ULAZNI UREAJI ULAZNI UREAJI Pod ulaznim ureajima raunara

ULAZNI UREĐAJI

ULAZNI UREĐAJI ¡ ¡ ¡ Pod ulaznim uređajima računara podrazumijevaju se svi oni sklopovi i uređaji koji omogućavaju unos podataka ili programa iz okoline u računar. Podaci u okolini računala, kao npr. zvuk, slika, pokret, temperatura, itd. , gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za direktan unos u računar. Te podatke treba prikladnim uređajima i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih digitalnih impulsa prihvatljivih računaru.

¡ Ulazni uređaji se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: l na ulazne uređaje koje služe za predaju podataka računaru posredstvom i pod direktnim djelovanjem čovjeka, l i na uređaje koje služe za predaju podataka računaru iz okoline bez djelovanja čovjeka.

¡ ¡ Uređaji iz prve grupe, u koju spadaju npr. tastatura (tipkovnica), miš, grafička tabla, itd. , svojom su građom i načinom djelovanja prilagođene jednostavnoj ljudskoj upotrebi. Čovjek svojim djelovanjem na takve naprave (pokretom ili glasom) predaje željene podatke računaru. Uređaji iz druge grupe, među koje spadaju npr. magnetni diskovi i trake, građene su za djelotvorno pretvaranje i predaju podataka iz okoline računaru bez posredstva čovjeka.

Tastatura - Tipkovnica ¡ ¡ ¡ (engl, Keyboard) jedna je od najstarijih i najčešće korištenih ulaznih jedinica računara. Naslijeđene od mehaničkih pisaćih mašina, tastatura se odlikuju relativno jednostavnom i jeftinom građom. Unos podataka u računar pomoću tastature je lak, a upotreba jednostavna. Tastatura je posebno pogodna i za sada nezamjenjiva za unos teksta. Broj tipki kreće se od 40 do preko 100 , ovisno o modelu i proizvođaču (najčešće 102 ili 105).

¡ ¡ Istovremeno se može koristiti i po dvije tipke istovremenim pritiskom, čime možemo dobiti i znakove koji nisu prisutni na tastaturi a pripadaju mogućem skupu znakova (najčešće 256). Neke od tipki imaju posebno značenje i upotrebu.

Miš (Mouse) ¡ ¡ je nakon tastature najčešće upotrebljavan ulazni uređaj. Za razliku od tastature, miš ne služi unosu teksta već spada u tzv. pokazne naprave. Pomicanjem miša po podlozi obično se vrši pomicanje pokazivača na zaslonu, a pritiskom na jedan od tastera na gornjem dijelu miša daje se određena naredba računaru.

¡ Postoje tri vrste: l elektromehanički miš (rasprostranjeniji zbog jednostavnosti i cijene) l optički miš (kvalitetniji, nešto skuplji), može se koristiti bez podloge. l bežični miš (bežična komunikacija miša i računara, po načinu rada može biti optički ili el. mehanički)

Metode za pozicioniranje: ¡ ¡ Mehanička – sa lopticom i 2 valjka (za X i Y osu) Optička – sa ili bez posebne podloge (mouse pad-a) Veza sa računarom može da bude: ¡ ¡ Žična (sa kablom) Infra crvenom vezom (IR Port) Blutooth vezom Radio vezom

Pomična kuglica (Trackball) ¡ ¡ ¡ Djeluje na sličan način kao i miš, a izgleda kao naopako okrenuti miš. Primjenjuje se za iste poslove kao i miš, no zbog svoje višestruko veće cijene zastupljen je najčešće kod laptopa. Miš ili pomična kuglica najčešće se povezuju s računarom preko serijskih vrata s 9 nožica. Ređi način je priključenje miša na poseban sabirnički sklop.

Grafička tabla ¡ Služi za unos grafike u računaru. Pokazne naprave s kojima se krećemo po tabli mogu biti: l l u obliku olovke, u obliku miša.

Igraća palica, palica za upravljanje (Joystick) ¡ ¡ U počecima služila za unos iste vrste podataka kao i miš. Danas im je primjena ograničena uglavnom na igre.

Monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen) ¡ ¡ Je monitor koji ima sposobnost otkriti položaj na kojem je dodirnut. Najčešće se postavlja na javna i prometna mjesta kao dio informacijskog pulta. (Nema potrebe za tastaturom i mišem koji su lako pokvarljivi, otuđivi i teži za upravljanje).

Sklopovi za raspoznavanje govora (Speech Recognition Device) ¡ ¡ omogućavaju pretvaranje govora u digitalne podatke razumljive računaru. Osrednja pouzdanost, visoka cijena i zahtijevaju snažan računar.

Skener (Scanner) ¡ ¡ ¡ je ulazna jedinica računara namijenjena direktnom unosu crteža i slika s papira u računar. Slika koju se želi unijeti u računar, osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetla. Zrake svjetla odbijene od površine slike dovode se sočivu (leću) i ogledalu za pretvaranje svjetla u električnu struju. Očitavanje skenera, koja se izražava u broju tačaka po jedinici dužine, kreće se od 200 dpi (Dots Per Inch - točaka po inchu) do 4800 dpi. S obzirom na mogućnost očitavanja boja slike postoje skeneri: l l l koji mogu očitati samo crno bijelu sliku koji mogu očitati 16 ili 256 razina sivog koji očitavaju sliku u boji

¡ ¡ S računarom se povezuju posredstvom posebnog sklopa (kartice) koji se ugrađuje u računar, ili preko USB-a. S obzirom na način očitavanja slike postoje tri grupe: l ručni skener: Tipična širina očitavanja je oko 10 cm(od 200 dpi do 800 dpi). Osjetljivi su na pravac kretanja i brzinu pokretanja, tako da nisu pogodni za profesionalnu upotrebu.

l l stoni skener s pokretnim papirom (Sheet Feed Scanner). Širina očitavanja je tipično oko 21 cm (8 incha), tako da u jednom prolazu može očitati papir veličine A 4. Sistemsko sočivo miruje a papir se pomiče. stoni skener s mirujućim papirom (Flatbed Scanner). Papir miruje a sistemsko sočivo se pomiče. Prednost mu je mogućnost preslikavanja slika iz knjiga, raznih publikacija, itd. Postiže najbolje očitavanje: 600, 800, 1200, 2400 dpi, . . .

Čitač bar koda (Bar Code Reader) ¡ ¡ Sastoji se od izvora svjetla koji osvjetljava bar kod, osjetila koji pretvara odbijenu zraku u električne impulse i elektroničkog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računaru. Vrste: l l l čitač bar koda u obliku olovke čitač bar koda u obliku pištolja laserski čitač bar koda najbolja je i najskuplja varijanta čitača. Očitava oznaku s udaljenosti do 50 cm.

A/D pretvarač (Analog to Digital Converter) ¡ ¡ Služi za pretvaranje analognih veličina iz okoline u digitalne veličine prihvatljive računaru. (Npr. temperatura, pomak, pritisak, govor, . . . )

Kamera (foto i video) ¡ Razvojem digitalnih foto aparata stvorena je mogućnost povezivanja ovog uređaja i računara prenosom slika pomoću: l l disketa memorijskih kartica fleš memorija direktno (USB, FW ili bežičnom vezom) Memorijska kartica

¡ Digitalne video kamere povezane sa računarom omogućavaju: l l l Nadgledanje i upravljanje nekim procesom rada (i na mestima gdje je opasno za ljude) Sigurnosni nadzor Video conferencing preko Interneta