Trite dobara TRITE DOBARA v prof dr Jasmin

Tržište dobara TRŽIŠTE DOBARA v. prof. dr. Jasmin Halebić Makroekonomija 1 of 32

Odnos između proizvodnje dohotka i potražnje Promjene u potražnji za dobrima vode do promjena u proizvodnji Promjene u proizvodnji dovode do promjene dohotka Promjene dohotka dovode do promjena potražnje za dobrima Tržište dobara To su međusobni uticaji proizvodnje, dohotka i potražnje Makroekonomija 2 of 32

3 -1 Sastav BDP-a Tabela 31 Sastav američkog BDP-a, 2006 Milijarde dolara BDP (Y) 13, 246 100. 0 1 Lična potrošnja (C) 9, 269 70. 0 2 Investicije (I) 2, 163 16. 3 Nestambene Stambene Tržište dobara Postotak BDP-a 1, 396 10. 5 767 5. 8 3 Državna potrošnja (G) 2, 528 19. 0 4 Neto-izvoz 763 5. 8 5 Izvoz (X) 1, 466 11. 0 Uvoz (IM) 2, 229 16. 8 Investicije u zalihe 49 0 Izvor: Survey of Current Business, April 2007, Tabela 1 -1 -5. Makroekonomija 3 of 32

Sastav BDP – rashodni pristup • BDP Bi. H Rashodni 2009, str. 3, 4. Bruto domaći proizvod (BDP) prema rashodnom pristupu definiše se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskom bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta. Osnovne komponente BDP-a po rashodnom pristupu su: Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava, Izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje usluge pružaju domaćinstvima, izdaci za krajnju potrošnju vlade, Bruto investicije, Izvoz i uvoz roba i usluga. Tržište dobara BDP = C + G + I + (X-M) Makroekonomija 4 of 32

• Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava sastoje se od izdataka rezidentnih domaćinstava na potrošnju roba i usluga za direktno zadovoljenje ljudskih potreba i želja. • Izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje usluge pružaju domaćinstvima se sastoje od roba i usluga koje neprofitne institucije pružaju domaćinstvima bez naknade ili u cijenama koje nisu ekonomski značajne. (sindikati, profesionalna i stručna udruženja, udruženja Tržište dobara potrošača, političke partije, crkve i vjerske organizacije i društveni, kulturni, rekreativni i sportski klubovi i - humanitarne i potporne organizacije koje se finansiraju dobrovoljnim transferima u novcu ili naturi od drugih institucionalnih jedinica. ) • Izdaci za krajnju potrošnju vlade obuhvata dvije kategorije izdataka: Izdatke za individualnu potrošnju i Izdatke za kolektivnu potrošnju. Izdaci za individualnu potrošnju vlade sastoje se od isplata za netržišne usluge vlade (obrazovanje, zdravlje, socijalnu pomoć, kulturu, sport i td. ) i izdataka za tržišne proizvode i usluge (lijekove, ortopedska pomagala, usluge lječilišta i td. ) direktno dostavljenih domaćinstvima kao socijalni transfer u naturi. Izdaci za kolektivnu potrošnju vlade uglavnom se sastoje od izdataka za administrativne, odbrambene, ekonomske, razvojno-istraživačke i druge ne-tržišne usluge vlade. • Bruto investicije se sastoje od bruto investicija u stalna sredstva, promjena na zalihama i neto sticanja dragocjenosti. Bruto investicije u stalna sredstva sastoje se od investicija u nova stalna sredstva, troškova transakcija za postojeća stalna sredstva i nabave neproizvedene aktive. Promjene zaliha odnose se na zalihe proizvodnje u toku, zaliha gotovih proizvoda, zaliha trgovačke robe i zaliha sirovina i materijala. • Podaci o izvozu i uvozu roba i usluga temelje se na bilansi plaćanja Centralne banke Bosne i Hercegovine. Vrijednost Makroekonomija izvezene robe obračunava se po paritetu fob, a vrijednost 5 of 32

3 -1 Sastav BDP-a § Lična potrošnja (C) predstavlja dobra i usluge koja su kupili potrošači. Tržište dobara § Investicije (I), ponekad nazvane investicije u fiksni kapital, podrazumjevaju kupovinu kapitalnih dobara. Investicije su zbir nestambenih investicija. § Državna potrošnja (G) predstavlja kupovinu dobara i usluga od strane svih nivoa vlasti. Ona ne uključuje državne transfere, niti kamatna plaćanja na državni dug. § Uvoz (IM) – kupovina inozemnih dobara i usluga od strane domaćih potrošaća, preduzeća i vlade. § Izvoz (X) – kupovina domaćih dobara i usluga od strane inozemnih subjekata. Makroekonomija 6 of 32

3 -1 Sastav BDP-a § Neto- izvoz (X IM) - razlika između izvoza i uvoza, naziva se i vanjskotrgovinski bilans. Tržište dobara § Izvoz = Uvoz => vanjskotrgovinski balans § Izvoz < Uvoz => vanjskotrgovinski deficit § Izvoz > Uvoz => vanjskotrgovinski suficit § Investicije u zalihe – razlika između proizvodnje i prodaje Kada su investicije u zalihe pozitivne proizvodnja je veća od prodaje, a kada su negativne, proizvodnja je manja od prodaje. Makroekonomija 7 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Ukupna potražnja za dobrima: Simbol “ ” znači da ova jednačina predstavlja identitet. Da bismo utvrdili Z, trebamo poći od nekoliko jednostavnih pretpostavki: Tržište dobara § Pretpostavimo da sva preduzeća proizvode isto dobro, koje potrošači mogu koristiti za potrošnju, preduzeća za ulaganje ili država. Postoji jedna roba i ona je homogena. Makroekonomija 8 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Tržište dobara § Pretpostavimo da su preduzeća voljna ponuditi bilo koju količinu dobara, uz datu cijenu P i tražnju na tržištu. Uloga potražnje u određivanju domaćeg proizvoda, u kratkom roku. § Pretpostavimo da je privreda zatvorena, da se ne trguje sa ostatkom svijeta, izvoz i uvoz su jednaki nuli. § Pod pretpostavkom da je privreda zatvorena tj. X = IM = 0, proizilazi da je: Pretpostavka o zatvorenosti privrede će kasnije biti napuštena. Makroekonomija 9 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Lična potrošnja (C) Raspoloživi dohodak, (YD), je dohodak koji ostaje nakon što su potrošači primili transfere od države i platili poreze. YD najviše utiče na potrošnju. Funkcija C(YD) je funkcija potrošnje. To je jednadžba ponašanja jer obuhvata ponašanje potrošača. Kada dohodak raste, raste i potrošnja, a kada opada tada opada i potrošnja. Tržište dobara Mnogo precizniji oblik funkcije potrošnje je linearni oblik: Makroekonomija 10 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Lična potrošnja (C) Funkcija lične potrošnje ima dva parametra c 0 i c 1: § Parametar c 1 se naziva sklonost potrošnji ili učinak dodatne KM raspoloživog dohotka na potrošnju. 0 <c 1 < 1 Zašto? § c 0 je sjecište funkcije potrošnje sa ordinatom Ako je YD nula potrošnja je pozitivna. Zašto? Tržište dobara Raspoloživi dohodak: Makroekonomija 11 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Lična potrošnja (C) Slika 3 - 1 Lična potrošnja i raspoloživi dohodak Tržište dobara Potrošnja raste sa porastom raspoloživog dohotka, ali za manje od jedan za jedan. Makroekonomija 12 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Investicije (I) Varijable koje zavise od drugih varijabli u modelu, nazivaju se endogene varijable (npr. lična potrošnja). Varijable koje nisu objašnjene u modelu nazivaju se egzogene varijable. Investicije ćemo uzeti kao date i tretirati ih kao egzogene varijable, to znači da ulaganja ne odgovaraju na promjene u proizvodnji. Tržište dobara Državna potrošnja (G) Državna potrošnja, G, zajedno sa porezima , T, opisuje fiskalnu politiku - vladin izbor poreza i potrošnje. Makroekonomija 13 of 32

3 -2 Potražnja za dobrima Tržište dobara Pretpostavit ćemo da su G i T egzogene varijable iz dva razloga: § Država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i preduzeća. Logika funkcije ponašanja kao u primjeru potrošnje ne vrijedi za državu. To ne znači da u ponašanju države (kojim se određuju G i T) nema nikakve logike. § Makroekonomisti moraju razmišljati o posljedicama različitih odluka o potrošnji i porezima, pa će analiza u knjizi uvijek imati ogradu tipa: ako država izabere ove vrijednosti G i T, onda će se dogoditi. . . Makroekonomija 14 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Ako pretpostavimo da su izvoz i uvoz jedanki nuli, potražnja za dobrima jednaka je zbiru lične potrošnje (na koju utiče dohodak), investicija i državne potrošnje: Slijedi: Tržište dobara Prema tome, potražnja zavisi od dohotka, poreza, investicija, i državne potrošnje. Makroekonomija 15 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da proizvodnja, Y, bude jednaka potražnji za dobrima, Z. To znači da preduzeća ne drže zalihe. Ako drže zalihe onda proizvodnja ne mora biti jednaka potražnji, niti će promjene u potražnji odgovarati promjenama u proizvodnji. Tržište dobara Uslov ravnoteže je da proizvodnja bude jednaka potražnji. Potražnja za dobrima Z, zavisi od dohotka Y, koji je i sam jednak proizvodnji. Slijedi: Makroekonomija 16 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Makroekonomisti uvijek koriste sljedeća tri alata: Tržište dobara 1. Matematiku kako bi se osiguralo da je logika ispravna. 2. Grafike kako bi izgradili osjećaje. 3. Riječi da bi objasnili rezultate. Makroekonomija 17 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje matematike Ponovno napišimo jednadžbu ravnoteže: Premjestimo stranu: C 1 Y na lijevu stranu i reorganizirajmo desnu Tržište dobara Podijelimo obje strane sa (1 - C 1 ): Makroekonomija 18 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje matematike Tržište dobara Iz jednadžbe ravnoteže može se izvući nekoliko važnih pojmova: § § Autonomno trošenje i multiplikator; Onaj dio potražnje za dobrima koji ne zavisi od domaćeg proizvoda naziva se autonomno trošenje. § Ako država ima uravnotežen budžet, tada je T=G § Budući da je sklonost ka potrošnji (C 1) između nula i jedan, 1 / (1 -C 1) je broj veći od jedan. Iz tog razloga, ovaj broj se zove multiplikator. Makroekonomija 19 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje grafika Slika 3 - 2 Ravnoteža na tržištu dobara Tržište dobara Ravnotežni domaći proizvod određen je uslovom da proizvodnja bude jednaka potrošnji. § Prvo, nacrtajmo proizvodnju kao funkciju dohotka. § Drugo, nacrtajmo potražnju kao funkciju dohotka. § U ravnoteži je proizvodnja jednaka potražnji. Makroekonomija 20 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje grafika Slika 3 - 3 Efekti povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod Tržište dobara Efekat povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod je veći od jedan za jedan. Makroekonomija 21 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje grafika Tržište dobara § Prva faza povećanja potražnje, prikazana udaljenošću AB, jednaka je 1 mlrd KM. § Ova prva faza povećanja potražnje dovodi do jednakog povećanja proizvodnje, prikazanog udaljenošću AB i također iznosi 1 mlrd KM. § Ova prva faza povećanja proizvodnje dovodi do jednakog povećanja dohotka, prikazanog udaljenošću BC, također jednakog 1 mlrd KM. Makroekonomija 22 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje grafika § Druga faza povećanja potražnje, prikazana udaljenošću CD, jednaka je $ 1 mlrd. pomnoženoj sa sklonošću potrošnje dohotka. Tržište dobara § Ova druga faza povećanja potražnje dovodi do istog povećanja proizvodnje, prikazanog udaljenošću CD, odnosno jednakog povećanju dohotka, prikazanog udaljenošću DE. § Treća faza povećanja potražnje jednaka je $c 1 mlrd. pomnoženoj sa c 1, odnosno sa graničnom sklonošću potrošnje dohotka. To je jednako $c 1 x c 1 = $ c 12 mlrd. Makroekonomija 23 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Korištenje grafika Slijedeći ovu logiku, ukupno povećanje proizvodnje, nakon, recimo n faza, jednako je umnošku 1 mlrd KM i zbira: 1 + c 12 + …+ c 1 n Tržište dobara Ovakav zbir naziva se geometrijski niz. Glavna osobina geometrijskog niza je kada je c 1 manji od jedan a n se povećava, zbir će se stalno povećavati do određene granice. Ta granica je 1/(1 -c 1). Kada se dosegne granica nastupa ravnoteža. Makroekonomija 24 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Tržište dobara Objasnimo riječima Sumirajmo: § Porast potražnje, dovodi do porasta proizvodnje i do odgovarajućeg porasta dohotka. Konačni rezultat je porast domaćeg proizvoda koji je veći od početne promjene potražnje, i to za iznos promjene potražnje pomnožen multiplikatorom. § Da bi procijenili jednadžbe ponašanja i njihove parametre, ekonomisti se koriste ekonometrijom, odnosno skupom statističkih metoda koje se koriste u ekonomiji. Makroekonomija 25 of 32

3 -3 Određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda Koliko je vremena potrebno za prilagodbu domaćeg proizvoda? Tržište dobara Formalno opisivanje prilagodbe domaćeg proizvoda tokom vremena, ekonomisti nazivaju dinamika prilagodbe. § Pretpostavimo, na primjer, da preduzeća donose svoje odluke o razini proizvodnje na početku svakog tromjesečja. § Pretpostavimo da potrošači odluče trošiti više, odnosno da povećaju C 0. § Nakon što su promotrila povećanje potražnje u proteklom tromjesečju, preduzeća će vjerojatno odrediti višu razinu proizvodnje. § Kao odgovor na porast lične potrošnje, domaći proizvod ne skače na novu ravnotežu, već se povećava tokom vremena. Makroekonomija 26 of 32

Povjerenje potrošača i recesija 1990. – 1991. Tržište dobara § Pogreške u prognoziranju - razlika između ostvarene vrijednosti BDP-a i vrijednosti BDP-a koje su ekonomisti prognozirali jedno tromjesečje prije. § Indeks povjerenja potrošača je izračunat na temelju mjesečne ankete oko 5000 domaćinstava, koja se ispituju o tome koliko imaju povjerenja u trenutne i buduće privredne uslove. Makroekonomija 27 of 32

Povjerenje potrošača i recesija 1990. – 1991. Tabela 1 BDP, potrošnja i pogreške u prognozama, 1990 -1991 Tržište dobara (1) Promjena realnog Tromjesečje BDP-a (2) Pogreška u prognozama BDP-a (3) Pogreška u prognozama c 0 (4) Indeks povjerenja potrošača 105 1990: 2 19 17 23 1990: 3 29 57 1 90 1990: 4 63 88 37 61 1991: 1 31 27 30 65 1991: 2 27 47 8 77 Makroekonomija 28 of 32

3 -4 Jednakost investicija i štednje: alternativan način promišljanja o ravnoteži na tržištu dobara Ukupna štednja je zbir privatne i javne štednje. § Privatna štednja (S) je štednja potrošača. Tržište dobara § Javna štednja jednaka je razlici između poreza i državne potrošnje. § Ako je T > G, država će ostvariti budžetski suficitjavna štednja će biti pozitivna. § Ako je T < G, država će ostvariti budžetski deficit-javna štednja će biti negativna. Makroekonomija 29 of 32

3 -4 Jednakost investicija i štednje: alternativan način promišljanja o ravnoteži na tržištu dobara Tržište dobara • Gornja jednadžba nam govori da ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da investicije budu jednake štednji - zbiru privatne i javne štednje. • Ovaj uslov ravnoteže na tržištu dobara nazivamo IS relacijom. Ono što preduzeća žele investirati mora biti jednako onome što stanovništvo i vlada žele uštedjeti. Makroekonomija 30 of 32

Jednakost investicija i štednje: alternativan način promišljanja o ravnoteži na tržištu dobara § Odluke o potrošnji i o štednji su zapravo jedno te isto. § Izraz (1 c 1) se naziva sklonost štednji. U ravnoteži : Tržište dobara Sređivanjem dobijamo isti rezultat kao i prije: Makroekonomija 31 of 32

Paradoks štednje Tržište dobara Paradoks štednje – pokušaj veće štednje dovodi ujedno i do pada domaćeg proizvoda i do zadržavanja štednja na istoj razini. Makroekonomija 32 of 32

3 -5 Je li vlada svemoguća? Upozorenje Tržište dobara § Promjene državne potrošnje i poreza nisu nimalo jednostavne. § Reakcije potrošnje, investicija, uvoza, itd, teško je sa sigurnošću odrediti. § I očekivanja će vjerojatno biti od važnosti. § Postizanje zadane razine domaćeg proizvoda može uzrokovati neželjene popratne efekte. § Smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje mogu dovesti do velikog proračunskog deficita i do akumulacije javnog duga. Makroekonomija 33 of 32

Tržište dobara Ključne riječi • • • • • • § § § § § § lična potrošnja (C) investicije (f) investicije u fiksni kapital nestambene investicije državna potrošnja (G) državni transferi uvoz (IM) izvoz (X) neto izvoz (X - IM) vanjskotrgovinska bilanca vanjskotrgovinski suficit vanjskotrgovinski deficit investicije u zalihe Identitet raspoloživi dohodak funkcija potrošnje jednadžba ponašanja linearni odnos parametar sklonost potrošnji endogene varijable Makroekonomija egzogene varijable fiskalna politika ravnoteža na tržištu dobara uvjet ravnoteže autonomnanpotrošnja uravnoteženi proračun multiplikator geometrijski niz ekonometrija dinamika prognostička pogreška indeks povjerenja potrošača privatna štednja (S) javna štednja (T - G) budžetski višak budžetski manjak štednja relacija IS sklonost štednji paradoks štednje 34 of 32