ULOGA DRAVE U BORBI PROTIV KORUPCIJE Da li
ULOGA DRŽAVE U BORBI PROTIV KORUPCIJE
Da li smatrate da borba protiv korupcije predstavlja pitanje od javnog interesa?
Da li imate dovoljno informacija o načinima i situacijama koje dovode do korupcije i načinima na koje se ona sprečava?
Pojam korupcije 1. Jezičko značenje 2. Razumevanje pojma u narodu 3. Pokušaji određivanja pojma 4. Elementi definicije 5. Zakonsko određenje pojma 6. Elementi zakonske definicije
Језичко значење • Strana reč • Latinska složenica - “zavera da se poremeti poredak” • Vujaklijin leksikon - lat. Corruptio pokvarenost, kvarnost, izopačenost, razvrat; potkupljivanje, podmićivanje, potkupljenje, podmićenje; kvarenje, ukvarivanje, truljenje, raspadanje; krivotvorenje (spisa, mere, tega i sl. )
ДЕФИНИЦИЈЕ 1) Korupcija postoji ukoliko dođe do namernog narušavanja principa nepristrasnosti pri odlučivanju u cilju
Дефиниција 1) Korupcija postoji ukoliko dođe do namernog narušavanja principa nepristrasnosti pri odlučivanju u cilju prisvajanja neke pogodnosti. (Vito Tanci) 1. 2. 3. 4. Nepristrasnost Namera Odlučivanje Prisvajanje pogodnosti • • Sticanje privatne koristi Zloupotreba javnih ovlašćenja
1. (Ne)pristrasnost • Međusobni odnosi učesnika u nekom poslu ili odnosu, prilikom donošenja odluka ne smeju imati nikakav uticaj (“ni po babu ni po stričevima”). • Predrasude i predubeđenja donosioca odluka ne smeju imati nikakav uticaj na odluku.
2. Namera • Nužno postojanje namere - ne postoji korupcija kada je princip nepristrasnosti narušen npr. usled nedostatka informacija, usled pogrešnih uverenja, nesposobnosti da se razluče odlučne činjenice…
3. Odlučivanje • Nema korupcije ako ni jedan od učesnika ne donosi neku odluku (može postojati prevara) • Donosilac odluke iz javnog ili privatnog sektora
4. Prisvajanje pogodnosti • Uže: nema korupcije ako donosilac odluke ne prisvaja neku pogodnost (npr. ako je uzrok narušavanja principa nepristrasnosti neka predrasuda). • Šire 1: smatra se da je donosilac odluke prisvojio pogodnost time što je ostvario neki svoj “idealni” cilj, bez obzira što nije ostvario neposrednu korist za sebe. • Šire 2: ima korupcije ako bilo koji učesnik u korupciji ostvari neku pogodnost.
Дефиниција 2) Korupcija je sticanje privatne koristi zloupotrebom javnih ovlašćenja. (Transparency International, World Bank) • Sticanje privatne koristi • Zloupotreba javnih ovlašćenja • Definicija vezana za javni sektor, operativna, u velikoj meri razrađena kroz propise.
Дефиниција 3) (Korupcija = monopol + diskrecija – javna odgovornost) • Monopol (odluke, uticaj, informacija) • Diskrecija (pri odlučivanju) • (Javna) odgovornost, odgovornost prema nekome
NAJPRIHVAĆENIJA DEFINICIJA Korupcija se određuje kao “zloupotreba javnih ovlašćenja za privatnu korist. ”
Uzroci korupcije 1. Ekonomski uzroci 2. Etički uzroci 3. Kulturološki uzroci 4. Sistemski uzroci (drž. organizacija)
Mehanizam korupcije 1. Ko je korumpiran? 2. Ko je oštećen? 3. Ko ostvaruje pogodnost?
Mehanizam korupcije - Ko može biti korumpiran? - • Javni službenici na svim nivoima i u svim granama vlasti. • Oni koji odlučuju o raspolaganju javnim dobrima. • Oni koji raspolažu oskudnim resursima. – robnim – informacionim.
Mehanizam korupcije - Ko je oštećeni? • Budžet (države, međunarodne organizacije itd. ), • Društvo u celini, • Konkretni pojedinci i firme.
Mehanizam korupcije - Za koga se ostvaruje pogodnost? • Za korumpiranog, • Za lica koja su mu bliska, • Za grupu kojoj pripada (npr. politička partija).
Vrste pogodnosti (sredstvo korumpiranja) • Novac • Pokloni • Radnje (školovanje, zapošljavanje, objavljivanje rada, omogućavanje sticanja zvanja i slično) • Suzbijanje konkurencije.
Sistemski uzroci Državna organizacija i korupcija • Jaka država – korupcija je centralizovana, • Slaba država – korupcija je decentralizovana (bez obzira na demokratičnost vlasti). U diktaturama - visok stepen korupcije je neizbežan, U demokratijama je moguć.
Korupcija prema obimu • Sitna korupcija • Srednja korupcija • Velika (korupcija velikog obima) politički vrh i međunarodne organizacije. Štetne posledice po društvo nisu direktno srazmerne vrednosti koja je plaćena!
Merenje korupcije • Nepouzdanost merila za utvrđivanje korupcije (zvanične statistike) Obe strane imaju interesa da sačuvaju tajnu! • Anonimne ankete – lično iskustvo, • Istraživanje percepcije korupcije, • Pogodni ispitanici su oni koji se osećaju kao žrtve (građani, biznismeni)!
…Merenje korupcije • Index is created on the basis of 13 different researches conducted by and independent studies, institutions, questioning entrepreneurs, analysts and local experts. • In 2012 total of 176 states/territories are ranked, seven less compared to 2011.
Zašto je važno znati percepciju korupcije? • Da bi se znalo kako nas vide važni akteri, • Da bi se znalo u kom pravcu institucije treba da sprovode kampanju prema javnosti (jačanje poverenja je preduslov za reforme).
CPI indeks percipirane korupcije Do 2011. godine zemlje su se bodovale na skali od O-10: - 10 - veoma “čiste” - do 0 - veoma korumpirane.
Unapredjenje CPI metodologije od 2012. Od 2012. godine zemlje se boduju na skali od O-100: - 100 - veoma “čiste” - do 0 - veoma korumpirane. Detaljnija klasifikacija.
Mogućnost poređenja Skor je važniji od mesta na tabeli (zato što se ponekad menja broj država/teritorija koje su uključene). U 2011. je rangirano ukupno 183 država/teritorija - 5 više u odnosu na 2010.
Nedostaci i prednosti CPI Nedostaci: • Indeks ne odražava stepen napora uloženih u borbu protiv korupcije, • Zemlje u razvoju mogu biti prikazane u lošijem svetlu usled pristrasnosti i predubeđenja stranih investitora (zato postoje i druga sredstva za merenje korupcije) Prednosti: • I druga sredstva za procenu korupcije dovode do sličnih rezultata kao i CPI, • CPI je dobra šansa da se unapredi javna rasprava o korupciji, • CPI je dobar podsticaj za sprovođenje daljih analiza, • CPI obuhvata gotovo sve države sveta.
CPI 2011 - Zemlje percipirane kao najmanje korumpirane Rang 1 2 4 Zemlja Skor (0 -10) Novi Zeland 9. 5 Danska 9. 4 Finska 9. 4 Švedska 9. 3
CPI 2012 – Countries perceived as the least corrupted Rank 1 2 Country Score (0 -100) Denmark 90 Finland 90 New Zealand 90 Sweden 88
CPI 2011. - Zemlje percipirane kao najviše korumpirane Rang 180 Zemlja Skor (0 -10) Avganistan 1. 5 Mjanmar 1. 5 Severna Koreja 1. 0 Somalija 1. 0 182
CPI 2012 – Countries perceived as the most corrupted Rank 173 174 Country Score (0 -100) Sudan 13 Afghanistan 8 North Korea 8 Somalia 8
Bivše socijalističke zemlje Evrope - 2011. • • • Estonija Slovenija Poljska Litvanija Mađarska Češka Letonija Gruzija Slovačka Hrvatska Crna Gora 6. 4 5. 9 5. 5 4. 8 4. 6 4. 4 4. 2 4. 1 4. 0 • Makedonija • Rumunija 3. 9 3. 6 • Srbija 3. 3 • • 3. 3 3. 2 3. 1 2. 9 2. 6 2. 4 2. 3 Bugarska BIH Albanija Moldavija Jermenija Belorusija Rusija Ukrajina
Former socialist countries of Europe by index - 2012. • • • Estonia Slovenia Poland Hungary Lithuania Georgia Czech Letonia Slovakia Croatia Romania 64 61 58 55 54 52 49 49 46 46 44 • • • Macedonia B and H Montenegro Bulgaria Serbia Moldavia Armenia Albania Belarus Russia Ukraine 43 42 41 41 39 36 34 33 31 28 26
Rusija je najkorumpiranija među svim članicama G-20 najrazvijenijih zemalja. Nalazi na 143. mestu sa indeksom 2, 4. SAD su rangirane kao 24. (dva mesta niže nego 2010). Kina se popela za tri mesta i sada je na 75. mestu.
CPI do 2011 – bivša SFRJ Ran g Zemlja Sko r 200 0 35 Slovenija 5, 5 5, 9 6, 0 6, 1 6. 4 6. 6 6, 7 6. 6 6. 4 5. 9 66 Hrvatska 3, 7 3, 5 3, 4 4. 1 4. 0 66 Crna Gora (SCG 2000 – 2006) 1, 3 2. 7 2, 8 3, 0 3. 3 3. 4 3. 9 3. 7 4. 0 69 Makedonij a / 2, 3 2, 7 3. 3 3. 6 3. 8 4. 1 3. 9 86 Srbija (SCG 2000 -2006) 1, 3 2, 7 2, 8 3, 0 3, 4 3. 3. 91 Bi. H / 3, 3 3, 1 2, 9 3. 3 3. 2 Skor 2003 Skor 2004 Skor Skor Sko 2006 2007 2008 2009 r 5 201 0 5 3. 2 Skor 2011 3. 3 3. 2
CPI 2012 – former SFRJ Rank Country 37 Slovenia 61 62 Croatia 46 69 Macedonia 43 72 B&H 42 75 Montenegro 41 80 Serbia 39 Score 2012
SRBIJA
2010. • Na listi 178 zemalja svrstanih prema indeksu korupcije Srbija - 78. mesto CPI=3. 5 • Zajedno sa: Kinom, Kolumbijom, Grčkom, Lesotom, Tajlandom i Peruom.
2011. • Na listi 183 zemlje svrstane prema indeksu korupcije Srbija zauzima 86. -90. mesto CPI=3. 3 Po nekim procenama korupcija u Srbiji je „pojela" 10 milijardi evra od 2001. do danas!
2012. • Na listi 176 zemalja svrstanih prema indeksu korupcije Srbija zauzima 80. mesto CPI=39
Source of data in initial researches relevant to Serbia Source 1 FH (Freedom House, Nations in Transit) Sample Perception of nonresidents; examinees come mainly from developed countries. 2 BF (Bertelsmann Foundation) 3 EIU (Economist Intelligence Unit) 4 GI (Global Insight Country Risk Ratings) Experts hired by the bank/institution PRS ICRG (Political Risk Services 5 6 International Country Risk Guide) WEF (Report of the World Economic Perception of residents; examinees are Forum, Executive Opinion Survey) mostly local experts, local businessmen and multinational companies 7 WJP (World Justice Project Rule of Law Index) Local experts and general population
Evolucija Srbije na skali CPI
REAKCIJE NA DOSADAŠNJA RANGIRANJA. . . - 2000. - suočavanje sa katastrofalnom slikom o Srbiji - 2003. - očekivan veći pomak na listi, ali se percepcija sporo menja - 2004. - napravljen novi pomak – približavanje realnom stanju stvari - 2005, 2006 i 2007. - Zadržan minimalan trend rasta – nema radikalnih promena koje bi dovele do brze promene percepcije korupcije.
. . . REAKCIJE NA DOSADAŠNJA RANGIRANJA - 2008. Stagnacija – prvi put nema ni minimalnog napretka, druge zemlje nas sustižu ili prestižu - 2009. Simboličan napredak - 2010. Stagnacija i očekivanje da će unapređenje zakonskog okvira doneti napredak u budućnosti - 2011. pad skora i nazadovanje na listi.
GLAVNI PROBLEMI SRBIJE. . . • Kršenje usvojenih antikorupcijskih zakona i narušavanje pravne sigurnosti usvajanjem kontradiktornih ili nejasnih odredaba. • Nema učenja na osnovu otkrivenih slučajeva korupcije i otkrivenih obrazaca koruptivnog ponašanja. • Vaninstitucionalna moć političkih stranaka koji se odražava na rad čitavog javnog sektora.
. . . GLAVNI PROBLEMI SRBIJE • Nedovoljno transparentan proces donošenja odluka, nemogućnost građana da utiču na njihov sadržaj i neuređeno lobiranje. • Nepotrebne procedure i državne intervencije koje povećavaju broj situacija u kojima do korupcije može da dođe. • Nedovoljni kapaciteti organa koji vrše nadzor i kontrolu nad primenom zakona, diskreciona ovlašćenja u određivanju predmeta provere.
Novembar 2012.
Da li ste Vi nekome dali mito u bilo kom obliku (novac, poklon, uslugu) u poslednjih godinu dana?
Ukoliko Vam je poznato, da li je neko Vama blizak (rođak, prijatelj, kolega) u poslednjih godinu nekome dao mito?
Koji od navedenih mehanizama smatrate najvažnijim za borbu protiv korupcije?
Šta je bolji metod za borbu protiv korupcije?
CPI 2012 Map
- Slides: 61