Ugovori u oblasti prava industrijske i intelektualne svojine
Ugovori u oblasti prava industrijske i intelektualne svojine Prof. Slađana Radunović
PRONALAZAČKO PRAVO ● Pojam prava na patent - Patent je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji je industrijski primenljiv. ● Predmet zaštite patentom - to može biti proizvod (npr. uređaj, supstanca, biološka materija. . . ) ili postupak. ○ Pronalazak mora: ■ biti nov, ■ imati inventivni nivo i ■ biti primenljiv na dan podnošenja prijave za zaštitu, odnosno na dan priznatog prava prvenstva prijave.
● Postupak za priznanje patenta - pokreće se podnošenjem prijave nadležnom organu. ● Za svaki pronalazak podnosi se posebna prijava za priznanje patenta. ○ Jednom prijavom može se tražiti priznanje patenta za više pronalazaka samo ako su ti pronalasci međusobno povezani tako da ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao. ● Ako podnosilac prijave nije pronalazač, ili nije jedini pronalazač, dužan je da u prijavi navede imena svih pronalazača i da u roku od 3 meseca od dana podnošenja prijave podnese izjavu o osnovu sticanja prava na podnošenje prijave.
● U slučaju da pronalazač ne želi da njegovo ime bude navedeno u zahtevu za priznanje patenta, podnosilac prijave je dužan da najkasnije u roku od 3 meseca od dana podnošenja prijave, dostavi nadležnom organu pisanu izjavu pronalazača o tome. ● Ako nadležni organ utvrdi da su ispunjeni svi uslovi za priznanje patenta, dostaviće podnosiocu prijave predlog konačnog teksta patentnih zahteva koji namerava da usvoji, sa kojim podnosilac prijave treba da se saglasi u roku od 30 dana. ● Ako podnosilac prijave ne dostavi pismenu izjavu da je saglasan sa tekstom i brojem patentnih zahteva, nadležni organ donosi rešenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih zahteva koji je dostavljen na saglasnost. ● Rešenje o priznanju patenta nadležni organ donosi pod uslovom da su plaćene propisane takse i troškovi. U slučaju da ih podnosilac ne plati, prijava patenta će se smatrati povučenom, o čemu se donosi zaključak.
● Sadržina i obim prava nosioca patenta - Nosilac patenta ima isključivo pravo: ○ da koristi u proizvodnji zaštićeni pronalazak; ○ da stavlja u promet predmet pronalaska zaštićen patentom; ○ da raspolaže patentom. ■ Takođe ima pravo da spreči svako treće lice koje nema njegovu saglasnost: ● da proizvodi, nudi, stavlja u promet ili upotrebljava proizvod koji je izrađen prema zaštićenom pronalasku; ● da primenjuje postupak koji je zaštićen patentom; ● da nudi postupak koji je zaštićen patentom i slično.
● Trajanje i prestanak patenta - Patent traje 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave. Dopunski patent ne može da traje duže od osnovnog patenta. ○ Ako podnosilac prijave, odnosno nosilac patenta propusti da plati propisanu taksu za održavanje prava, ono prestaje narednog dana od dana isteka roka za plaćanje takse. ○ Danom smrti fizičkog lica, odnosno prestanka pravnog lica koje je nosilac patenta, pravo prestaje da postoji, osim ako je prešlo na naslednike, odnosno pravne sledbenike.
● Mali patent - je pravo kojim se štiti nov, industrijski primenljiv pronalazak, koji ima inventivni nivo, odnosno koji je rezultat rada koji prevazilazi rutinski korišćenje stanja tehnike od strane stručnjaka, ali nema inventivni nivo koji se traži za patent. ● Mali patent traje 6 godina od datuma podnošenja prijave, sa mogućnošću produženja trajanja za dva puta po dve godine. ● Na mali patent, po pravilu, shodno se primenjuju odredbe zakona koji se odnosi na patente.
● Pronalasci iz radnog odnosa - pod tim pronalaskom se podrazumeva: ○ Pronalazak koji zaposleni stvori izvršavajući svoje radne obaveze, ili posebno naložene zadatke u vezi sa naučnotehničkim istraživanjem i razvojem, kao i pronalazak koji nastane u izvršavanju ugovora o istraživačkom radu zaključenog sa poslodavcem; ○ Pronalazak koji zaposleni stvori u vezi s aktivnostima poslodavca ili korišćenjem materijalno-tehničkih sredstava, informacija i drugih uslova koje je obezbedio poslodavac; ○ Pronalazak koji zaposleni stvori u roku od godinu dana od prestanka radnog odnosa, a koji bi, da je stvoren tokom radnog odnosa, bio pronalazak saglasno prethodno navedenom pravilu.
● Pravo na zaštitu pronalaska iz radnog odnosa ima poslodavac, ako ugovorom između pronalazača i poslodavca nije drukčije uređeno. ● Ako je pronalazak iz radnog odnosa zaštićen na ime poslodavca, pronalazaču pripadaju moralna prava u vezi s tim pronalaskom, kao i pravo na naknadu zavisno od efekata ekonomskog iskorišćavanja pronalaska. ● Pronalazaču pripada pravo na naknadu i u slučaju kada poslodavac prenese pravo ili ustupi licencu za iskorišćavanje zaštićenog pronalaska na treće lice.
● Građansko-pravna zaštita prava - Nosilac patenta ili sticalac isključive licence imaju pravo na tužbu protiv svakog lica koje povredi njihovo pravo neovlašćenim ugrožavanjem prava na patent. ● Tužbom se može zahtevati: utvrđenje postojanja povrede patenta; zabrana radnji kojima se povređuje patent; naknada štete zbog povrede prava; itd.
UGOVOR O LICENCI ● Pojam i karakteristike - Licenca je pravo korišćenja nekog prava industrijske svojine trećeg lica. ● Ugovorom o licenci ustupa se sticaocu licence jedno od ovlašćenja kojima davalac licence raspolaže, a to je da iskorišćava i koristi predmet licence. ○ Davalac licence zadržava pravo raspolaganja predmetom licence.
● Ugovor ima 2 bitna elementa: 1. Pravo iskorišćavanja - koje može biti ustupljeno: u celini ili delimično; 2. Naknada koju je sticalac licence dužan da plati za datu licencu. ● Ugovor o licenci je složen ugovor koji sadrži ugovorne klauzule, zbog toga zakon propisuje obaveznu pismenu formu njegovog zaključivanja.
● Vrste ugovora o licenci - Pet osnovnih kriterijuma za podelu: 1. Prema objektu licence razlikujemo: ● Licencu za iskorišćavanje patenta, žiga, modela, uzorka ili topografije integrisanih kola; ● Licencu za iskorišćavanje nezaštićenog pronalaska; ● Licencu za iskorišćavanje know-howa. 2. Prema vrsti prava koja se prenose licencom razlikujemo: ● Licenca za upotrebu; ● Licenca za proizvodnju; ● Licenca za prodaju; ● Licenca za uvoz; ● Licenca za izvoz.
3. Prema teritoriji za koju je data licenca razlikujemo: ● Licencu za jednu zemlju; ● Licencu za više zemalja; ● Licencu za sve zemlje. 4. Prema vremenskom trajanju razlikujemo: ● Vremenski ograničene licence; ● Vremenski neograničene licence. 5. Prema pravnom osnovu razlikujemo: ● Ugovorna licenca; ● Zakonska licenca; ● Prinudna licenca.
UGOVOR O PRENOSU ZNANJA I ISKUSTVA (KNOW-HOW) ● Pojam i karakteristike - Na osnovu ugovora (zaključenog u pisanoj formi), preduzeće ili drugo pravno lice može pribavljati od stranog lica, odnosno može ustupati stranom licu pravo industrijske svojine i znanje i iskustvo.
● Ugovor mora da sadrži: 1. obavezu davaoca znanja i iskustva da će se primenom znanja i iskustva proizvesti roba ugovorenog kvaliteta, kao i obaveza da se za vreme važenja ugovora primaocu stavljaju na raspolaganje poboljšanja u znanju i iskustvu. 2. obavezu davaoca znanja i iskustva da njihovo korišćenje ne utiče štetno na život i zdravlje ljudi, odnosno stvari i životnu sredinu; 3. klauzulu da se stavljanjem u promet proizvoda po pribavljenom znanju i iskustvu ne povređuje prava trećih lica ili obavezu davaoca da će preduzeću, drugom pravnom licu i trećem licu nadoknaditi štetu nastalu u slučaju povređivanja prava trećeg lica.
● Ugovorom se ne može predvideti zabrana da: 1. preduzeće i drugo pravno lice primenjuju, unapređuju i dopunjuju pribavljeno znanje i iskustvo i da u svoje ime zaštićuju inovacije do kojih je došlo sopstvenim istraživanjem; 2. preduzeće i drugo pravno lice samostalno odlučuju o nabavci i korišćenju sirovina, rezervnih delova i opreme; 3. preduzeće i drugo pravno lice izvoze proizvode i usluge u određene zemlje; 4. znanje i iskustvo, čiji je rok važenja istekao za vreme važenja ugovora, koristi i posle prestanka ugovora.
PRAVO NA DIZAJN I NJEGOVU ZAŠTITU ● Pravo na zaštitu dizajna - pripada autoru ili njegovom pravnom sledbeniku, odnosno poslodavcu, u slučajevima predviđenim zakonom. ● Sadržina prava na dizajn - Nosilac prava na dizajn ima isključivo pravo na ekonomsko iskorišćavanje zaštićenog dizajna i da to pravo uskrati svakom trećem licu. ● Pravo na dizajn stiče se upisom u Registar dizajna i traje 25 godina od dana podnošenja prijave (pod uslovom da se plaćaju propisane takse za održavanje prava).
● Sadržina prava na dizajn - Nosilac prava na dizajn ima isključivo pravo na ekonomsko iskorišćavanje zaštićenog dizajna i da to pravo uskrati svakom trećem licu. ● Autor dizajna ima: ○ moralna prava - pravo autora dizajna da njegovo ime bude navedeno u prijavi, spisima i ispravi o dizajnu; i ○ imovinska prava - pravo autora da uživa ekonomsku korist od iskorišćavanja zaštićenog dizajna. ● Pravo na dizajn ili pravo na prijavu dizajna, mogu biti predmet ugovora o prenosu prava, o licenci, o zalogi, franšizi i sl.
PRAVO NA ŽIG ● Žig je pravo kojim se štiti znak koji u prometu služi za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica. ● Žig može biti individualni ili kolektivni. ● Pečat, štambilj i punc se ne smatraju žigom.
● Žigom se ne može zaštiti znak koji je: 1. Protivan moralu ili zakonu; 2. Po svom ukupnom izgledu nije podoban za razlikovanje robe, odnosno usluga u prometu; 3. Isključivo predstavlja oblik određen prirodom robe ili oblik robe neophodan za dobijanje određenog tehničkog rezultata; 4. Isključivo označava vrstu robe, odnosno vrstu usluga, njihovu namenu, vreme ili način proizvodnje, kvalitet, cenu, količinu, masu i geografsko poreklo; 5. Uobičajen za označavanje određene vrste robe, odnosno usluga; 6. Svojim izgledom ili sadržinom može da stvori zabunu u prometu u pogledu porekla, vrste ili dr. svojstva robe; i slično.
● Sadržina i obim prava - Žig se stiče upisom u Registar žigova i važi od datuma podnošenja prijave. ● Nosilac žiga ima isključivo pravo da znak zaštićen žigom koristi za obeležavanje robe, odnosno usluga na koje se taj znak odnosi i da drugim licima zabrani da isti ili sličan znak neovlašćeno koriste za obeležavanje iste ili slične robe odnosno usluga. ● Žig, odnosno pravo iz prijave može biti predmet ugovora o prenosu prava, o licenci, zalogi, franšizi i sl.
PRAVO NA GEOGRAFSKU OZNAKU POREKLA ● Geografska oznaka porekla je pravo kojim se štite oznake porekla i geografske oznake kojima se obeležavaju proizvodi koje fizička ili pravna lica proizvode na određenom geografskom položaju. ● Geografske oznake porekla upotrebljavaju se za obeležavanje prirodnih, poljoprivrednih, zanatskih i industrijskih proizvoda i proizvoda domaće radinosti. ● Ovlašćeni korisnik geografske oznake porekla stiče pravo korišćenja geografske oznake porekla upisom priznatog svojstva u Registar ovlašćenih korisnika.
PRAVO NA TOPOGRAFIJU INTEGRISANIH KOLA ● Prema Zakonu o zaštiti topografije integrisanih kola može se štititi samo topografija koja je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i koja u vreme svog nastanka nije bila opštepoznata među stvaraocima topografije i proizvođačima integrisanih kola. ● Zaštita topografije može se tražiti u roku od 2 godine od datuma njene prve komercijalne upotrebe bilo gde u svetu. ○ Ako topografija nije komercijalno upotrebljena, zaštita topografije se može tražiti u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.
● Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sledbenik ili poslodavac, odnosno njegov pravni sledbenik. ● Nosilac prava na topografiju ima isključivo pravo da: umnožava zaštićenu topografiju u celini ili njene bitne delove; proizvodi integrisana kola koja sadrže zaštićenu topografiju; itd. ● Rok trajanja prava na topografiju počinje od dana podnošenja prijave koja ispunjava uslove ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije. Pravo na topografiju prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava 10 godina od dana početka roka trajanja prava na topografiju.
- Slides: 25