ULOGA DESTINACIJSKE MENADMENT ORGANIZACIJE U VALORIZACIJI KULTURNE BATINE

ULOGA DESTINACIJSKE MENADŽMENT ORGANIZACIJE U VALORIZACIJI KULTURNE BAŠTINE Prof. dr. sc. Lidija Petrić

Ključni pojmovi: ü Destinacija ü DMO i menadžment /upravljanje destinacijom ü Kulturna baština ü Mjere upravljanja u funkciji zaštite i adekvatnog korištenja baštine

ŠTO JE TURISTIČKA DESTINACIJA? 1. DESTINACIJA JE SUSTAV • Sustav je skup međuovisnih, povezanih elemenata (podsustava) koji zajedno čine neku logičku ili funkcionalnu cjelinu, a čijim se međusobnim djelovanjem postižu temeljni ciljevi funkcioniranja sustava • Što je cilj, odnosno svrha turističkog sustava? elementi iz podsustava turističke ponude- maksimizacija profita elementi iz podsustava turističke potražnje (turisti)- maksimizacija vlastitog zadovoljstva elementi iz podsustava institucija postići maksimalne društvene učinke • • •

2. DESTINACIJA JE INTEGRALNI PROIZVOD

3. DESTINACIJA JE PORTFOLIO (SKUP PROIZVODNIH LINIJA) TURISTIČKIH PROIZVODA

4. DESTINACIJA JE TRŽIŠNI PROSTOR • Destinacija je administrativna i/ili funkcionalna prostorna cjelina u/na kojoj se razvija turistička ponuda • Turistička potražnja dolazi u destinaciju da na licu mjesta konzumira turističku uslugu/dobro (proizvod ponude konkretne destinacije). • Svaka je destinacija prostor razmjene, odnosno svojevrsno turističko tržište (manjeg ili većeg obuhvata) na kojem neprestano dolazi do susreta ponude i potražnje.

MENADŽMENT/UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM • jest kontinuirani, interaktivni i prilagodljivi proces koji je usmjeren na upravljanje vezama između različitih aktivnosti aktera/dionika radi postizanja strateških ciljeva

Tko upravlja destinacijom? Tradicionalna organizacijskoupravljačka struktura Subjekti upravljanja destinacijom: • Javni sektor - upravlja • Privatni sektor- korektiv Uloga destinacijskih organizacija: Marketinška, s naglaskom na promociju; Vs. Suvremena organizacijskoupravljačka struktura Subjekti upravljanja destinacijom: • Javni sektor (DMO) + Privatni sektor +Civilni sektor i lokalna zajednica= PARTNERI Uloga destinacijskih organizacija: Strateško razvojno upravljanje destinacijom

Koja je svrha/cilj upravljanja destinacijom? • Stvoriti prikladno okruženje za razvoj turizma u destinaciji – Planiranje razvoja u prostoru/ objekti i infrastruktura, – Planiranje resursa za razvoj proizvoda – Razvoj potrebnih ljudskih resursa/kadrova, – Razvoj tehnologija i sustava podrške, – Podrška razvoju srodnih industrija 9

• Marketing - privući posjetitelje u destinaciju – Oblikovanje turističkih proizvoda – Promocija, uključivo stvaranje imagea i branda – Razvoj informacijskih službi – Olakšavanje bookinga – CRM (Upravljanje odnosa s kupcima) • Operativni poslovi - podići kvalitetu doživljaja posjetitelja u destinaciji – Poboljšanje kvalitete u svim segmentima destinacijskog proizvoda – Razvoj i upravljanje atrakcijama – Obuka i edukacija – Poslovno savjetovanje 10

KULTURNA BAŠTINA – NAJVAŽNIJI RESURS TURISTIČKE DESTINACIJE

KAKO KULTURNI RESURS POSTAJE KULTURNOTURISTIČKI PROIZVOD? Source: Sigala and Leslie, 2005; after Ashworth, 1994. • DMO (TZ) (ali i tour-operatori, agencije, planeri u turizmu) “pretvaraju” tj. “komodificiraju” ili “pakiraju” specifične vrste artefakata, lokaliteta, priča i društvenih praksi u proizvode dostupne turistima.

KOJE SU POSLJEDICE KORIŠTENJA KULTURNE BAŠTINE U TURIZMU? Koristi ü Komodifikacija (promjena i ponekad uništavanje izvornih običaja i manifestacija) ü Pseudo-autentičnost (događaji posebno pripremljeni za prezentaciju turistima) ü Standardizacija (gubitak kulturne različitosti) ü Fizičko uništenje/oštećenje kulturnih dobara Štete ü Turizam pridonosi zaštiti i restauraciji spomenika kulture te industrijskog i graditeljskog nasljeđa, osiguranjem sredstava kroz razne fondove ü Turizam pomaže izgradnji javne infrastrukture ü Turizam jača lokalni (nacionalni) ponos i svijest o vrijednosti baštine

VRSTE KULTURNIH TURISTA I TRENDOVI POTRAŽNJE KULTURNOG TURIZMA Tipologija kulturnih turista (Bywater, 1993) • • • Motivirani kulturom (privučeni elitnim • kulturnim događajima) • Inspirirani kulturom (privučeni dobro • poznatim kulturnim lokalitetima, atrakcijama i manifestacijama iz čiste radoznalosti ; posjećuju lokalitete ako imaju dovoljno vremena) Privučeni kulturom (ne planiraju posjet kulturnim atrakcijama, ali ih posjećuju tijekom boravka u destinaciji ako im se ponudi mogućnost posjete) Trendovi potražnje Kulturni turizam - 40% ukupne europske turističke potražnje Otporan na krize 2009. pad od 5% potražnje – 20%-tni pad touring putovanja i ruralnog turizma i 15%-tni pad broja putovanja u planinska područja (IPK, 2009)

ULOGA DMO-a U FUNKCIJI ADEKVATNOG KORIŠTENJA I ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE OBLIKOVANJE I INTERPRETACIJA KULTURNOTURISTIČKIH PROIZVODA • Suradnja i umrežavanje s ustanovama u kulturi, znanstvenim institucijama, turističkim agencijama u: • kreiranju specifičnih kulturnih proizvoda (ruta, itinerera, oživljene povijesti, manifestacija…) • interpretaciji kulturno turističkih proizvoda uz pomoć tradicionalnih i suvremenih medija • promociji kulturno turističkih proizvoda • organizaciji edukacije dionika kulturnog turizma UPRAVLJANJE TOKOVIMA POSJETITELJA RADI SPRIJEČAVANJA PRETJERANE EKSPLOATACIJE BAŠTINE • Suradnja s lokalnom upravom i ostalim dionicima u implementaciji mjera/alata upravljanja tokovima posjetitelja • Institucionalni alati • Ekonomski alati • Menadžerski alati • Informacijsko-tehnološki alati

A) INSTITUCIONALNI ALATI: Zoniranje područja Ograničenja slobodnog pristupa Koncentracija ili disperzija tokova posjetitelja (honey pot strategije) Primjena eko-certifikata Ograničenje veličine grupa Određivanje kvota 16

• B) EKONOMSKI ALATI Ekološki-turistički porezi Environmental management charge Visitor payback Poticaji privatnom i javnom sektoru usmjereni ka prostornoj i vremenskoj disperziji turističkog prometa Poticaji racionalnom korištenju energenata i ostalih resursa 17

• C) MENADŽERSKI ALATI: Tehnike rezervacije Upravljanje informacijama – demarketing Edukacija lokalne zajednice Tržišna kontrola Izbor specifičnih tržišnih ciljnih segmenata potošača-target marketing 18

D) INFORMACIJSKO-TEHNOLOŠKI ALATI: Geografsko informacijski sustavi Sustavi podrške odlučivanju 19

DMO I EU FONDOVI!? • Izvorne funkcije DMO-a aplicirane na upravljanje baštinom kao resursom, otvaraju širok dijapazon mogućnosti apliciranja projekata na EU fondove s raznim javnim i privatnim partnerima odnosno civilnim sektorom, u području: – Edukacije – Umrežavanja i klasteriranja – Kreiranja kulturnih ruta, itinerera, manifestacija, prezentacija oživljene povijesti – Izrade menadžment planova kulturno-povijesnih lokaliteta – Aplikacije suvremenih tehnoloških rješenja u interpretaciji i promociji kulturnih resursa i proizvoda (3 D tehnologije, mobilne aplikacije, itd. ) – Opremanja prateće turističke infrastrukture u funkciji valorizacije kulturnih resursa (šetnice, interpretativni centri itd. ) – Obnove i turističke valorizacije zapuštenih i oštećenih kulturno – povijesnih lokaliteta (primjer Maškovića han u Vrani)

Hvala na pažnji!