UENJE Uenje Svaki oblik ponaanja koji nije odreen

UČENJE

Učenje Svaki oblik ponašanja, koji nije određen nasljeđem, rezultat je učenja. n Podloga učenja je sposobnost pamćenja. n Kada ne bismo pamtili, ne bismo mogli govoriti, pjevati, misliti, ići u školu, pisati, prepoznavati stvari i ljude oko sebe itd. n

n n Učenjem stječemo ne samo znanja, već i Vještine, stavove i navike. Učimo npr. hodati, voziti bicikl, učimo da trebamo pozdravljati ljude, naučimo jesti u određeno vrijeme, učiti na određeni način. Isto vrijedi za učenje u školi.

U školi ne trebamo stjecati znanja, već i vještine učenja i navike učenja. n Ali i kako zdravo živjeti i kako razvijati pozitivne stavove prema učenju. n Danas da bismo napredovali i bar donekle slijedili brzi razvoj ljudskih znanja, trebamo biti spremni n UČITI CIJELI ŽIVOT n

Trebamo se umjesto učenja činjenica usmjeriti na n PODUČAVANJE U UČENJU n Na pouku kako izabrati ono što trebamo upamtiti. n Na pouku kako naći potrebne podatke … n

Učenje, prije svega, ovisi o MOTIVACIJI ZA UČENJE n To znači da bolje pamtimo ono što ima značenje za nas. n Ako smatramo da je ono što učimo neupotrebljivo, teže ćemo to naučiti. n

n UNUTARNJA MOTIVACIJA Učenje koje nam donosi zadovoljstvo, pobuđuje našu radoznalost i želju da upoznamo svijet oko sebe.

n VANJSKA MOTIVACIJA Ocjene u školi, odobravanje roditelja, obećane nagrade i sl.

Trebali bismo razviti stav da je učenje korisno, da je vrijedno imati znanja, da se tako obogaćujemo i oplemenjujemo. Takav stav prema učenju trebaju razvijati i škola i roditelji.

Strategije pamćenja i učenja Za razliku od odraslih, koji su, uglavnom, naučili kako pamtiti i učiti i kakvo im je vlastito pamćenje, kod djece se takva znanja i strategije pamćenja i učenja tek razvijaju. n Možemo ih tomu poučiti. n

n Zašto je “naučiti” osnovno ljudsko znanje? Jer je količina znanja sve veća i jer se ono povećava golemom brzinom.

Ne možemo sve naučiti, ali možemo savladati tehnike učenja koje će nam pomoći u izboru korisnih znanja i njihovih izvora kad nam to bude trebalo u životu. n Pomoći će nam da to naučimo bolje i brže. n

KAKO POMOĆI DJETETU U UČENJU ? Potičite dijete u učenju optimističnim stavom i očekivanjima, ali ne previsokim da ga ne biste obeshrabrili.

Recite djetetu da može u svako doba zamoliti pomoć u organiziranju učenja, ispitivanju ili objašnjavanju onoga što ne razumije. n Pomozite djetetu u organiziranju vremena za učenje, odmaranju i drugim aktivnostima. n

Kod djece treba razviti naviku učenja u određeno vrijeme i na istom mjestu. n Tako se olakšava početak učenja i koncentracija. n Nakon dolaska iz škole – kratki odmor n Napisati zadaću, pregledati što se sve tog dana učilo i što treba naučiti za sutra. n

Prema količini gradiva treba isplanirati redoslijed učenja i učiti. n Nakon toga se treba opustiti i igrati. n Da bi učenje bilo učinkovito, ne smije biti predugo. n

Nakon 30 do 45 min. učenja neka se dijete malo odmori. n Odmor treba biti aktivan ustati, prošetati, malo se razgibati. n

Ukupno učenje i pisanje zadaća po dobi djeteta bi trebalo dnevno trajati oko: n 20 min. za učenike od 1 -3 r. n 20 do 40 min. za učenike od 4 -6 r. n 2 sata za učenike od 7 -8 r. Praksa obrnuta. Mlađa djeca više uče, starija izbjegavaju, jer nisu motivirana. n

Radno mjesto treba biti uredno, a stol i stolica prilagođeni tako da se dijete može osloniti na stol. n Svjetlo treba dolaziti dešnjacima s lijeve, a ljevorukima s desne strane. n Pobrinuti se da ostali ukućani ne prekidaju dijete u vrijeme učenja. n Radna okolina – ugodna, tiha, prozračna, dovoljno osvijetljena i topla. n

Nije dobro da učenje bude kazna. n “Sad ćeš za kaznu sjediti u svojoj sobi i učiti”. n Navike učenja treba izgrađivati pozitivnim poticajima – pohvalama i priznanjima. n Pohvalite napor djeteta i kad ocjena nije zadovoljavajuća. n Analizirajte s njim što bi još trebalo naučiti i na koji način. n

Za uspješnije učenje naučite dijete da se i samo nagrađuje. n Za uspješno naučeni dio gradiva neka se nagradi, npr. čokoladicom, gledanjem omiljene tv emisije, igrom, zabavom, druženjem s prijateljima i sl. n

n n n Pokazujte vlastitim primjerom da cijenite intelektualni rad, knjige, znanje. Pokažite da cijenite samostalan trud oko zadataka. Uspostavite dobar odnos sa školom. Budite realistični i tolerantni. Potičite djecu na aktivno učenje.

Učinkovito učenje je tzv. AKTIVNO UČENJE. n To je učenje sa smislom i razumijevanjem, a ne napamet. n KAKO POUČITI DIJETE DA UČI S RAZUMIJEVANJEM I ŠTO AKTIVNIJE? n Uvježbavajte s djetetom neku od dobrih metoda učenja. n

METODA 4 PSP – Po ovoj metodi uči se u 6 koraka 1. PREGLEDAJ: n Cijeli materijal se letimično pregleda. n Postavlja se najopćenitije pitanje: n O čemu se ovdje radi? n Pregledaju se naslovi, podnaslovi, crteži i ono što piše uz crteže. n

2. PITAJ: n Postavljaju se pitanja uz materijal. n Svaki naslov i podnaslov može se pretvoriti u pitanje. n Traže se u tekstu odgovori na postavljena pitanja. n

3. PROČITAJ: n Čita se tekst i pri čitanju traže glavne (najbitnije) misli ili podaci. n Oni se podcrtavaju i zapisuju. n Kad se traži ono što je glavno u tekstu može se tekst ili njegov dio pročitati više puta. n

n n n 4. PROMISLI: Kod čitanja treba razmišljati što o tome već znamo, sjetiti se primjera, čemu je to slično, po čemu se razlikuje od nečega. Dobro je stvarati slike u glavi prema pročitanome.

n 5. SAŽMI I NAGLAS PONOVI SAŽETAK: Neka dijete zaklopi knjigu. Neka ispita što mu je ostalo u glavi nakon čitanja. Može li odgovoriti na pitanja postavljena na početku? Ako to ne može, nije se usredotočilo ili dobro razumjelo. Neka ponovi korak 3 i 4.

Ako dijete ima nešto u glavi neka pokuša to glasno izreći. Neka glasno izrekne odgovor na pitanje koje si postavlja. Što o tome kaže odlomak koji je pročitalo: što je tu najvažnije?

Kad mu je potpuno jasno kakav je odgovor na pitanje i kad ga može samo izreći svojim riječima, neka ponovi to nekoliko puta, zapiše glavnu misao, načini malu shemu. n Tek tada neka prijeđe na čitanje sljedećeg odlomka. n

6. PONOVI SVE NAGLAS: n Dijete neka ponovi cijelo poglavlje – sažetak, glavne misli ili podatke, pronađe primjere i poveže ih s onim što zna od prije. Neka radi to uz zatvorenu knjigu. Ako ima poteškoća, neka otvori knjigu i ponovi korake 3, 4 i 5. n

UČENJE je završeno kad dijete može bez gledanja u knjigu sažeto ponoviti sve osnovne misli u poglavlju. n Kad je to postiglo, onda neka ponovi dva tri puta isti sažetak – bez gledanja u knjigu. n Tek tada možete biti sigurni da je dijete materijal naučilo i da će ga zapamtiti ! n

n Naučeno treba ponavljati da bismo spriječili zaboravljanje. Najbolje je ponoviti odmah nakon prvog učenja, i to ono što smo učili taj dan. Na početku je potrebno više ponavljanja, zatim ona mogu biti rjeđa.