UKLETI TROKUT DRUTVENA NEJEDNAKOST DRUTVENA ISKLJUENOST DISKRIMINACIJA Doc

UKLETI TROKUT: DRUŠTVENA NEJEDNAKOST, DRUŠTVENA ISKLJUČENOST, DISKRIMINACIJA Doc. dr. sc. Antonija Petričušić Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu

Struktura predavanja ■ Sociološki pojmovi i teorije koje mogu osvijestiti pojavnost diskriminacije – Društvena nejednakost – Društvena isključenost – Predrasude, rasizam, ksenofobija, segregacija – Politička i pravna (ne)kultura – (Ne)povjerenje u institucije ■ Rezultati socioloških studija o pojavnosti diskriminacije

■ Psihološke interpretacije diskriminacije – Posljedice kulturnog simoblizma – Žrtveni jarci – Autoritarna ličnost ■ Sociološke interpretacije etničkih sukoba – Etnocentrizam – Etnička zatvorenost skupine – Institucionalna nejednakost u alokaciji materijalnih resursa

Sociološki pristup diskriminaciji ■ Sociološki pristup diskriminaciji kao objašnjavajući predmet razlikuje pristupe drugih disciplina (psihologiji, ekonomiji) jest inzistiranje na makro razini analize ■ Sociologija objašnjava fenomen diskriminacije kao rezultat društvenih procesa koji se ne moraju nužno reducirati na individualnu razinu preferencija ili kognitivnih procesa. ■ Sociolozi također poimaju diskriminaciju kao objašnjenje i/li posljedicu društvene nejednake i nejednake raspodjele statusa, materijalnih koristi i političkih prava.

Društvena nejednakost i društvena isključenost ■ nejednakosti između pojedinaca i društvenih grupa koje imaju pripisano društveno značenje ■ načini na koje pojedinci postaju odvojeni od punog sudjelovanja u širem društvu – ekonomska – politička – društvena

Društvena nejednakost i društvena isključenost ■ 12% pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj završilo je srednjoškolsko obrazovanje, u usporedbi s pripadnicima većinskog stanovništva (80%), što smanjuje njihove mogućnosti za zaposlenje.

Stavovi, vrijednosti, predrasude ■ Predrasude – mišljenje ili stajališta pripadnika jedne skupine o pripadnicima druge skupine ■ Predrasude se često temelje na stereotipima – čvrste i nefleksibilne karakterizacije skupina i ljudi, generalizirana slika o osobi, skupinama osoba ■ Diskriminacija – stvarno ponašanje – uskraćivanje mogućnosti zbog pripadnosti nekoj skupini ■ Rasizam – predrasude utemeljene na socijalno značajnim fizičkim razlikama

Stavovi, vrijednosti, predrasude ■ većina diskriminatornih postupaka uzrok ima u stereotipnim stavovima i predrasudama koje su ponekad toliko raširene i dugotrajne da se postupanja koje se na njima temelje smatraju uobičajenima

Govor mržnje

Etničko/rasno profiliranje

Povjerenje u institucije ■ ukoliko tijela za jednakost imaju potrebne ovlasti, neovisnost i resurse, mogu biti vrlo učinkovito sredstvo za promicanje jednakosti i suzbijanje nesnošljivosti i diskriminacije po svim osnovama ■ Ipak…. ■ …. žrtve diskriminacije imaju manje povjerenja u javne institucije, a vezanost za zemlju u kojoj žive osjećaju u manjoj mjeri.

Grupni rad ■ U grupama od pet suradnika/ce opišite jedan čin diskriminacije ili primjer govora mržnje iz bh svakodnevice ili primjer s kojim ste se susreli u praksi i ocijenite je li diskriminacija strukturalno utemeljena u nejednakosti šansi i/li društvenoj, političkoj ili ekonomskoj deprivilegiranosti? ■ Ocijenite da li postojeći pravni i institucionalni sustav sadržava efikasne mjere za pružanje pravne zaštite od diskriminacije?

Zaključci rasprava u grupama

■ Svaki čin diskriminacije i mržnje narušava socijalnu koheziju i doprinosi stvaranju nejednakosti što ostavljaju bolne posljedice na generacije i stvara otuđenje koje u konačnici može imati razorne posljedice.

Istraživanje o percepciji diskriminacije iz 2012. ■ 50% ispitanika/ca svjesno činjenice kako je u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije. ■ Većina ispitanih osoba nije znala koje je tijelo određeno kao središnje u suzbijanju diskriminacije, a samo 8% ih je reklo kako se radi o pučkom pravobranitelju. ■ Većina ispitanika/ ca nije znala kako se mogu obratiti pučkom pravobranitelju. ■ Od četvrtine ispitanih, koji su doživjeli diskriminaciju najmanje jednom u posljednjih 5 godina, samo 40% njih je poduzelo korake za zaštitu svojih prava. ALI se gotovo nitko od njih nije obratio pučkom pravobranitelju.

Eurobarometar studija o diskriminaciji iz 2015. ■ Discrimination on the grounds of ethnic origin continues to be regarded as the most widespread form of discrimination in the EU (64%), and it is more likely to be seen as widespread than was the case in 2012 (+8 percentage points). ■ More than half of respondents in the EU say that discrimination is widespread in their country on the basis of sexual orientation (58%; +12) and gender identity (56%; +11), both showing substantial increases from the 2012 survey. ■ The proportion saying discrimination on the basis of religion or belief is widespread has also increased substantially, from 39% in 2012 up to 50% in 2015, while there has been a smaller increase in relation to discrimination on the basis of disability (50%; +4).

Istraživanje Agencija za temeljna prava EU o iskustvima diskriminacije ■ O iskustvima diskriminacije, uznemiravanja, policijskog manjina i migranata zaustavljanja te svijesti o pravima, kao i pokazateljima integracije poput osjećaja pripadnosti i povjerenja u javne institucije te otvorenosti prema drugim skupinama. ■ 88 % slučajeva etničke diskriminacije, 90 % slučajeva uznemiravanja motiviranog mržnjom i 72 % slučajeva nasilja motiviranog mržnjom nije bilo prijavljeno!

Istraživanje Agencija za temeljna prava EU o tome kako izgleda biti crnac u EU iz ■ Rasno uznemiravanje: 30% ispitanika kazalo da su bili izloženi rasnom uznemiravanju unazad pet godina; 5% su bili fizički 2018. napadnuti. ■ Rasna diskriminacija: Oko četvrtine crnaca iskusilo je rasnu diskriminaciju na poslu ili prilikom traženja posla. Osobito je ranjiva mlađa populacija crnaca; u nekim zemljama i do 76% njih ne rade, samo 8% pohađa neki oblik školovanja u odnosu na opću populaciju. ■ Stambeno zbrinjavanje: 14% ispitanika kazalo je da im privatni iznajmljivači ne žele iznajmiti stan. To je posebno problematično jer samo 15% ima vlastiti smještaj u odnosu na 70% opće populacije u EU. 45% živi u prenapučenim stambenim prostorima u odnosu na 17% opće populacije. ■ Diskriminatorno isticanje u policijskim postajama: 24% ispitanika zaustavila je policija unazad pet godina. Od onih koji su bili zaustavljeni 41% smatra da je to bilo zbog rasnog obilježja što potkopava povjerenje u policiju i odnose u zajednici.

Kako dalje…? ■ informiranje o zakonodavnom i institucionalnom okviru za zaštitu od diskriminacije, ■ podizanje razine svijesti o pojavama diskriminacije, ■ izgradnja senzibiliteta za prepoznavanje situacija i slučajeva diskriminacije, ■ stvaranje okruženja u kojem je neprihvatljivo da se prema osobi u bilo kojem području života postupa nepovoljnije zbog toga što pripada nekoj društvenoj grupi

Kako dalje…. ? ■ javnopravna tijela, koja su u kontaktu s potenijalnim žrtvama diskriminacije, imaju važnu ulogu u širenju informacija i pružanju podrške žrtvama diskriminacije