Uloga civilnog drutva u promicanju ljudskih prava Pula

Uloga civilnog društva u promicanju ljudskih prava Pula, 2008. ZNAČENJE KONCEPTA CIVILNOG DRUŠTVA U TRANZICIJI OD WELFARE STATE PREMA WORKFARE STATE Silvija Visinski, dipl. soc. radnica prof. dr. sc. Zdravka Leutar silvija. visinski@zg. htnet. hr zleutar@pravo. hr

Keynesijanska WELFARE state (KWS) Gospodarska kriza 70 -ih godina XX. stoljeća ozbiljno ugrožava temelje keynezijanske socijalne države Schumpeterijanska WORKFARE state (SWS)

KWS Glavne karakteristike: • državni monopol u pružanju usluga koje su rascjepkane. Njihov obujam diktiraju potrebe, a ne troškovna ograničenja • nema pluralističke kombinacije ponuđača usluga • inzistira se na univerzalizmu, a ne na ciljanosti i selektivnosti

• neformalna se skrb ne priznaje i djeluje samo kao zamjena formalnoj, bez međusobnog nadopunjavanja • promoviranje zaštitničkog paternalizma = korisnici su pasivni primatelji usluga (objekti– djelokrug odlučivanja im je minimalan) • socijalni su programi institucionalno zasnovani, sve više birokratizirani, neinovativni, manje učinkoviti, vrlo skupi

• socijalna je država pretežno obilježena distribucijom socijalnih davanja i usluga • pasivna je, štiti deprivirane socijalne skupine, ali ne potiče radno–sposobne građane prema aktivnosti, promociji vlastite odgovornosti te izlasku iz statusa quo. Raširen je osjećaj da postoje određena prava bez obveza

Sredinom 70–ih godina XX. stoljeća, gospodarska je kriza ozbiljno ugrozila temelje KWS Došlo je do promjena u demografskoj sferi, značajno je porasla nezaposlenost, promjenila se struktura i priroda tržišta rada Prestaje dominacija masovne zaposlenosti, potrošnje i ekonomskog rasta

Pružanje socijalnih usluga postaje oskudnije, reorganiziranije te podređeno kretanjima svjetskog kapitala, tržišta i njihovim zahtijevima Domaće se tržište nastoji učiniti što atraktivnijim međunarodnom kapitalu što dovodi do smanjivanja pojedinih socijalnih prava koja u principu podižu cijenu radne snage Snižavanje socijalnih troškova teško je izvedivo zbog sveprisutne ekonomske recesije, a upravo zbog spomenute recesije, zahtjevi za različitim oblicima socijalnih naknada rastu

U svemu tome, socijalni troškovi se nastoje racionalizirati, a korištenje socijalnih izdataka učiniti pravičnijim Međutim, postoje mišljenja kako je kriza KWS možda «. . . sve manje vezana uz ekonomske faktore (velike financijske izdatke), nego da ona uglavnom proizlazi iz nesposobnosti sadašnjeg modela socijalne države da na zadovoljavajući način odgovori na suvremene socijalne potrebe» (Puljiz, Bežovan, 1994. , 387)

SWS Glavne karakteristike: • ulaganje u radno-sposobne pojedince i njihovo kontinuirano obrazovanje, razvijenje vještina, preuzimanje odgovornosti za vlastite aktivnosti • smanjena uloga države, a povećana uloga društva kao cjeline • nastoje se razviti različiti oblici zaposlenosti • socijalna se pomoć želi zamijeniti radnim pristupom, tamo gdje je to moguće

• reafirmira se princip supsidijarnosti te potiče proces decentarlizacije čime lokalna zajednica i organizacije civilnog društva, dobivaju mnogo veću i značajniju ulogu • civilno društvo povećava svoj udio u pružanju socijalnih usluga smanjujući postupno monopol države u tom području • uspješno funkcioniranje aktivne socijalne države podrazumijeva suradnju obiteljske i lokalne razine s državnom razinom socijalne politike (Kombinirani model socijalne politike)

• država je, kao jedan od partnera, dužna osigurati odgovarajuću zakonsku i svaku drugu regulativu kako bi funkcionirali svi čimbenici unutar socijalne sfere i kako bi građanima nadalje garantirala održavanje temeljnih egzistencijalnih uvjeta • tako temeljna državna jamstva za socijalnu sigurnost ostaju, ali se istovremeno ostavlja dovoljno prostora za poduzetništvo, privatnu inicijativu i tzv. individualizaciju socijalnog te nesmetano djelovanje organizacija civilnog društva

• organizacije civilnog društva nisu toliko pod dominantnom državnom kontrolom, ali djeluju u suradnji s njom, pa se smanjuje koncentracija moći u okviru države • značajnijim djelovanjem organizacija civilnog društva, posebno na lokalnoj razini, daje se snažna potpora daljnjem razvoju civilnog društva kao cjeline, što rezultira jačanjem socijalne kohezije

CIVILNO DRUŠTVO I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA CIVILNO DRUŠTVO = prostor između tržišta i države. Pozitivna alternativa usmjerena ka smanjenju birokracije, povećanju transparentnosti djelovanja i učikovitog upravljanja. Temelji se na dobrovljnosti i okrenutosti prema općem dobru, interesima zajednice. Uključuje djelovanje različitih pojedinaca, obitelji, udruga, zaklada, fondacija, poduzeća, Crkve i sl.

U suvremenom smislu, civilno društvo čine dva osnovna obilježja: «prvo, ono je mjesto ne samo iskazivanja, već širenja i razvijanja ljudskih prava i, drugo, glavni je izvor oživljavanja demokratičnosti državnih institucija i njihove prilagodbe zahtjevima građana. Načini djelovanja civilnog društva jesu: samoorganizacija, kolektivna akcija i javnost. . . a cilj akcije gotovo nikad nije samo politički već se uvijek promatra u odnosu prema ukupnoj kvaliteti života pojedinaca i zajednice» (Fanuko i grupa autora, 1995. , 175).

Civilno bi društvo dakle, kao svojevrstan socijalni posrednik, moglo postati «. . . glavnim čimbenikom organiziranja i usmjeravanja demokratskog konsenzusa potrebnog radi ostvarivanja pravednijeg modela socijalne politike. . . i jačanja socijalne integracije» (Dziewiecka–Bokun, 1997, : 65, prema Duffy, 1998. , 197).

Giddins također smatra da «partnerstvo države i civilnog društva snaži i osvježava demokraciju, sprječava rizik totalitarizma i karizmatskih eksperimenata, ponovo otkriva korist decentralizacije i lokalne zajednice, stimulira socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje» (prema Kregar, 2000. , 124).

INDEX CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ Složenost civilnog društva raščlanjena je u četiri dimenzije: Ø 1. Struktura civilnog društva; Ø 2. Pravni, politički i socio–kulturni prostor u kojem Ø djeluje civilno društvo; Ø 3. Vrijednosti koje civilno društvo zastupa i Ø propagira; 4. Učinak civilnog društva na razvoj zajednice i na proces javne politike

Struktura civilnog društva: • nedostatak aktivne baze članstva • problem umreživanja (networking) • problematičnost financijske stabilnosti organizacija civilnog društva

Prostor (pravni, politički i socio-kulturni) • neproblematičnost registriranja udruga kao organizacija civilnog društva • društvo s nepovjerenjm gleda na motivaciju građana da se zauzimaju za opće dobro. Volonterski rad, rad za opće dobro i sl. , nisu do kraja prepoznati kao pozitivan i koristan angažman

Vrijednosti • promicanje harmoničnih odnosa među različitim političkim, kulturnim, vjerskim i etničkim skupinama društva. Uspješnost u promoviranju dobrih odnosa između različitih društvenih skupina, nešto je slabija. • promocija ljudskih prava - promoviranje jednakosti između spolova unutar vlastih redova, kao i u širem društvenom okruženju, održive upotrebe prirodnih resursa itd.

Učinak • Organizacije civilnog društva imaju ograničenu ulogu u rješavanju sukoba u hrvatskom društvu • u značajnoj mjeri unaprijeđuju život pojedinaca i grupa s kojima rade, odnosno korisnika svojih usluga

Umjesto zaključka Adekvatno djelovanje civilnog društva kao cjeline zahtijeva, do sad prilično neuobičajeno visoku razinu međusobne suradnje, odn. nadopunjavanje državnog, neprofitnog i profitnog sektora u pružanju različitih, što kvalitetnijih usluga u socijalnoj sferi. Time se ujedno značajno utječe i na povećanje razine promicanja ljudskih prava koja tako dolaze u fokus zauzetog djelovanja za opće dobro na razini cjelokupne društvene zajednice.

ZAHVALJUJEMO NA POZORNOSTI !