U blizini vulkana podruje je vrlo bogato rudama

U blizini vulkana područje je vrlo bogato rudama i termalnim izvorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno. Posljedice eksplozije bile su velike štete i plimni val visine 36 metara koji je uzeo 36 000 života. Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 atomskih bombi, jer su sva stabla na području od 600 četvornih kilometara sravnjena sa zemljom. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava. Magma može izbijati na površinu na dva načina: 1. Izlijevanjem 2. Erupcijom

Najviša planina na svijetu je -Everest - 8848 m , Nepal / Kina Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Planine su najimpresivniji reljefni oblik u prostoru. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža. Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutrašnje (sizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija). Dok sile u unutrašnjosti Zemlje stvaraju novi planinski lanac, postojeće planine u svijetu polako nestaju zahvaljujući eroziji i gravitaciji. Za otprilike 40 milijuna godina rijeke i ledenjaci smanjit će moćnu Himalaju na visinu američkog Stjenjaka, a za 400 milijuna godina bit će poput škotskih visoravni. Ipak, nezaustavljivo pomicanje ploča s vremenom će stvoriti novi veliki planinski lanac koji će nasljediti Himalaje. Tako nastaju i nestaju svi veliki planinski lanci.

• Najviše nizinsko područje u Hrvatskoj nalazi se na sjeveru i istoku zemlje. To je prostor koji pripada velikoj Panonskoj nizini. Ostale nizine čine krške zaravni i flišna područja u Istri, Ravnim Kotarima (zaleđe Zadra), dalmatinskoj unutrašnjosti te na nekim otocima. Ovi prostori su od velike važnosti za poljoprivredu.

POTRESI 1. Općenito o potresima Potresi kao elementarne nepogode prouzročene prirodnim događajem vjerojatno su najveći uzrok stradavanja pučanstva i civilizacijskih tekovina. Oni su katastrofa koju karakterizira brzi nastanak, događaju se stalno i nastaju bez prethodnog upozorenja. Parametri koji određuju seizmiku nekog područja: - hipocentar (ili žarište) potresa je geometrijska točka, ili bolje rečeno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja, i od kuda se prostiru valovi potresa. Hipocentar je određen geografskim koordinatama i podacima o dubini, - epicentar potresa je projekcija hipocentra na površinu zemlje (točka na površini koja je najbliža hipocentru), - intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje na zahvaćenom i promatranom području (u epicentru), - magnituda potresa pokazuje kakve je jačine bio potres u njegovom žarištu u unutrašnjosti zemlje (u hipocentru).

Prezentaciju priredio: Filip Takač 5. c