Trite dobara i financijska trita IS LM model

Tržište dobara i financijska tržišta: IS LM model kratki rok

Tržište dobara i IS relacija • ranije izneseni model: Y = C(Y – T) + Ī + G • ranije je pretpostavljeno radi jednostavnijeg računanja da je odnos između osobne potrošnje i, C, i raspoloživog dohotka Y T linearan. Dalje ta pretpostavka ne vrijedi pa će se koristiti općenitiji oblik , C = C(Y – T). • izostavlja se i pojednostavljenje da kamatna stopa ne utječe na potražnju za dobrima

Investicije, prodaja i kamatna stopa • Ranije je pretpostavljeno da su investicije konstantne, čak i kada se domaći proizvod mijenjao. • Investicije (potrošnja poduzeća na nove strojeve i postrojenja) uglavnom ovisi o dva faktora: – razini prodaje • poduzeće kojem raste prodaja, mora povećati proizvodnju te će možda morati kupiti dodatne strojeve, ili izgraditi dodatna postrojenja. – kamatnoj stopi • što je kamatna stopa veća, manje je privlačno posuditi novac i kupiti stroj

• Investicijska jednadžba: I = (Y, i) (+, ) • Investicije, I, ovise o proizvodnji, Y, i kamatnoj stopi, i. – ( Još uvijek vrijedi pretpostavka da je ciklus ulaganja u zalihe jednak nuli, tako da su proizvodnja i prodaja uvijek jednake. Kao rezultat toga, Y označava prodaju, ali i proizvodnju) – Znak plus ispod Y pokazuje da porast proizvodnje (ili prodaje) dovodi do porasta investicija. – Znak minus ispod kamatne stope, i, pokazuje da porast kamatne stope dovodi do pada investicija.

Određivanje domaćeg proizvoda • Prema prethodnoj investicijskoj jednadžbi, uvjet za ravnotežu na tržištu dobara postaje: Y = C(Y – T) + Ī(Y, i) + G • Proizvodnja (lijeva strana jednadžbe) mora biti jednaka potražnji za dobrima (desna strana jednadžbe). → proširena IS relacija. • Što se događa s domaćim proizvodom kada se kamatna stopa mijenja?

Ravnoteža na tržištu dobara: potražnja za dobrima je rastuća funkcija domaćeg proizvoda. Ravnoteža zahtijeva da je potražnja za dobrima jednaka domaćem proizvodu.

• Za danu vrijednost kamatne stope, i, potražnja je rastuća funkcija domaćeg proizvoda iz dva razloga: – porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta dohotka, a time i porasta raspoloživog dohotka i potrošnje – porast domaćeg proizvoda također dovodi do porasta investicija, to je odnos između investicija i proizvodnje • Ukratko: porast domaćeg proizvoda, svojim učincima na potrošnju i investicije, dovodi do porasta potražnje za dobrima. – ovaj odnos između potražnje i domaćeg proizvoda, za danu razinu kamatne stope prikazan je krivuljum rastućeg prihoda ZZ – krivulja ZZ je prikazana kao krivulja, a ne kao linija iz razloga što nije pretpostavljeno da su relacije za osobnu potrošnju i investicije linearne, (ali su svi argumenti koji slijede primjenjivi i da je pretpostavljeno kako su relacije za osobnu potrošnju i investicije linearni, a da je ZZ umjesto krivulje ravna linija).

– ZZ krivulja je položenija od pravca pod nagibom od 45° jer se pretpostavlja da porast domaćeg proizvoda dovodi do manjeg porasta potražnje → ranije je ovo ograničenje prirodno slijedilo iz pretpostavke da potrošači troše samo dio svog dodatnog dohotka na potrošnju. • sada kada ta pretpostavka ne vrijedi, i kada proizvodnja djeluje na investicije, ovo ograničenje možda neće vrijediti. Kada domaći proizvod raste, zbroj porasta osobne potrošnje i investicija mogao bi biti veći od početnog porasta domaćeg proizvoda. Premda je to teoretska mogućnost, empirijski dokazi daju naslutiti da to u praksi nije slučaj. Zbog tog razloga pretpostavljeno je da djelovanje domaćeg proizvoda na potražnju manje od onoga jedan za jedan, te je ZZ krivulja povučena tako da bude položenija od linije pod kutom od 45°.

Izvođenje IS krivulje • Što se događa ako se kamatna stopa promijeni? • Porast kamatne stope smanjuje investicije. • Pad investicija dovodi do pada domaćeg proizvoda, što onda dalje smanjuje osobnu potrošnju i investicije. – Drugim riječima, početni pad investicija dovodi do većeg pada domaćeg proizvoda putem učinka multiplikatora.

Odnos između ravnotežnog domaćeg proizvoda i kamatne stope: porast kamatne stope smanjuje potražnju za dobrima pri bilo kojoj razini domaćeg proizvoda

Izvođenje IS krivulje: Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da porast kamatne stope dovodi do pada domaćeg proizvoda. IS krivulja je opadajuća

Pomaci IS krivulje • Bilo koji čimbenik koji uz danu razinu kamatne stope, smanjuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda, dovodi do pomicanja IS krivulje ulijevo, primjerice: – porast poreza – pad državne potrošnje – pad povjerenja potrošača (koje smanjuje osobnu potrošnju uz dani raspoloživi dohodak) • Suprotno tome, bilo koji čimbenik koji uz danu razinu kamatne stope, povećava ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda – pad poreza, porast državne potrošnje, porast povjerenja potrošača – dovodi do pomicanja IS krivulje udesno.

Porast poreza pomiče IS krivulju ulijevo

Zaključno: • Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da porast kamatne stope dovodi do pada domaćeg proizvoda. Ovaj je odnos prikazan opadajućom IS krivuljom. • Promjene čimbenika koji smanjuju potražnju za dobrima, uz danu kamatnu stopu, pomiču IS krivulju ulijevo. Promjene čimbenika koje povećavaju potražnju za dobrima, uz danu kamatnu stopu, pomiču, IS krivulju udesno.

Financijska tržišta i relacija LM • Kamatna stopa određena je jednakošću ponude i potražnje za novcem: M = $YL (i) • Varijabla M na lijevoj strani je nominalna vrijednost novca (zanemarit će se detalji procesa ponude novca i pretpostaviti kako središnja banka izravno kontrolira M). • Desna strana čini potražnju za novcem, koja je funkcija nominalnog dohotka, $Y, i nominalne kamatne stope, i. – porastom nominalnog dohotka raste potražnja za novcem; porastom kamatne stope opada potražnja za novcem. – Ravnoteža zahtijeva da ponuda novca (lijeva strana jednadžbe) bude jednaka potražnji novca (desna strana jednadžbe).

Realni novac, realni dohodak i kamatna stopa • Jednadžba M = $Y (i) prikazuje odnos između novca, nominalnog dohotka i kamatne stope. • Dijeleći obje strane jednadžbe razinom cijena, P, dobiva se M/P = YL(i) • tj. odnos između realnog novca (odnosno novca izraženog u dobrima), realnog dohotka (odnosno dohotka izraženog u dobrima) i kamatne stope. • od sada pa nadalje ova jednadžba će se odnositi na LM jednadžbu, a uvjet ravnoteže definirat će se kao uvjet da je realna ponuda novca tj. vrijednost novca izražena u dobrima, a ne dolarima jednaka realnoj potražnji novca koja ovisi o realnom dohotku, Y, i kamatnoj stopi, i.

Iscrtavanje LM krivulje

• Za danu je razinu (realnog) dohotka, Y, (realna) potražnja za novcem opadajuća funkcija kamatne stope. Nacrtana je kao krivulja negativnog nagiba i označena kao Md. Ravnoteža je u točki A, u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem, a kamatna stopa jednaka i. • Kada dohodak raste, raste i potražnja za novcem. No ponuda novca je zadana, stoga kamatna stopa mora rasti dok se dva suprotna učinka potražnje za novcem porast dohotka zbog kojeg ljudi žele držati više novca i porast kamatne stope zbog čega ljudi žele držati manje novca ne ponište. U toj je točki potražnja za novcem jednaka nepromijenjenoj ponudi novca, a financijska su tržišta ponovno u ravnoteži. • Uz pomoć prethodne slike može se pronaći razina kamatne stope povezana s bilo kojom vrijednošću dohotka za danu ponudu novca. Taj odnos izvodi se na slijedećoj slici.

• Općenitije, ravnoteža na financijskim tržištima ukazuje na to da što je viša razina domaćeg proizvoda, viša je potražnja za novcem, viša je i ravnotežna kamatna stopa. • Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena je prema gore nagnutom krivuljom na prethodnoj slici, nazvanom LM krivulja. • Kada kažu “pojačana ekonomska aktivnost vrši pritisak na kamatne stope”ekonomisti katkad pritom misle na upravo taj odnos.

Pomaci LM krivulje • Promjene M/P, bez obzira potječu li od promjena nominalne ponude novca, M, ili od promjene razine cijena, P, dovest će do pomicanja LM krivulje. • Ravnoteža na financijskim tržištima ukazuje da za zadanu realnu ponudu novca, povećanje razine dohotka, koje povećava potražnju za novcem, dovodi do povećanja kamatne stope. Ova relacija prikazana je LM krivuljom pozitivnog nagiba. • Povećanja ponude novca pomiču LM krivulju prema dolje, smanjenje ponude novca pomiče LM krivulju prema gore.

Promatranje relacija IS i LM zajedno • U bilo koje vrijeme, ponuda dobara mora biti jednaka potražnji za dobrima. • A ponuda novca mora biti jednaka potražnji za novcem. Prema tome moraju vrijediti i relacija IS i relacija LM. Relacija IS: Y = C (Y – T) + I(Y, i) + G Relacija LM: M/P = YL(i)

• Bilo koja točka na krivulji IS opadajućeg nagiba odgovara ravnoteži na tržištu dobara. • Bilo koja točka na LM krivulji rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. Samo su u točki A zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. – To znači da točka A, pri odgovarajućoj razini domaćeg proizvoda Y i kamatnoj stopi i, predstavlja opću ravnotežu, točku u kojoj je ostvarena ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskim tržištima. • IS i LM relacije sadrže mnogo informacija o osobnoj potrošnji, investicijama, potražnji za novcem, te uvjetima ravnoteže. Pravilno korištena, omogućuje da se istraži što se događa s domaćim proizvodom i kamatnom stopom kada središnja banka odluči povećati ponudu novca, ili kada država odluči povisiti poreze, ili kada potrošači pesimističnije gledaju u budućnost, i tako dalje.

Fiskalna politika, domaći proizvod i kamatna stopa • Pretpostavka: država odlučuje smanjiti proračunski manjak, te to učini povećanjem poreza uz istovremeno nepromijenjenu javnu potrošnju. Takva promjena fiskalne politike često se naziva restriktivna fiskalna politika ili fiskalna konsolidacija. (Porast deficita, ili zbog porasta državne potrošnje, ili zbog smanjenja poreza, naziva se fiskalna ekspanzija. ) – Koji su učinci fiskalne kontrakcije na domaći proizvod, na njegovu strukturu, te na kamatnu stopu? • Odgovarajući na ovo ili bilo koje drugo pitanje o učincima promjena politike, potrebno je proći sljedeća tri koraka: 1. Treba postaviti pitanje kako promjena utječe na ravnotežne odnose na tržištima dobara i financijskim tržištima, kako pomiče krivulju IS ili LM. 2. Zatim je potrebno okarakterizirati učinke ovih pomaka na sjecište IS i LM krivulje, odnosno na ravnotežu. 3. Naposlijetku se ovi učinci opisuju riječima.

• Počevši s prvim korakom, prvo je pitanje kako porast poreza utječe na ravnotežu na tržištu dobara odnosno, kako utječe na IS krivulju. • S obzirom da ljudi imaju manji raspoloživi dohodak, porast poreza smanjuje osobnu potrošnju što putem učinka multiplikatora smanjuje i domaći proizvod. Pri kamatnoj stopi, is' domaći proizvod pada s Ys na Yc' Šire gledano, pri bilo kojoj kamatnoj stopi, viši porezi uzrokuju niži domaći proizvod: krivulja IS se pomiče ulijevo, s IS na IS'. • Što se događa s LM krivuljom kada porezi porastu? Odgovor glasi: ništa. Pri danoj razini dohotka, Yp' kamatna stopa pri kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem jednaka je onoj prije, točnije, ip. Drugim riječima, kako se porezi ne pojavljuju u relaciji LM, ne utječu na ravnotežni uvjet. Ne utječu na LM krivulju.

• Drugi korak: određivanje ravnoteže. • Nakon povećanja poreza, krivulja IS se pomiče ulijevo s IS na IS'. Nova je ravnoteža u sjecištu nove IS krivulje, i nepromijenjene LM krivulje, dakle, u točki A'. Domaći proizvod pada s Y na Y'. Kamatna stopa pada s i na i'. • Dakle, krivulja IS se pomiče, a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM, iz A u A'. • Izuzetno je važno razlikovati pomicanja krivulja (ovdje pomicanje IS krivulje), i kretanja duž krivulje (ovdje kretanje duž IM krivulje). Do mnogih pogrešaka dolazi upravo uslijed nerazlikovanja pomicanja i kretanja duž krivulje.

• Treći, i posljednji korak: ispričati priču riječima: Porast poreza dovodi do manjeg raspoloživog dohodak, zbog čega ljudi smanjuju svoju potrošnju. Rezultat učinka multiplikatora je smanjenje domaćeg proizvoda i dohotka. Pad dohotka smanjuje potražnju za novcem, dovodeći do pada kamatne stope. Pad kamatne stope smanjuje, ali ne nadoknađuje u potpunosti učinak viših poreza na potražnju za dobrima.

• Što se događa sa sastavnicama potražnje? – Državna potrošnja po pretpostavci ostaje nepromijenjena: Pretpostavili smo da se smanjenje proračunskog deficita odvija putem porasta poreza. Potrošnja se svakako smanjuje: porezi rastu, a dohodak se smanjuje, tako da se raspoloživi dohodak smanjuje u oba slučaja. – Postavlja se pitanje: što se događa s investicijama? S jedne strane, niži domaći proizvod znači manju prodaju i niže investicije. S druge strane, niža kamatna stopa vodi većim investicijama. Bez većih saznanja o točnom obliku jednadžbe investicija, jednadžbe, ne može se reći koji učinak prevladava. • Kada bi investicije ovisile samo o kamatnoj stopi, tada bi one svakako porasle; kada bi investicije ovisile samo o prodaji, tada bi se one svakako smanjile. Općenito, investicije ovise i o kamatnoj stopi i o prodaji, tako da se ne može biti siguran. Suprotno od onoga što političari često izjavljuju, smanjenje proračunskog deficita ne vodi nužno porastu investicija. • U kratkom roku smanjenje deficita može povećati investicije.

Monetarna politika, domaći proizvod i kamatna stopa • Porast ponude novca naziva se monetarna ekspanzija. Pad ponude novca naziva se monetarna kontrakcija ili monetarno stezanje. • Slučaj monetarne ekspanzije: Pretpostavimo da središnja banka poveća nominalnu ponudu novca, M, putem operacija na otvorenom tržištu. Pod pretpostavkom da je razina cijena fiksna, porast nominalne ponude novca dovodi do jednakog povećanja realne ponude novca, M/P.

• Ponovo je prvi korak da li se i kako pomiču IS i LM krivulje. • IS krivulja: Ponuda novca ne utječe izravno ni na ponudu ni na potražnju za dobrima. Promjena M ne pomiče IS krivulju. • Međutim, novac se pojavljuje u relaciji LM, tako da se LM krivulja pomiče kada se ponuda novca mijenja. Porast ponude novca pomiče LM krivulju prema dolje, s LM na LM': Pri danoj razini dohotka, porast novca dovodi do smanjenja kamatne stope. • Drugi je korak vidjeti kako ta pomicanja utječu na ravnotežu. Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju. Ona ne pomiče IS krivulju. Dakle, gospodarstvo se kreće duž krivulje IS, a ravnoteža se pomiče iz točke A u točku A'. Domaći proizvod pada s Y na Y', a kamatna stopa pada s i na i'. • Treći je korak izraziti to riječima: Porast ponude novca dovodi do nižih kamatnih stopa. Niža kamatna stopa dovodi do porasta investicija, te putem multiplikatora, porasta potražnje i domaćeg proizvoda.

• Suprotno od slučaja fiskalne kontrakcije, ovdje se može točno reći što se događa s različitim sastavnicama potražnje nakon monetarne ekspanzije: – Raspoloživi dohodak i osobna potrošnja rastu jer je dohodak viši, a porezi nepromijenjeni. – I investicije nesumnjivo rastu jer je prodaja viša, a kamatna stopa je niža. – Dakle, monetarna je ekspanzija sklonija investicijama od fiskalne ekspanzije.

slika: Učinci monetarne ekspanzije

Kombiniranje politika • U praksi se monetarna i fiskalna politika često koriste zajedno, što je poznato kao kombinacija monetarne i fiskalne politike, ili jednostavnije kombinacija politika. • Katkad se monetarna. i fiskalna politika koriste za postizanje istog cilja. Primjerice, ekspanzivna monetarna politika koristi se za prevladavanje nepovoljnih učinaka fiskalne kontrakcije na potražnju za dobrima. To je bio slučaj sa Sjedinjenim Državama 1990. , kada su fiskalna i monetarna politika, korištene zajedno, rezultirale i trajnim smanjenjem deficita i rastom domaćeg proizvoda. • Ponekad se kombinacija monetarne i fiskalne politike pojavljuje uslijed napetosti ili čak neslaganja vlade (koja je zadužena za fiskalnu politiku) i središnje banke (koja je zadužena za monetarnu politiku). To se obično događa u slučajevima kada se središnja banka, ne podržavajući ono što smatra opasnom fiskalnom ekspanzijom, upusti li monetarnu kontrakciju kako bi nadoknadila neke učinke fiskalne ekspanzije na domaći proizvod.

Kako IS – LM model odgovara činjenicama • Do sada je bilo zanemareno kretanje ekonomskih varijabli tijekom vremena. – Na primjer, kod promatranja učinaka porasta poreza ili učinaka monetarne ekspanzije činilo se da se gospodarstvo odmah pomiče iz točke A u točku A', kao i da se domaći proizvod odmah pomiče od Y do Y'. Jasno je da ovo ne odgovara stvar nosti: prilagodba domaćeg proizvoda traje neko vrijeme. • Da bi se obuhvatila ovu vremenska dimenzija, moraju se uvesti dinamički procesi: – potrošači će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju potrošnju promjenama raspoloživog dohotka; – poduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju investicijsku potrošnju promjenama svoje prodaje; – poduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagoavati svoju investicijsku potrošnju promjenama kamatne stope; – poduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju proizvodnju promjenama svoje prodaje.

• Dakle, kao odgovor na povećanje poreza, vjerojatno će trebati neko vrijeme da dođe do smanjenja potrošnje kao odgovor na smanjenje raspoloživog dohotka, neko vrijeme da dođe do smanjenja proizvodnje kao reakcija na smanjenje potrošnje, neko vrijeme da se smanje investicije zbog niže prodaje, neko vrijeme da se smanji pottrošnja zbog smanjenja dohotka, i tako dalje. • Kao odgovor na monetarnu ekspanziju, vjerojatno će trebati neko vrijeme da investicijska potrošnja reagira na smanjenje kamatnih stopa, da proizvodnja reagira povećajem na povećanje investicijske potrošnje, da potrošnja i investicije reagiraju na izazvanu promjenu domaćeg dohotka.