TUBENI ZAHTJEVI U RADNIM SPOROVIMA I SUDSKI RASKID

TUŽBENI ZAHTJEVI U RADNIM SPOROVIMA I SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske

ZAŠTITA PRED POSLODAVCEM-ČL. 133. ZR • U slučaju povrede prava iz radnog odnosa, radnik prije podnošenja tužbe sudu dužan je tražiti zaštitu povrijeđenog prava kod poslodavca • U slučaju da ne zatraži zaštitu, ne može je zahtijevati od nadležnog suda (čl. 133. st. 4. ZR) • Sud će u tom slučaju odbaciti tužbu

ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA-I • Čl. 133. st. 1. ZR “Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. ” • St. 2. ”Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz st. 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu pred nadležnim sudom. ”

ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA-II • Zahtjev se ne mora podnositi kad se potražuje naknada štete ili drugo novčano potraživanje • Što ako je poslodavac posebnom odlukom odlučio o novčanom potraživanju radnika npr. otpremnini? • Radnik može tražiti isplatu bez pobijanja odluke jer svoje pravo može ostvariti kondemnatornim zahtjevom za isplatom. U-III-1095/2000 od 28. 1. 2003. , U-III-1783/2006 od 20. 5. 2008.

POSTUPANJE POSLODAVCA PO PODNESENOM ZAHTJEVU-I - 15 dana od dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo odnosno od dana saznanja - Ako bi poslodavac unatoč nepravovremenosti zahtjeva radnika meritorno odlučio, radnik može u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu sudu (VSRH Revr-514/2006 od 30. 11. 2007) - Ako poslodavac nije meritorno odlučivao (nije se meritorno očitovao već odbacio zahtjev radnika) radnik u slučaju nepravovremenosti zahtjeva nema pravo na sudsku zaštitu - Kad je radnik pravovremeno podnio zzz ali ne i tužbu sudu, zadržat će pravo ako je poslodavac naknadno ipak odlučio o zahtjevu - Ako je radnik pravovremeno podnio zzz a tužbu je podnio prije isteka roka 15 -dnevnog roka za odluku poslodavca, kad je do zaključenja glavne rasprave taj rok protekao, sud će odlučivati o tužbenom zahtjevu

POSTUPANJE POSLODAVCA PO PODNESENOM ZAHTJEVU-II • Ako poslodavac zahtjev nije podigao na pošti već je pismeno vraćeno s naznakom “obaviješten nije tražio” – radnik je ispunio svoju obvezu obraćanja • Radnik je zahtjev dužan podnijeti i kad mu je poslodavac prava iz radnaog odnosa povrijedio nekom radnjom (bez pisane odluke o otkazu) VSRH, Revr-703/09 od 3. 12. 2009. • Ako je sporno je li zahtjev uopće podnesen – teret dokazivanja je na radniku. VSRH, Revr-660/06 od 8. 11. 2006.

SJEDNICA GRAĐANSKOG ODJELA VS RH, 16. 11. 2015. , SU-IV-19/15 -15, PRAVNO SHVAĆANJE • „Kada je radnik zahtjev za zaštitu prava predao u roku preporučenom pošiljkom putem pošte, a iz javne je isprave (povratnice) imao podatak kada je poslodavac primio njegov zahtjev, tada se pitanje pravovremenosti traženja sudske zaštite prava sukladno roku iz čl. 129. st. 2. Zakona o radu ne može računati od dana kada je zahtjev za zaštitu prava predan pošti preporučenom pošiljkom, već od dana kada je poslodavac primio zahtjev radnika za ostvarenje povrijeđenog prava. “ • Ranije prevladavalo stajalište: Rokovi iz čl. 133. ZR se računaju od dana kad je radnik zahtjev predao pošti, a ne kad je dostavljen poslodavcu. VSRH, Revr-652/10 od 16. 6. 2010. , Revr-378/07 od 1. 9. 2009. Ing biro-10. 03. 2016.

ODLUKE O ZAHTJEVU ZA ZAŠTITU PRAVA • Poslodavac može u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika udovoljiti zahtjevu u cijelosti ili djelomično • Poslodavac može donijeti odluku kojom odbija zahtjev • Poslodavac nije dužan donijeti odluku o zahtjevu za zaštitu prava (sudska praksa: Revr- 688/13, Revr-1782/12, Revr-1545/12, Revr-1787/12, Revr -71/12, Revr-321/13, Revr-1331/12, Revr-123/11)

PODNOŠENJE TUŽBE • Nakon što je radnik zaštitu zatražio pred poslodavcem, a isti nije prihvatio navode zahtjeva za zaštitu prava, radnik može pokrenuti postupak pred sudom (i pred arbitražom, ako je tako ugovoreno) pokretanjem parničnog postupka; • Postupak se pokreće u roku 15 dana od dostave zahtjeva za zaštitu prava, a ukoliko poslodavac ne odluči o zahtjevu u navedenom roku, tužba se pokreće u daljnjem roku od 15 dana

SADRŽAJ TUŽBENOG ZAHTJEVA • Prema čl. 186. st. 1. ZPP propisano je da tužba treba sadržavati određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju činjenice i druge podatke koje mora imati svaki podnesak • Zakon o radu ne propisuje sadržaj samog tužbenog zahtjeva kod otkaza ugovora o radu, ali isti proizlazi iz odredbe čl. 124. ZR, prema kojoj je propisano da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naredit će vraćanje radnika na posao

TUŽBENI ZAHTJEV PROTIV DIJELA ODLUKE O OTKAZU-I • Odluka o otkazu može biti zakonita iako pojedini njezini dijelovi nisu u skladu sa zakonom • Primjer takve vrste odluke – redoviti otkaz ugovora o radu u kojoj poslodavac nije odredio otkazni rok • Primjer tužbenog zahtjeva protiv dijela odluke o otkazu: «Utvrđuje se da nije dopuštena točka broj točke odluke o otkazu ugovora o radu datum i broj odluke (alt. da nije dopuštena odluka o otkazu broj i datum odluke u dijelu koji se odnosi na npr. otkazni rok, otpremninu i sl. ) koji je tuženik tvrtka ili naziv poslodavca dao tužitelju ime i prezime. Utvrđuje se da je tužitelj ime i prezime bio u radnom odnosu kod tuženika do datum. »

TUŽBENI ZAHTJEV PROTIV DIJELA ODLUKE O OTKAZU-II • Ako se postavi protiv cijele odluke a zahtjev je osnovan – sud će odbiti u odnosu na otkaz, a usvojiti u odnosu na dio koji je nedopušten

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA ZA UTVRĐENJEM NEDOPUŠTENOSTI OTKAZA • «Utvrđuje se da nije dopušten otkaz ugovora o radu koji je otkaz tuženik tvrtka ili naziv poslodavca dao tužitelju ime i prezime odlukom datum i broj odluke, te da prema tome radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao. • Nalaže se tuženiku tvrtka ili naziv poslodavca da tužitelja ime i prezime, vrati na posao, u roku od 8 dana. • Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u roku od 8 dana. »

SADRŽAJ TUŽBENOG ZAHTJEVA - protiv odluke o otkazu • „Utvrđuje se da nije dopušten otkaz ugovora o radu koji je tuženik dao tužitelju odlukom od…i da radni odnos nije prestao, te se nalaže tuženiku da vrati tužitelja na posao na radno mjesto… u roku od 8 dana. ” • ČL. 2. st. 1. ZPP-a (vraćanje na rad) - 2 x deklaracija - 1 x kondemnatorni - Nepotrebno; „da mu se priznaju sva prava iz radnog odnosa”, „da ga se vrati u radni odnos s danom ……/datum otkaza)”, obuhvatiti i odgovor poslodavca tzv. konačnu odluku (neki ŽS još uvijek inzistiraju)

PRAVO NA SUDSKU ZAŠTITU • Radnik koji nije prethodno zahtijevao zaštitu prava kod poslodavca, ne može ni pred sudom zahtijevati zaštitu • Iznimke su: 1. Zahtjevi za naknadu štete 2. Novčana potraživanja iz radnog odnosa (čl. 133. st. 3. ZR) 3. Zaštita dostojanstva radnika (čl. 133. st. 5. ZR) (Sudska praksa: Revr-529/08, Revr-240/05)

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU-I • Odredbom čl. 125. ZR propisano je: ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje 3 a najviše 8 propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama koje terete radnika. (st. 1)

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU-II • Odluku iz stavka 1. sud može donijeti i na zahtjev poslodavca , ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nije moguć (st. 2).

TUŽBENI ZAHTJEV KOD SUDSKOG RASKIDAI • Odredbom čl. 125. ZR propisano je da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u visini od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika • Odluku iz st. 1. ovog članka sud može donijeti na zahtjev poslodavca ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti interesa obiju ugovornih stranaka nije moguć • Prema st. 3. istog članka zahtjev za prestanak ugovora o radu na način iz st. 1. i 2. može se podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja

TUŽBENI ZAHTJEV KOD SUDSKOG RASKIDAII • Zahtjev mora biti postavljen na jasan način jer sud odlučuje isključivo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP) • Zakon o radu ne propisuje kojim danom prestaje radni odnos u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, pa su moguća različita rješenja u odnosu na dan prestanka ugovora o radu koji određuje sud. Ovisno o zahtjevu stranaka moguće je odrediti sudski raskid danom kad je donijeta odluka o otkazu ugovora o radu; danom podnošenja zahtjeva za sudski raskid; danom zaključenja glavne rasprave; danom objave sudske odluke.

SUDSKA PRAKSA O DANU PRESTANKA UGOVOR O RADU KOD SUDSKOG RASKIDA • Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela dana 2. prosinca 2005. zauzeo je pravno shvaćanje da dan sudskog raskida ne treba biti unaprijed određeni dan, već da će dan prestanka odrediti sud, uzevši u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja (praksa VSRH: Rev-3648/99, Revr-509/12, Revr -519/11, Revr-508/07, Revr-898/10, Revr 462/04)

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA KOD SUDSKOG RASKIDA • I Utvrđuje se da nije dopušten otkaz…… II Raskida se s danom …. . ugovor o radu sklopljen između tužitelja i tuženika dana ……, te se nalaže tuženiku s osnova naknade štete platiti iznos …. .

NAKNADA ŠTETE KOD SUDSKOG RASKIDA UGOVORA O RADU • Prihvati li sud zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu, dosudit će radniku naknadu štete • U praksi se postavlja pitanje je li osnovica za naknadu štete bruto ili neto ugovorena mjesečna plaća radnika • VS RH je u više odluka izrazio pravno shvaćanje da je u pitanju bruto plaća (Revr-1497/13, Revr-1979/09, Revr-1159/10, Revr-700/11)

TUŽBENI ZAHTJEV KOD UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME • Iako ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja iznimku i može se sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji prestanak je unaprijed utvrđen objektivnim razlozima, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje većina ugovora o radu sklapa se na određeno vrijeme • Kod ugovora o radu na određeno vrijeme moguće su tri vrste tužbenih zahtjeva: - izvanredni otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme - redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme - situacija kad poslodavac protivno mišljenju radnika smatra da je isteklo vrijeme ugovora o radu na određeno vrijeme Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ZR-a ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koji je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme (čl. 12. st. 7. ZR)

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA KOD UGOVORA NA ODREĐENO VRIJEME Primjer tužbenog zahtjeva kod ugovora na određeno vrijeme ; «Utvrđuje se da je tuženik tvrtka ili naziv poslodavca tužitelju ime i prezime nezakonito uskratio pravo na obavljanje poslova radnog mjesta _____, (alt. ako je poslodavac ipak dao otkaz tad ovaj dio zahtjeva postaviti kao u primjeru br. 1. ) te da je tužitelj ime i prezime kod tuženika tvrtka ili naziv poslodavca temeljem ugovora broj i datum, u radnom odnosu na neodređeno vrijeme (alt. te da je tužitelj s tuženikom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme sljedećeg sadržaja – naznačiti u zahtjevu čitav ugovor o radu). Naređuje se tuženiku tvrtka ili naziv poslodavca da tužitelja ime i prezime, vrati na posao, u roku od 8 dana. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u roku od 8 dana. »

TUŽBENI ZAHTJEV KOD PRETVARANJA UGOVORA O RADU SA ODREĐENO NA NEODREĐENO VRIJEME • Nema odredbe ZR koja bi prisiljavala nekoga da sklopi ugovor na neodređeno već je propisana presumpcija kad se smatra da je sklopljen ugovor na neodređeno (čl. 12. st. 7. „…. Smatra se da je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme”). • Stoga deklaratorni zahtjev „Utvrđuje se da su tužitelj i tuženik ugovorom od _____ sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te se nalaže tuženiku da tužitelja vrati na posao, u roku od 8 dana. ” • Pogrešno je postavljati kondemnatorni zahtjev poput: „Nalaže se tuženiku da s tužiteljem sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. ”

TUŽBENI ZAHTJEV KOD OTKAZA KOJI NEMA PISANU FORMU • Prema odredbi čl. 133. st. 1. ZR radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. • U slučaju kad je radniku njegovo pravo povrijeđeno radnjom, a ne samo odlukom (npr. dostava radne knjižice ili zabrana dolaska na posao), radnik mora uložiti zahtjev za zaštitu prava kako bi mogao u daljnjem tijeku zatražiti sudsku zaštitu

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA KAD NEMA ODLUKE O OTKAZU TZV. USMENI OTKAZ „Utvrđuje se da je tuženik______ tužitelju nezakonito uskratio pravo na obavljanje poslova radnog mjesta ______, te se nalaže tuženiku da tužitelja vrati na posao, u roku od 8 dana. ”

ZAHTJEV KOD PRIMJENE ODREDABA ZOO-A • Odredbom čl. 8. ZR propisana supsidijarna primjena općih propisa obveznog prava, a to znači primjena odredbi Zakona o obveznim odnosima • U praksi do primjene odredbi ZOO najčešće dolazi kod utvrđivanja valjanosti pravnih poslova (ništetnost ili pobojnost pravnog posla) • S obzirom da se radi o primjeni odredbi ZOO, radnik nije dužan prije podnošenja tužbe tražiti ostvarenje svojeg prava pred poslodavcem, niti se primjenjuju rokovi predviđeni odredbom čl. 133. ZR

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA KOD PRIMJENE ODREDBI ZOO-a „Utvrđuje se ništetnim sporazum koji su tužitelj i tuženik sklopili ______. Nalaže se tuženiku da tužitelju ________(činidba iz sporazuma). ” „Poništava se sporazum koji su tužitelj i tuženik sklopili ______. Nalaže se tuženiku da tužitelju _____. ” • POBOJNOST • NIŠTETNOST • NE ODNOSI SE NA “USMENI” OTKAZ

TUŽBENI ZAHTJEV KOD ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA • Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređeni su: 1. Zakonom o suzbijanju diskriminacije-ZSD (NN broj 85/08, 112/12) 2. Zakonom o ravnopravnosti spolova-ZRS (NN broj 82/08) 3. Kolektivnim ugovorom, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća ili pravilnikom o radu

PRIMJENA ZR-A NA ZAŠTITU DOSTOJANSTVA • Jedno od prava radnika iz radnog odnosa je i pravo na dostojanstvo od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja (čl. 134. ZR) • Zakonom o radu nisu definirani pojmovi diskriminacije, dostojanstva, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, te je zbog toga potrebno osim odredbi Zakona o radu primijeniti i odredbe naprijed navedenih Zakona (ZSD, SRS)

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA kod zaštite dostojanstva • „Utvrđuje se da je _____(osoba koja je uznemiravala radnika) uznemiravala tužitelja na način da je _______ (opis uznemiravanja) Zabranjuje se tuženiku_____(poslodavac) svako daljnje isto ili slično uznemiravanje, pod prijetnjom novčane kazne. ako je uznemiravao neko treći „Nalaže se tuženiku_______ da poduzme mjere radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja. ” - Nema zakonske zabrane da se uz ovaj zahtjev potražuje i naknada štete.

TUŽBENI ZAHTJEV kod novčanih tražbina • Odredbom čl. 433. a st. 1. ZPP propisano je da je radnik kad utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, dužan i utužiti u tom iznosu • Prema odredbi čl. 92. st. 4. ZR propisano je da plaća u smislu tog Zakona je plaća u bruto iznosu

PRIMJER TUŽBENOG ZAHTJEVA KOD NOVČANIH TRAŽBINA • „Nalaže se tuženiku _____ da tužitelju ____ plati bruto iznos _______kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama……. . , u roku od 8 dana. ” • Nalaže se tuženiku ______ da tužitelju _____ plati neto iznos _____ zajedno sa zakonskim zateznim kamatama……. . ”

KOLEKTIVNI SPOROVI (štrajk)-I • Prema odredbi čl. 205. st. 1. ZR sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova, te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća • Prema odredbi čl. 206. st. 1. ZR u slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovog mirnog rješavanja

KOLEKTIVNI SPOROVI (štrajk)-II • Prema odredbi čl. 217. ZR (st. 1. ) poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivno odredbama zakona • Prema st. 2. istog članka poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona

KOLEKTIVNI SPOROVI (štrajk)-III • „Zabranjuje se organiziranje i poduzimanje štrajka koje je za radnike organizirao tuženik i započeo _____, te se nalaže tuženiku da prestane sa svim aktivnostima usmjerenim na organiziranje navedenog štrajka. ” • „Utvrđuje se da je nezakonit štrajk kojeg je poduzeo tuženik dana _____” • O zabrani štrajka odlučuje županijski sud. • O utvrđenju nezakonitosti štrajka odlučuje općinski sud.

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA U RADNIM SPOROVIMA

ŠTO SU PARNIČNI TROŠKOVI • Prema odredbi čl. 151. ZPP parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka, a prema st. 2. troškovi obuhvaćaju nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu • Prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinom umješaču nadoknaditi troškove

PRAVNA PRIRODA TROŠKOVA POSTUPKA • Naknada troškova postupka regulirana je ZPPom • Odredbe ZPP u pogledu instituta naknade parničnih troškova imaju materijalnopravni karakter i to stoga što zahtjev za naknadu parničnog troška predstavlja sporedni zahtjev materijalno-pravne naravi o kojem sud odlučuje na temelju posebno postavljenog zahtjeva stranke u postupku

PARNIČNI TROŠAK • Naknada parničnog troška ovisi o vrijednosti predmeta spora • To se odnosi na visinu sudskih pristojbi i visinu nagrade za rad odvjetnika • Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčano potraživanje, tužitelj je u tužbi dužan naznačiti vrijednost predmeta spora

NAGRADA I NAKNADA TROŠKOVA ZA RAD ODVJETNIKA • Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 142/12), a koja je donesena na temelju odredaba čl. 18. i 19. Zakona o odvjetništvu (NN broj 9/94), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu (NN broj 117/08, 75/09 i 18/11), te Ispravka Zakona o odvjetništvu (NN broj 50/09), određuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih usluga i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu, za radnje obavljene po punomoći ili rješenjem nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu • Troškovi zastupanja su odvjetničke usluge, uvećane za PDV i izdaci potrebni za izvršenje posla • Troškove zastupanja dužan je platiti naručitelj usluge (stranka)

VRIJEDNOST PREDMETA SPORA-I • Za odlučivanje o visini parničnog troška odlučna je visina vrijednosti predmeta spora (čl. 35. do čl. 40. ZPP) • Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva (čl. 35. st. 1. ZPP) • Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora računa se po njihovu zbroju, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina

DJELOMIČNI USPJEH STRANAKA U SPORU Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP, ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova. Stavak 2 propisuje da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

TARIFA - OGRANIČENJA U RADNIM SPOROVIMA • U radnom sporu u kojem je predmet spora nenovčano potraživanje (poništenje otkaza, utvrđivanja prava na rad i sl), odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova • (tarifni broj 7. toč. 2. Tarife o nagradama. . . )

TARIFA – OGRANIČENJA OPĆENITO (I U RADNIM SPOROVIMA) • Za zastupanje u parničnom postupku u kojem je vrijednost predmeta spora manja od 1. 000, 00 kn, ukoliko za pojedine postupke i sporove nije drugačije određeno, odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od – 50 bodova. • Za sastavljanje odgovora na tužbu, prigovora protiv platnog naloga i obrazloženih podnesaka u kojima se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu ili se očituje na nalaze i mišljenja vještaka, ali ne više od sveukupno 4 takva podneska u prvostupanjskom postupku – nagrada kao za tužbu.

SMANJENJE TUŽBENOG ZAHTJEVA • O parničnim troškovima odlučuje se prema uspjehu u sporu u odnosu na vrijednost predmeta spora smanjenog (konačno postavljenog) tužbenog zahtjeva. • Tuženik ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vezi s dijelom tužbenog zahtjeva za koji je taj zahtjev smanjen, neovisno o uspjehu u sporu jer smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe glede tog dijela tužbenog zahtjeva. (izuzev ako to nije od utjecaja na visinu troškova prema Tarifi o nagradama. . . visina naknade u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev ista kao i u odnosu na prvotni zahtjev). • Rev 2603/11 od 19. 2. 2013; Rev 1428/2009 od 27. 10. 2010

TROŠKOVI VJEŠTAČENJA • Primjena pravila iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP • Stranka koja vještačenjem nije uspjela dokazati svoje tvrdnje nema pravo na naknadu troškova tog vještačenja. • Rev-675/11 od 1. 7. 2014

RELEVANTNE SUDSKE ODLUKE • Vrhovni sud RH je u nisu svojih odluka zauzeo pravna shvaćanja o odmjeravanju troškova parničnog postupka (Revr-48/10, Revr-163/12, Revr-233/12, Revr-1690/11, Revr-624/10, Revr -234/11, Revr-454/10, Revr-1578/09, Revr 1295/09, Revr-380/10)

DOPUŠTENOST REVIZIJE PROTIV ODLUKE O PARNIČNOM TROŠKU • Na sjednici Građanskog odjela VSRH od 16. 11. 2015. zauzeto je pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija. Su-IV-19/15 -15 • Pri zauzimanju navedenog shvaćanja, posebice se imalo na umu da se pod izrazom "postupak" iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP podrazumijeva samo postupak u odnosu na predmet – meritum spora, da se odredba čl. 400. st. 1. ZPP odnosi samo na rješenja kojima prestaje litispendencija i pravomoćno završava parnični postupak glede predmeta spora, da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka (čl. 151. st. 1. ZPP) te da odluka o troškovima parničnog postupka nema značaj rješenja kojim se završava postupak u odnosu na koji bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP. • Isto pravno shvaćanje zauzeto je u odluci ovoga suda broj Rev-1353/11 od 17. studenoga 2015.

ZAKLJUČNO • S obzirom na shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela VSRH pitanje odmjeravanja troškova parničnog postupka u budućnosti će rješavati županijski sudovi u Republici Hrvatskoj

HVALA NA PAŽNJI!