Uloga kolske knjinice u projektnoj nastavi kolska knjinica

Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi

“ Školska knjižnica ima definiranu funkciju, no, postupno gubi jasne granice – “knjižničnog carstva”. Naime od današnje relativno statičke uloge pohranitelja i čuvara znanja, knjižnica budućnosti se otkriva kao LOVAC, PRIKUPLJAČ INFORMACIJA I POSREDNIK ZNANJA. ” Kovačević, D. ; Lasić-Lazić, J. ; Lovrinčević, J. Školska knjižnica – Korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije alta. GAMA, 2004.

Kroz odgojno-obrazovni rad se ostvaruje temeljna zadaća školske knjižnice, a za to moraju postojati preduvjeti: 1. Dobro organizirana i vođena zbirka 2. Dobar prostor 3. Knjižničar –profesionalac Obrazovni uvjeti u prostoru koji je najbolje okruženje za uspješno učenje. Ali kakvo učenje?

Poučavanje i učenje na izvorima informacija i znanja čija je svrha promijenjeno ponašanje. Znanja koja je korisnik dobio u knjižnici moraju biti primjenjiva i iskoristiva u praksi. Promijenjeno ponašanje svrha je obrazovnog procesa kroz knjižnicu. To promijenjeno ponašanje uključuje: - istraživanje i služenje svim dostupnim izvorima - stvaranje novog osobnog mišljenja – kritičkog mišljenja - iskustvo učenja koje nastaje kao rezultat rješavanja problema - nastanak novog znanja, nove vještine.

Sva učenja u knjižnici možemo grupirati kao: * učenje za redovnu nastavu * individualno učenje sa proširivanjem programom predviđenih sadržaja * svi oblici učenja za život: - učenici – sadržaji za budućnost - nastavnici – stručno usavršavanje. Osnovna uloga školske knjižnice kao posrednika u informacijskom lancu je: OBUKA, PRIPREMA I PROVOĐENJE NOVOG UČENJA, učenje učenja.

učenje INFORMACIJA ZNANJE Sve vrste i oblici baza su postojanja knjižnice , a bez obzira koja se djelatnost ili aktivnost u knjižnici odvijala u njoj se uvijek uči.

CILJ JE OBRAZOVANJA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI: * osamostaliti učenike u učenju * stvaralački ih probuditi * samoobrazovati * osposobiti ih za samostalno procjenjivanje postignutog uz samokritičnost. (Izvor: Kovačević, D. I drugi. Školska knjižnica – Korak dalje. ) Ostvarivanjem tih ciljeva školska knjižnica postaje mjesto STVARALAŠTVA i RADOSTI, SUSRETIŠTE, mjesto druženja, ljubavi.

Iz kurikuluma školske knjižnice gdje je temelj “učeniku orijentirano učenje”, učenik subjekt nastave, proizlaze i glavni ciljevi kurikulma školske knjižnice: * promovirati timski rad nastavnika i učenika * uvoditi najučinkovitije i suvremene oblike učenja * integrirati tehnologiju u nastavu i učenja u svim područjima kurikuluma * promovirati mogućnosti bolje komunikacije s nastavnicima * širiti suradnju s drugim knjižnicama i srodnim ustanovama u cilju ostvarenja navika učenja izvan škole * omogućiti vježbanje sadržaja koji proširuju etičke i moralne vrijednosti znanja koja vode razumijevanju različitosti među ljudima * proširiti poučavanje u području informacijskih tehnologija * uvoditi nove pristupe kroz primjenjivanje naučenog * širiti spoznaju o potrebi cjeloživotnog učenja (stručno usavršavanje nastavnika).

“Danas” govorimo o školskoj knjižnici i nastavnom procesu “u” i s “njom” kao i o učenju u i sa školskom knjižnicom. Dobar kurikulum školske knjižnice koji ispunjava sve potrebe korisnika zahtijeva određene preduvjete: * kompetentan školski knjižničar * suradnički odnos * informacijska tehnologija * raznovrsni knjižnični fondovi.

Izvor: školska knjižnica-Korak dalje…

Kako se uči u školskoj knjižnici? Ovi se oblici učenja već duže vrijeme provode u školskoj knjižnici uz stalno nužno “proširivanje resursa” i ukorak s vremenom. Ovaj oblik rada u školskoj knjižnici sadrži osnove poučavanja i razvijanja vještina informacijske pismenosti. Učenje u malim skupinama Učenje u paru Individualno učenje Učenje kroz više medija: knjiga časopisa, TV, slika, zvuk. . Seminarski rad putem istraživanja, kreativno istraživanje. Učenje po zadatku iz nastave, referat, seminar, učenik uči propušteno i ono što želi.

Nastava u školskoj knjižnici? Danas govorimo o krizi suvremene nastave i to : - u organizaciji nastave - u sadržajima nastave - u metodama i oblicima nastave - u tradicionalnoj nastavi kakva je još uvijek u našim školama (koja koči stvaralačke sposobnosti učenika , neučinkovita je u smislu razvoja sposobnosti, nema čvrste povezanosti između njezinih obrazovnih i odgojnih zadaća).

PARTNERI U NASTAVI TREBAJU BITI: UČENIK NASTAVNIK ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR STRUČNI SURADNICI NO Primjena nastavnih medija. Školski knjižničar sudjeluje u planiranju nastavnih situacija i usavršava profesionalne vještine kreirajući svoj nastavni plan. VO Nastava kao komunikacijsko – interaktivni proces

Nastupilo je vrijeme promjena, vrijeme napretka, a to zahtijeva i INOVACIJE u nastavi. Inovirati nastavu znači poboljšati postojeće i uvesti nove oblike u sadržajima i nastavnoj tehnologiji. Kada i kako su se dogodile “revolucionarne” promjene u školskoj knjižnici? * 80 -tih godina 20. stoljeća školska se knjižnica transformira iz klasične školske knjižnice u Bibliotečno-informacijski centar. Uz knjigu knjižnica otvara vrata i DRUGIM MEDIJIMA. Bio je to taj “korak ispred”! Po prvi je puta učenik mogao jedan te isti sadržaj ponoviti ili razjasniti na nekom drugom mediju koji mu bolje odgovara. OD tada se zahvaljujući školskoj knjižnici učenje mijenja u “NOVO” (kvalitetnije) učenje. Počeci INTERMEDIJALNOSTI.

Proces intermedijalnosti u školskoj knjižnici ne samo da se nastavio, već s ubrzao , a izazvao je znatne pomake i u modernizaciji nastave. Što se zapravo dogodili i zašto je to značajno? * Stvaraju se “multimedijalni paketi” za pojedine teme. * Fondovi školske knjižnice su se obogatili i proširili. * Nastavnik je tragajući za osuvremenjivanjem pristupa nastavi prihvatio suradnju s knjižnicom koristeći se resursima knjižnice. * Bilježi se porast individualnog učenja u prostorima knjižnice. * Mogućnost odabira medija za učenje ili dinamična izmjena medija na nastavnom satu rezultiralo je boljom motivacijom učenika.

INTERDISCIPLINARNOST INTERMEDIJALNOST U školskoj knjižnici, u nastavnom procesu U individualnom učenju INTERMEDIJALNI PRISTUP PRIMJENJUJEMO Pripremi i izvedbi nastavnog sata Vrednovanju (evaluaciji)

Što je neophodno za suvremen pristup nastavi U i SA školskom knjižnicom? 1. Neophodna je oprema , prostor, tehnika, osoblje. 2. Razvijeni programi rada u školskoj knjižnici. 3. Stvorene navike kod učenika za suvremen oblike rada, interdisciplinarna nastava i intermedijalni pristup učenju. 4. Dobar suradnički odnos nastavnika i školskoga knjižničara

Glavni problem je kako oblikovati nastavu koja ne izaziva stres i dosadu? Neka nam polazišna osnova bude: - jasnoća nastave - preglednost nastave - aktivnost učenika. Ne zaboravimo da u prvom planu nisu samo kongnitivni već i emocionalni, racionalni i socijalni aspekti učenja. Drugim riječima : školska knjižnica postaje informacijsko, kulturno i javno središte škole gdje se primjenjuju u učenju i radu najsuvremenije metode i oblici. Stečena iskustva učenici usvajaju kao dio svoje ličnosti i prenose u svoje životno okružje – oni uče kako učiti i to znanje i vještine primijeniti.

Školska knjižnica podrška nastavnom procesu! Kako pripremiti i provesti nastavni sat u školskoj knjižnici ? Školska je knjižnica partner u nastavi kroz: 1. Pripreme nastavnog sata – školska je knjižnica partner nastavniku u nastavi i to: - kroz didaktičku pripremu ( pronalaženje potrebnih izvora znanja, ponuda dodatnih izvora znanja, sugestija korištenja medija, sugestija idejnog rješenja sata, sugestija metoda i oblika koji će biti primijenjeni – sat se može ostvariti ili u knjižnici ili u razredu). - stavljanje nastavnih medija u funkciju sat se odvija u školskoj knjižnici uz asistenciju ili samo materijalnu pripremu školskog knjižničara. Naviknutu na tu suradnju nastavnici će rado održati nastavni sat u knjižnici kroz neki drugi oblik rada.

2. Provođenje nastavnog procesa 3. Povezivanje predmetnih područja i sadržaja – učenje povezivanjem predmetnih sadržaja i područja ili korelacija sadržaja odvija se kroz nastavu, na nastavnom satu sa školskom knjižnicom. Ovo je oblik najtješnje suradnje s nastavom i stvarnog sudjelovanja školskog knjižničara u nastavi. Takav oblik i način rada konkretan je doprinos školske knjižnice rasterećenju učenika u okviru školskog kurikuluma. . Za to je neophodna dobra i uhodana suradnja nastavnika i školskoga knjižničara: dobro planiranje, poznavanje sadržaja rada.

Korelacijska nastava u školskoj knjižnici? Povezivanje nastavnih sadržaja moguće je realizirati jedino kroz partnerstvo sa školskom knjižnicom i knjižničarom kao organizatorom i voditeljem cijelog procesa. ZAŠTO? * Više predmeta * Više medija * Više nastavnika * Prostorno knjižnica odgovara * Pristupačni (bliži) izvori znanja * Motivacijski postupak razrađuje i provodi knjižničar * Nužno je okupiti veći broj sudionika

O kakvom je obliku nastave riječ? Tijekom nastavnog procesa dolazi na logičkog povezivanja sadržaja kroz kreativnost i različite medije. Mogu se: - preklapati sadržaji u više predmeta na satu sudjeluje uz knjižničara više nastavnika različitih nastavnih predmeta – sažet će se iste činjenice s različitog gledišta; - ponekad se oko jedne ključne teme mogu okupiti različiti srodni predmeti: poveznica može biti npr. zajedničko vrijeme, prostor ili likovi; - školski knjižničar može uvijek uključiti svoje sadržaje, koji moraju pratiti temu, može sudjelovati i sa sadržajima osnovne struke, ali uvijek uz dodatak sadržaja iz programa informacijskog opismenjavanja učenika.

Sudjelovanje školskog knjižničara u pripremi korelacijske nastave realizira se kroz: * odabiranje sadržaja * odabiranje pogodnih predmeta * odabir potrebnih medija * sudjelovanje knjižničara u izvođenju sata * organizaciju sata.

Interdisciplinarna i korelacijska nastava već se duže vrijeme provodi u našim školskim knjižnicama. Oba tipa nastave u suradnji sa školskom knjižnicom – knjižničarom daju značajan doprinos sustavu koji će u okviru školskog kurikuluma rasteretiti učenike od prevelikih školskih obveza. Tip nastave koji uspješno objedinjuje interdisciplinarnost i korelaciju sadržaja s multimedijskim paketom kroz timski rad, grupnu interakciju, na iskustvenom učenju i istraživačkom radu, a znatno pridonosi rasterećenju učenika je PROJEKTNA NASTAVA.

UČENICI U PROJEKTNOJ NASTAVI -rad učenika zasniva se na interesima i sposobnostima učenika -oni daju inicijativu za rad, predlažu tijek rada, mijenjaju pojedine etape rada -samostalno planiraju, stvaraju ideje, dogovaraju se , rješavaju probleme -tijekom ove nastave učenici ne slijede nastavnikov plan ili upute, slobodno govore tijekom nastave, nastavnik ima samo pomaže -ova se nastava uvelike odvija izvan učionice -učenici sami odlučuju o tijeku rada - osim u planiranju, programiranju i ostvarivanju rada učenici sudjeluju i u vrednovanju rada NASTAVNICI U PROJEKTNOJ NASTAVI -potiču učenike na stvaralačko izražavanje -pomažu učenicima u izradi projekta, ne daju upute, već vode proces planiranja -postavljaju realne ciljeve, zadatke i svrhu potreba učenika i njihovih mogućnosti, predlažu suvremene i aktualne sadržaje -zajedno s učenicima sudjeluju u radu -potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih -motiviraju učenike, uče ih samoprocjeni i jačaju njihovo samopuzdanje - zajedno s učenicima vrednuju rezultate i predlažu unapređivanje rada. ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR U PROJEKTNOJ NASTAVI

Sve partnere u projektnoj nastavi , u čijoj osnovi je istraživanje, povezuje zajednički cilj: * osamostaljivanje učenika u radu u kojem će učenici razvijati osobnu odgovornost za samostalni rad i za rad u skupini * cilj je naučiti učenike da istražuju okolinu u kojoj žive i rade, tako će razvijati znatiželju u procesu učenja. Školska knjižnica na čelu s kompetentnim knjižničarom i sa svim svojim resursima, ravnopravno sudjeluje u svim fazama projektne nastave i ravnopravno doprinosi njezinoj realizaciji i valorizaciji.

ETAPE PROJEKTNE NASTAVE u školskoj knjižnici: 1. zbor područja rada, razgovor o temi, zajednički izbor teme i izrada cilja i rada, 2. izbor problema proučavanja, izrada cilja rada vezanog uz problem proučavanja, 3. određivanje zadaća rada, podjela uloga, 4. izrada plana rada (akcijsko planiranje), određivanje vremena rada, mjesto rada, potrebnog materijala i pribora, određivanje sudionika rada, 5. ostvarivanje plana i programa rada projektne nastave , 6. prikaz rezultata rada (uz projektni dan, Dan škole), 7. vrjednovanje rezultata rada.

PREDNOSTI PROJEKTNE NASTAVE U ODNOSU NA TRADICIONALNU NASTAVU * Svi su uključeni u ostvarivanje zajedničkog cilja tako da svaki učenik prema svojim sposobnostima pomaže u ostvarivanju cilja učenja. * Veća je aktivnost učenika, veća sloboda komuniciranja među članovima skupine: učenici se međusobno nadopunjuju, podsjećaju na prijašnje gradivo i zajedno dolaze do rezultata. * Uspostavlja se kvalitetnija veza: učenik-učenik, učeniknastavnik, učenik-knjižničar, nastavnik-knjižničar. * Primjenom projektne nastave učenici uče socijalizacijske vještine, razvijaju komunikaciju, toleranciju i smanjuju različite predrasude.

* Najveća je prednost u zajedničkom timskom radu u kojemu se jača samopoštovanje i samopouzdanje učenika. * Veća je motivacija (ukidanje klasične provjere znanja) učenika za rad i učenje. * Znanja i metode koje usvajaju su dugotrajne, a vještine i navike koje steknu primjenjive su u svakodnevnom životu. Za školsku knjižnicu projektna nastava kao i mnogi drugi inovativni oblici rada, poučavanja i učenja i nisu neka novina, jer školska je knjižnica uvijek bila “ZA KORAK ISPRED” odgojno obrazovnog procesa. Ono što jest novo je sve veća otvorenost nastavnika i učenika za nove metode i oblike rada u i sa školskom knjižnicom.

Timski pristup radu i učenju preduvjet su za uključivanje svakog pojedinca u zajednicu. Učenici, nastavnici, stručni suradnici (školski knjižničar), roditelji, postaju partneri. Školska knjižnica sa svim svojim raspoloživim resursima i kreativnim , kompetentnim knjižničarom, ne samo da je u odgojno obrazovnom procesu poželjan partner, već je i nezaobilazan.

U prezentaciji su korišteni tekstovi i sheme iz knjige: Kovačević, D. ; Lasić-Lazić, J; i Lovrinčević, J. Školska knjižnica – Korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije odsjeka za informacijske Znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2004.

Hvala na pažnji!

AUTORICA PREZENTACIJE: Jadranka Gabriša Perković, dipl. knjižničarka 18. proljetna školskih knjižničara Republike Hrvatske, Šibenik, 29. 3. – 1. 4. 2006.