Trite i distribucija poljoprivredno prehrambenih proizvoda Prof dr

Tržište i distribucija poljoprivredno prehrambenih proizvoda Prof. dr. sc. Zdravko Tolušić

Uvod § tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda – sastavni je dio tržišta nekog gospodarstva § tržište PPP obuhvaća ratarske i stočarske proizvode, industrijsko bilje, voće i povrće, ribe, grožđe i vino, koji su: § vezani za određena geografska područja, klimatska područja i tlo, § vezani za određena razdoblja u godini (sezonski karakter), § lako i brzo se kvare.

Glavni akteri tržišnog sustava: a k d, , ra ja l m Ze l a pit o šk Tro vi Tržišta činilaca Zem lja, proizvodnje rad , ka pita Do l ho da k Proizvodnja Domaćinstva Pr od BD P aja i c Izda Tržište roba i usluga BDP

I. Pojam tržišta polj-preh. proizvoda § najčešća definicija tržišta: sučeljavanje ponude i potražnje, § tržište ppp: skup odnosa koji nastaju od poljoprivrednog gospodarstva do krajnjeg potrošača § definicija tržišta u širem smislu: svako sučeljavanje ponude i potražnje bez obzira na vrijeme, mjesto i oblik odvijanja kupoprodaje § definicija tržišta u užem smislu: svaki posebno uređen prostor za obavljanje razmjene u bilo kojem obliku, bilo kojom metodom § prema T. Karpati-ju tržište je odraz stanja određenog društva i oblik kulture. Kroz tržite se iskazuje razine proizvodnih snaga, društvena angažiranost i sloboda proizvođača i potrošača

Pojam tržišta polj-preh. proizvoda Cjelovito promatranje tržišta obuhvaća TRŽIŠTE SOCIOLOŠKO ORGANIZACIJSKO PSIHOLOŠKO EKONOMSKO

Ekonomski promatrano tržište - služi razmjeni dobara i usluga; vrši se razmjena dobara i usluga za novac, odnosno razmjena novca za dobra i usluge. § razmjenom se stvara cijena – novčani ekvivalent (potrošači plaćaju cijenu za dobra kojima zadovoljavaju svoje potrebe, a proizvođači zamjenjuju svoje proizvode za novac § i jedni i drugi žele steći određenu korist: potrošači žele više robe za manje novca, a proizvođači više novca za svoje proizvode § razmjena rabe za novac nije moguća bez društvene podjele rada § na suvremenom tržištu, osobni dodiri i prisutnost roba više nisu od odlučujućeg značaja (pošta, telefon, Internet, robe zamjenjuju uzorci, standardi, specifikacije, …)

Organizacijsko promatranje tržišta § temelji se na proučavanju čimbenika koji utječu na funkcioniranje tržišta i čine tržište § s ovog stajališta, tržište predstavlja sustav mjera koje pomoću ponude i potražnje utječu na ekonomske učinke cjelokupnog gospodarstva § tržište s organizacijskog aspekta pretpostavlja: § totalno uređenje tržišta, tj. količina ponude i odnosnih odredbi centralnih organa § utjecaj države na tržišna zbivanja § utvrđivanje egzistencijalnih uvjeta života § protumjere monopolizaciji i dogovorima koji diskreditiraju potrošača i idu u korist samo privrednim subjektima

Sociološko promatranje tržišta § sociološki promatrano, tržište je dio socijalnog područja u kojem djeluju ljudi, fizičke i pravne osobe koje su u međusobnom kontaktu kroz nabavu roba, prodaju roba itd. § postoje jednostavni (npr. pozdravljanje) i kompleksni socijalni procesi (proces komunikacije s tržištem) § proces komunikacije s tržištem proizlazi iz mnogih kontakt-medija (propagandna sredstva) koji predstavljaju veze između pojedinih poduzeća i ljudi (potrošača)

Psihološko promatranje tržišta § danas sve značajnije § ovim aspektom tržišta bavi se grana psihologije – tržišna psihologija § tržišna psihologija bavi se čovjekom, njegovim potrebama i motivima kupnje i prodaje § u centru pozornosti tržišne psihologije je kupac, odnosno njegove potrebe, preferencije, kriteriji njegova odlučivanja i alternativne odluke

1. 2. Funkcije tržišta SELEKTIVNA ALOKATIVNA TEMELJNE FUNKCIJE TRŽIŠTA DISTRIBUCIJSKA INFORMACIJSKA

1. selektivna (izabiračka) funkcija – odgovara na pitanje što i koliko proizvoditi § ovu funkciju tržište obavlja na temelju ukupne (agregatne) potražnje § agregatne potražnja ovisi o: § veličini i raspodjeli potrošnih dobara, § tržišna cijena dobara i usluga, štednja, § broj potrošača, njihove potrebe i želje § potrošači selektivnom funkcijom daju proizvođačima odgovor što i koliko proizvoditi § tržište ovom funkcijom usmjerava proizvodnju i ponudu prema potrebama i željama agregatne potražnje § ovu funkciju izučava marketing

2. alokativna funkcija (smještajna) – ovom funkcijom tržište utječe na raspoređivanje (alokaciju) sredstava, kapitala u one proizvodne djelatnosti koje će osigurati najvišu dobit uz određene troškove § tržište ovako utječe na stupanj racionalizacije i rentabilnosti poslovanja (npr. udaljenost proizvodnje od tržišta utječe na troškove prijevoza) § ova funkcija utječe na specijalizaciju u proizvodnji PPP i na povećanje kapaciteta

3. distribucijska (razdjelna) funkcija – tržište djueluje kao čimbenik primarne raspodjele, odnosno raspodjele BDP-a na pojedine gospodarske subjekte i proizvođače § ova se funkcija ostvaruje pomoću tržišne cijene, utječe na smanjenje troškova gospodarskih subjekata, kako bi svaki od njih osigurao određenu dobit, odnosno dio ukupno ostvarenog dohotka

4. informacijska (obavijesna) funkcija –tržište daje povratne informacije (feed-back) tržišnim subjktima koje mogu poslužiti za potvrdu ispravnosti tržišne politike i za re-orijentaciju poslovne politike § pravovremene i kvalitetne informacije smanjuju rizik poslovanja te povećavaju uspjeh poslovanja § tržište je povratna sprega s proizvodnjom § tržište je najveći izvoz informacija (što kupci žele, koliko su spremni platiti, informacije o konkurenciji itd. )

1. 3. Klasifikacija tržišta § kako bi se tržište bolje upoznalo, potrebno ga je dodatno analizirati § ova podjela se s vremenom nadopunjavala, zbog različitog pristupa problematici tržišta § danas postoji više od 200 tipova tržišta § najčešći kriteriji svrstavanja tržišta na pojedine tipove su: § prema vrstama i namjeni roba § prema količini robnog prometa § prema broju sudionika (konkurenciji) § prema prostoru

TRŽIŠTE PROIZVODA TRŽIŠTE USLUGA TRŽIŠTE RADNE SNAGE TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA I NEKRETNINA TRŽIŠTE PREMA VRSTAMA ROBA

§ prema namjeni roba 1. tržište roba proizvodne potrošnje i tržište sredstava za proizvodnju su sljedeća tržišta: § tržište materijalnih roba (sirovina, poluproizvoda, opreme) § tržište proizvodnih usluga (prometnih, projektantskih, consulting, itd. ) § tržište robe s aspekta veza među robama (konkurencijske robe, supstituti, komplementarne robe)

§ prema namjeni roba 2. tržište sredstava za osobnu potrošnju (potrošačko tržište) su sljedeća tržišta: § tržište prehrambenih proizvoda (hrane i pića) § tržište odjeće § tržište obuće § najvažnija karakteristika tržišta osobne potrošnje: broj ponuđača može biti jedan (monopol), više (oligopol) ili mnogo (konkurencija), broj kupaca je velik, a kupovna moć različita, potrošnja je krajnja ili finalna, a robe diferencirane (različite)

§ prema količini robnog prometa razlikujemo: § tržište na veliko (nabavno, otkupno tržište) § tržište na malo (svi oblici trgovanja u kojima su na strani potražnje neposredno krajnji potrošači

§ prema broju sudionika (konkurenciji) razlikujemo slijedeću podjelu (H. Von Stackelberg) § prema ovoj klasifikaciji, snaga pojedinog sudionika obrnuto je razmjerna broju sudionika na tržištu Potražnja (kupci) Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopson Monopson Malo Oligopol Bilateralni oligopol Kvazimonopson Jedan Monopol Kvazimonopol Bilateralni monopol Ponuda (proizvođači)

§ prema prostoru razlikujemo: § lokalno tržište (ponuda i potražnja užeg područja; gradske, zelene tržnice, …) § regionalno tržište (ponuda i potražnja jedne regije, npr. Slavonije i Baranje) § nacionalno i domaće tržište (ponuda i potražnje PPP na području nacionalnog gospodarstva, tj. unutar granica jedne države) § međunarodno tržište (ponuda i potražnja na području dviju ili više država)

§ Philip Kotler razvrstavo je tržište na temelju slijedećih pitanja: Pitanje Tržište (vrste i tipovi) Što se kupuje? Tržišta prema objektima kupovanja Zašto se kupuje Tržišta prema motivima kupovanja Tko kupuje? Tržišta prema kupcima i donositeljima odluke o kupnji Kako se kupuje? Tržišta prema procesima donošenja odluka o kupnji i kupovnim procesima Koliko se kupuje? Tržišta prema količinama kupovine i učestalosti kupnje Gdje se kupuje? Tržišta prema mjestu kupovanja

Klasifikacija tržišta § klasifikacija (tipologija) tržišta vs. morfologija tržišta § tipologija tržišta – vrste tržišta prema nekim zajedničkim karakteristikama § morfologija tržišta se bavi izučavanjem oblike pod kojima se vrši kontakt između kupca i prodavatelja § personalna dimenzija – razlikuje vrste tržišta prema broju osoba (tko kupuje s kim) § proizvodna dimenzija – mjeri materijalne proizvode koji su predmeti trgovanja vrstama roba, količinama, itd. § vremenska dimenzija – informira o tome kada se trguje § prostorna dimenzija – mjeri gdje dolazi do kontakta između kupaca i prodavatelja (lokalno, regionalno, nacionalno tržište) § instrumentalna dimenzija – vodi računa o materijalnoj opremi koja se odnosi na tržište, sredstva komunikacije, informacije, pravne odnose, itd. § Dimenzija kompenzacije – mjeri koristi od tržišta koje imaju oni koji trguju

Čimbenici tržišta Čimbenike razvrstavamo u: § prirodne § gospodarsko-društvene

Prirodni čimbenici tržišta § prirodna bogatstva: rude, prirodni izvori energije, poljoprivredno zemljište, geografski položaj sa svojim klimatskim obilježjima § geografski prostor i klimatski uvjeti predstavljaju temeljne prirodne činitelje koji određuju prostornu raspoređenost svih vrsta proizvodnje, odnosno PPP § ukupna površina Republike Hrvatske: 87. 661 km 2 (5. 654. 000 ha) § poljoprivredno zemljište: 2. 695. 000 ha § obradivo zemljište: 707. 797 ha

§ prostor RH dijeli se u 3 velike prirodno-zemljopisne cjeline: § panonsko i peri-panonsko područje: 47% ukupne površine i 64% ukupnog stanovništva § Najbogatije područje s gledišta potencijala PPP § Proizvodni kapaciteti primarne polj. proizvodnje: žitnica, vinova loza, vino, povrće proizvodnja mesa i mlijeka § brdsko-planinsko područje – poljoprivreda prilagođena klimi, broj kultura sužen (rani kukuruz, krumpir, raž i povrće) § potencijal za ekološku proizvodnju, eko-turizam

§ jadransko područje: obalno i otočno područje RH § proizvodnja i prerada ribe § poljoprivredna područja – na ravnim geografskim površinama i depresijama § mala gospodarstva § otoci – dodatno financirani od strane državnog proračuna § turizam

Gospodarsko-društveni čimbenici tržišta § vrste i oblici proizvodnje, specijalizacija proizvodnje, razvitak prometa, stanovništvo (broj, struktura, životni standard, navike, …) § RH: 4. 437. 460 stanovnika (DZS 2001) § područje RH administrativno podijeljeno na 545 jedinica lokalne samouprave § 20 županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka. Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarskobilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska) i grad Zagreb s posebnim statusom

Elementi tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 29

Elementi tržišta Ponuda Potražnja Potrebe Cijene 30

Ponuda i proizvodnja ponuda: predstavlja ukupnu količinu dobara (proizvoda ili usluga) na nekom tržištu, u određenom razdoblju po određenim cijenama temelji se na proizvodnji (spremnosti proizvođača) za proizvodnju nekog dobra ponuda je robno-novčana kategorija i funkcija cijene cijena: ima najveći utjecaj na proizvođača i količinu njegove proizvodnje bez cijene nema ponude 31

Ponuda i proizvodnja Odnos cijena i ponuđene količine Cijena dobra Potraživana količina Ponuđena količina Višak/manjak 5 2 10 8 4 4 8 4 3 6 6 0 2 8 4 -4 1 10 2 -8 32

Ponuda i proizvodnja Cijena a 5 + b 4 - 3 c d 2 1 e 2 4 6 8 10 Količina 33

Ponuda i proizvodnja Uz cijenu na ponudu djeluju i neki drugi čimbenici: • potražnja za robom • želje potrošača • opseg i karakteristika proizvodnje • mogućnosti i cijene skladištenja dobara • mogućnosti kreditiranja potražnje i proizvodnje • porezi • uvoz, . . . 34

Ponuda i proizvodnja ponuda i proizvodnja nisu identični pojmovi ponuda je samo jedan dio proizvodnje autoreprodukcija i autokonzum Specifičnosti proizvodnje i ponude PPP: • nestabilnost ponude • sezonski karakter • različita kvaliteta PPP • zamjenjivost proizvoda • vezanost proizvoda 35

Potražnja, potrebe i potrošnja potražnja je količina dobara (proizvoda i usluga) koja će biti kupljena kod proizvođača na nekom području u nekom vremenskom periodu dobra se kupuju u svrhu zadovoljenja određenih potreba je osjećaj nedostatka neke stvari, robe ili usluge i težnja da se taj nedostatak otkloni potrebe su uzroci različitih motivacija i ponašanja ljudi te utječu na potražnju za određenim proizvodima 36

Potražnja, potrebe i potrošnja Američki psiholog Abraham Maslow dao je teoriju hijerarhija potreba Potrebe za samoostvarenjem potrebe za ljubavlju, pripadanjem, povezivanjem i prihvaćanjem Potrebe za samopoštovanjem Društvene potrebe Potrebe za sigurnošću hrana, piće, odjeća, stanovanje, reprodukcija : ostvarenje pojedinačnih potencijala u radu i stvaralaštvu očuvanje zdravlja, posla, fizičke sigurnosti Fiziološke potrebe 37

Potražnja, potrebe i potrošnja: ostvarena potreba u obliku uništenog (potrošenog) dobra razlikujemo: ◦ neproizvodnu potrošnju ◦ zajedničku potrošnju ◦ ukupnu potrošnju temeljni cilj poljoprivredne proizvodnje: zadovoljenje ljudskih potreba za hranom potražnja će ovisiti o: broju i strukturi stanovnika neke zemlje, platežnoj sposobnosti stanovništva, navikama potrošača i cijeni ppp 38

Odnos cijene i potražnje Cijena - a 5 b 4 c + 3 d 2 e 1 2 4 6 8 10 Količina 39

Potražnja, potrebe i potrošnja Elastičnost potražnje iskazuje promjenu u količini potraživanja za nekim dobrom s obzirom na promjenu cijene tog dobra ili u odnosu na promjenu dohotka potrošača cjenovna i dohodovna elastičnost potražnje kod PPP postoji još ukrižena (križna) elastičnost potražnje koja pokazuje kako promjena cijene jednog proizvoda utječe na potražnju drugog proizvoda 40

Potražnja, potrebe i potrošnja Elastičnost potražnje Cjenovna elastičnost potražnje: promjena potraživane količine proizvoda obzirom na promjenu cijene tog istog proizvoda, iskazujemo je koeficijentom elastičnosti % promjena potraživane količine proizvoda Ec = ----------------------------% promjena cijene proizvoda Dohodovna elastičnost potražnje izračunava se pomoću koeficijenta postotne promjene potražnje nekog proizvoda i postotne promjene dohotka potrošača Ed = % promjena potraživane količine proizvoda % promjena dohotka 41

Elastičnost potražnje Elastičnost je: visoka (koeficijent veći od 1 (Ec, Ed>1) umjerena (koeficijent između 0, 5 i 1) mala (koeficijent manje od 0, 5) elastičnost potražnje za većinu PPP je vrlo mala jer proizvodima zadovoljavamo primarne, fiziološke potrebe veća elastičnost je za neke vrste mesa, voća i povrća bolje kvalitete, ekološke proizvode dohodovna elastičnost ovisi o razvijenosti zemlje koeficijent Ed visok je u manje razvijenim zemljama i obrnuto 42

Engelovi zakoni Njemački ekonomist i statističar koji je proučavao strukturu potrošnje, tj. raspodjele dohotka u obitelji Troškove jedne obitelji podijelio u nekoliko grupa: ◦ troškovi prehrane ◦ troškovi odjeće i obuće ◦ troškovi stanovanja ◦ ostali troškovi za kulturu, zdravstvo, obrazovanje itd. 43

Engelovi zakoni Uspoređujući visinu dohotka i strukturu potrošnje došao je do slijedećih zakona (Engelovi zakoni): 1. dio dohotka koji se troši za prehranu manji je kod većeg dohotka, što je dohodak manji to je relativno veći izdatak za prehranu 2. izdaci namijenjeni za odjeću, obuću i stanovanje proporcionalni su dohotku 3. izdaci za stan, ogrjev i rasvjetu ostaju relativno jednaki kada se dohodak povećava 4. izdaci namijenjeni za kulturu, zdravstvo, obrazovanje, zabavu rastu razmjerno rastu dohotka 44

Cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda cijenu definiramo kao novčani izraz vrijednosti nekog dobra, odnosno kao količinu novca kaju kupac kaje ponuđaču za jedinicu određenog dobra Povećanje cijene utječe na pad potražnje, ali i na rast ponuđene količine, smanjenje cijene ima suprotno djelovanje cijena 5 Tržišna ponuda Višak 4 Točka ravnoteže 3 2 Tržišna potražnja Manjak 1 2 4 6 8 10 količina 45

Cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Vrste cijena: ◦ tržišne cijene: cijene po kojima se neka roba prodaje na tržištu, nastaje kao rezultat konkretnih odnosa ponude i potražnje ◦ administrativne cijene: cijene određene putem administrativne odluke koju donosi država: zajamčene ili stalne cijene po kojima se jedino mogu prodavati određene robe), u slučaju viška država otkupljuje višak minimalne (garantirane, zaštitne) cijene ispod kojih se na tržištu ne može ići, ali se mogu prekoračiti (država štiti proizvođače) maksimalne ili plafonirane cijene pomoću kojih država želi zaštititi potrošače, takve cijene ne mogu biti prekoračene 46

Cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Oblici cijena: 1. 2. 3. 4. 5. Domaća ili domicilna cijena – cijena oblikovana za domaće tržište i usklađena s dohocima potrošača Uvozna ili importna cijena u koju su uključeni slijedeći elementi: fakturna cijena inodobavljača, paritet, carina, tečaj, zavisni troškovi (utovar, transport, istovar) Izvozna ili eksportna cijena je cijena koju određuje izvoznik, a uključuje cijenu u deviznoj valuti, paritet, tečaj, zavisna troškove Monopolistička cijena – formira je prodavatelj koji ima monopol na nekom tržištu Dempinška cijena – umjetno sniženje cijena kod prodaje robe na inozemnom tržištu, a uz povišenje cijena na domaćem tržištu s ciljem istisnuća konkurenta s vanjskog tržišta zbog namjere stvaranja monopola 47

Poljoprivredno zemljište i posjedovna struktura u RH Problemi koji nepovoljno djeluju na tijek privatizacije: § zemljišni katastar i gruntovnica nisu ažurirani i usklađeni § usitnjenost zemljišnih čestica § pravni problemi nasljeđivanja zemljišta § potpore u poljoprivredi i njihov utjecaj na restrukturiranje vlasništva § zemljišno zakonodavstvo § tržište zemljištem, koncesija, zakup, plodouživanje i darovanje zemljišta 48

§ jedan od načina na koji zemljište utječe na poljoprivredu jest i njegova distribucija po poljoprivrednim gospodatsvima, koje su različite veličine: od one minimalne koju definira statistička služba pa do onih najvećih § posjedovna struktura određena je strukturom poljoprivrednih gospodarstava prema njihovoj veličini § veličina gospodarstva poticajno ili negativno utječe na učinokitost i uspješnost poljoprivredne aktivnosti § veličina poljoprivrednog gospodarstva utječe na: organizaciju proizvodnje, proizvodnu orijentaciju, stupanj robnosti te primjenu tehnoloških postupaka 49

Poljoprivredno zemljište i posjedovna struktura u RH - povijest § 1945. godine prvo mijenjanje pravne osnovice posjedovne sturkture § Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji koji je imao političke, gospodarske i socijalne ciljeve – određeno da se poljoprivrednicima oduzme zemljište veće od 25 ha obradive površine § Popisom poljoprivrede iz 1953. godine veličina gospodarstva se smanjila na 4, 4 ha § 1953. godine zemljišni maksimum je ponovno smanjen na 10 ha obradivog zemljišta § zemljište je od vlasnika dodijeljeno poljoprivrednim dobrima – daljnje pogoršanje posjedovne strukture § ukupan broj gospodarstava se do sedamdesetih godina povećavao, a nakon toga se smanjuje – industrijalizacija i odlijevanje poljoprivrednog stanovništva, smanjuje broja poljoprivrednih gospodarstava 50

Poljoprivredno zemljište i posjedovna struktura u RH Broj poljoprivrednih gospodarstava u RH prema veličini korištenog zemljišta u 2003. Gospodarstva Kategorija gospodarst va (ha) broj Korištena površina % ha % Broj parcela korištenog zemljišta po gospodarstvu <1 227. 434 50, 7 50. 759 5, 9 2, 3 1 -3 112. 062 25, 0 132. 432 15, 4 4, 7 3 -5 45. 732 10, 2 123. 136 14, 3 6, 3 5 -10 42. 426 9, 5 213. 347 24, 8 8, 1 10 -20 15. 628 3, 5 162. 627 18, 9 10, 9 5. 250 1, 2 177. 894 20, 7 14, 4 448. 532 100, 0 860. 195 100, 0 4, 3 >20 Ukupno 51

§ uzroci smanjenja prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava: § tendencija opadanja poljoprivrednih i obradivih površina bila je brža od pada broja obiteljskih gospodarstava § OPG su prema površini među najmanjima u Europi § problem: dugotrajna tendencija pada veličine posjeda suprotna je trendu u EU § u uvjetima sitnog poljoprivrednog posjeda ne postoje uvjeti za osiguranje racionalne proizvodnje te za svrsishodnu proizvodnu orijentaciju, organizaciju, stupanj robnosti i uporabu tehničkih sredstava 52

Poljoprivredno zemljište i posjedovna struktura u RH Usporedba veličine posjeda u RH i nekim zemljama EU (1994) 53