Trine strukture i mjerenje koncentracije Darjan Milutinovi Sandra

Tržišne strukture i mjerenje koncentracije Darjan Milutinović Sandra Petric Zvonimir Ratkovski

Sadržaj: Savršena konkurencija Monopol Oligopol Monopolistička konkurencija Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije i monopola Mjere koncentracije

Temeljne tržišne strukture • • • Savršena konkurencija Nesavršena (nepotpuna konkurencija) Monopolistička konkurencija Oligopol

Savršena konkurencija (I) Pretpostavke: Ø Veliki broj subjekata na strani ponude i potražnje Ø Svi proizvođači nude standardizirani homogeni proizvod Ø Postoji savršena informiranost kupaca i prodavača Ø Apsolutna sloboda ulaska i izlaska poduzeća Ø Savršena mobilnost proizvodnih faktora

Savršena konkurencija (II) Isključivo teorijski model Pretpostavke o savršenoj mobilnosti i apsolutnoj informiranosti potpuno nemoguće u stvarnom svijetu U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri, ne utječu na cijene na tržištu

Savršena konkurencija (III) Krivulja potražnje poduzećaidealno elastična MR=P Poduzeće maksimalizira profit kada je MC=P

Savršena konkurencija (IV) Profit privlači nove konkurente Povećava se ponuda što uzrokuje pad cijena i profita u dugom roku Dugoročna ravnoteža- nema razloga za ulaz ni izlaz poduzeća, cijena je jednaka minimalnom dugoročnom prosječnom trošku Ekonomski profit savršenih konkurenata=0

Monopol (I) Postojanje jednog proizvođača (ponuđača) jedinstvenog dobra koji je zaštićen od pojave potencijalne konkurencije Obilježja: • Jedan prodavatelj • Nema bliskih supstituta • “Price maker” • Barijere ulaska

Monopol (II) Zakonske barijere ulaska (licence, patenti, kvote) Društvene barijere ulaska (običaji, tradicija, politika) Prirodne barijere ulaska (određeni prirodni resursi u vlasništvu poduzeća) Ekonomske barijere ulaska (visoki troškovi ulaska, ekonomija obujma)

Monopol (III) Sve dok smanjenje cijene znači pozitivan granični prihod, ukupni prihod monopola raste- Ec>1 Kad je MR=0, ukupni prihod monopola je maksimalan, Ec=1

Monopol (IV) Profitno maksimizirajući output će se nalaziti na onom dijelu potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec>1

Monopol (V) Monopolist će maksimizirati profit tamo gdje je najveća razlika između ukupnog prohoda i ukupnog troška

Monopol (VI) Kako bi maksimizirao profit, monopolist će odabrati onu količinu proizvodnje i cijenu pri kojoj je MC=MR

Gubitak blagostanja zbog monopolske moći Potrošači gube višak A+B Proizvođači dobivaju A-C Gubitak društvenog blagostanja je –(B+C)

Gubitak blagostanja zbog monopolske moći “Rent-seeking”- poduzeća se mogu upustiti u trošenje velikih iznosa novca u neproduktivne svrhe za dobivanje ili održavanje svoje monopolske moći (lobiranje, donacije političkim kampanjama…)

Rješenje- regulacija cijena

Oligopol Mali broj poduzeća na tržištu/industriji Odluke jednog poduzeća utječu na odluke drugog Strateško planiranje – uzimanje u obzir odgovora tržišnih suigrača

Primjeri oligopola � Australija: mediji (News Corporation, Time Warner, Fairfax Media), trgovina: Coles Group, Woolworths, bankarstvo (ANZ, Westpac, NAB, Commonwealth Bank) � Kanada: bankarstvo (Royal Bank of Canada, Toronto Dominion Bank, � UK: banke , trgovina (Tesco, Sainsbury's, Asda, Morrisons), deterdženti � SAD: filmska industrija (6), TV industrija (7), telekomunikacije � Svijet: računovodstvo (Price. Waterhouse. Coopers, KPMG, Deloitte Touche Bank of Nova Scotia, Bank of Montreal, Canadian Imperial Bank of Commerce, National Bank of Canada), internet (Rogers, Bell) (Unilever and Procter & Gamble) (AT&T, Verizon Wireless, T-Mobile, Sprint Nextel), zdravstveno osiguranje, pivo (Anheuser-Busch and Miller. Coors) , . . . Tohmatsu i Ernst & Young), hrana (Kraft Foods, Pepsi. Co i Nestle), aviokompanije (Boeing i Airbus), nafta (OPEC, Seven Sisters)

Oligopol Konkurencija u oligopolu: Tajni dogovor Kartel Indirektni dogovor (Cjenovno vodstvo) Veći output, niže cijene

Karakteristike 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Maksimizacija profita: MR = MC Price setter Visoke barijere ulaska Mali broj poduzeća Dugoročni profiti Diferencija proizvoda Savršena informiranost Međuzavisnost

Teorije oligopola Model dominantne firme Cournotov model duopola Stackelbergov model duopola Bertrandov model duopola Model izlomljene krivulje potražnje

Model dominantne firme Jedno veliko poduzeće kontrolira veći dio udjela na tržištu + grupa malih poduzeća Spoj savršene konkurencije i monopola Dominantno poduzeće je price setter Ostala poduzeća su price taker

Cournotov – Nashov model oligopola 2 poduzeća, homogeni proizvod Nema dogovora Tržišna moć, utjecaj na cijenu Fiksan broj poduzeća Natjecanje u količinama Strateško ponašanje

Implikacije Cournotovog duopola Veća količina od monopola, manja od savršene konkurencije Niža cijena od monopola, viša od savršene konkurencije Poticaj za kartele/indirektne dogovore

Bertrandov model duopola 2 poduzeća, homogeno dobro Nema dogovora Natjecanje u cijenama Potrošači kupuju sve od poduzeća sa nižom cijenom

Implikacije Poticaj za tajne dogovore (monopolska cijena) U slučaju nesuradnje: P=MC Tehnološki jače poduzeće preuzima sav posao (Limit pricing – poduzeće s nižim AC postavlja cijenu koja je niža od poduzeća s većim AC)

Stackelbergov model duopola Model kvantitavnog predvodništva Sličan Cournotovom modelu Natjecanje u količinama Leader i Follower Leader – veći profiti

Model izlomljene potražnje

Monopolistička konkurencija Diferencija proizvoda Mnogo poduzeća Slobodan ulaz/izlaz u dugom roku Nezavisno odlučivanje Tržišna moć Nesavršena informiranost (kupaca/prodavača)

Monopolistička konkurencija � Vrste 4. diferencijacije proizvoda: Diferencija fizičkog proizvoda Marketinška diferencija Diferencija ljudskim kapitalom Diferencija kroz distribuciju � oglašavanje 1. 2. 3.

Monopolistička konkurencija � 2 1. 2. izvora neefikasnosti: Alokativna neefikasnost Proizvodna neefikasnost

MK– kratki rok

MK – dugi rok

Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije Stiglitz- savršena konkurencija je zbog svoje rijetke pojave u stvarnosti loš benchmark jer ne obuhvaća asimetrične informacije Coase- koncept vrijedi samo u svijetu savršenih informacija i nepostojanja transakcijskih troškova - naglašavao postojanje transakcijskih troškova u tržišnoj utakmici i dobivanju informacija

- - Hayek- temeljni problem je statičnost modela, odnosno ne razmatranje vremenske dimenzije Konkurenciju treba shvatiti kao dinamički proces otkrivanja efikasne alokacije resursa “Stav da su ljudi, ako znaju sve u ravnoteži- istinit je naprosto stoga što na taj način i definiramo ravnotežu” (Ekonomija i Znanje) Ekonomska teorija treba pokazati kako se uspostavlja tendencija ka ravnoteži

Razmatranja neoklasične koncepcije monopola � Schumpeter- - - vjerojatnije je da inovacije i tehnološke promjene dolaze iz monopola i oligopola nego iz savršenih konkurenata visoki profiti pružaju poticaj poduzeću da uzdrma trenutne procese proizvodnje te uspostavi nove i produktivnije načine u kojima će biti kratkoročni monopolist te na taj način financirati taj poduhvat (kreativna destrukcija) Monopolistička konkurencija- izvor inovacija i velikih ulaganja

- - Bomol- prijetnja potencijalnih konkurenata da će ući na tržište i oboriti cijenu dovoljan je poticaj poduzeću da se ponaša konkurentno i spušta cijene značajno niže od monopolskih Suvremena konkurencija nije natjecanje u cijenama i količinama već u kvaliteti, inovacijama i ulaganjima “Inovativnu mašineriju slobodnog tržišta” pokreće upravo oligopolistička struktura nekoliko velikih proizvođača

� Čikaška - - škola (Stigler, Peltzman, Demsetz, Posner) Monopoli su rezultat regulacije i intervencije države Čak i u poljima gdje postoji ekonomija obujma, prije državnog uplitanja nisu nastajali monopoli Ekonomija obujma ne kreira monopol automatski već je potrebno postojanje kontrole ulaska ili nedostupnost resursa za fiksna ulaganja Konkurencija pri ulasku dovodi do konkurentnih ishoda

� Koncentracija tržišta, odnosno pojedine industrije, funkcija je broja poduzeća i njihovih pojedinačni tržišnih udjela ◦ Proizvodnih udjela, udjela ukupnog kapaciteta, zaliha … � Kvantifikacija tržišnih udjela nužna je za prepoznavanje trendova unutar industrija, tj. trendova u promjeni tržišne strukture � Agencije koje se bave zaštitom tržišnog natjecanja stoga kontinuirano mjere koncentriranost unutar tržišta ili grane industrije kako bi djelovali u smjeru zaštite konkurencije � Koncentriranost tržišta mjeri se uz pomoć mjera koncentracije

Mjere koncentracije Najpoznatije i najviše korištene mjere koncentracije su: ◦ Herfindahl – Hirschmanov indeks ◦ Koncentracijski omjeri (CR 3, CR 4, CR 5 i CR 8) Ostale mjere koncentracije: ◦ ◦ Indeks apsolutne koncentracije Rosenbluth indeks Linda indeks U indeks

Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI) � HHI indeks je jedan od najčešće korištenih mjera koncentracije tržišta � Računa se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela poduzeća koja se natječu na tržištu HHI ispod 0, 01 indicira tržište sa visokom konkurencijom � HHI između 0, 01 i 0, 15 predstavlja nekoncentrirano tržište � HHI između 0, 15 i 0, 25 predstavlja umjereno koncentr. Tržište � HHI iznad 0, 25 predstavlja koncentrirano tržište �

Koncentracijski omjer � Koncentracijski omjer predstavlja udio određenog broja najvećih poduzeća, u ukupnoj proizvodnji industrije ili tržišta. , tj. označava tržišni udio najvećih 3, 4, 5 ili 8 poduzeća � Uz HHI najkorišteniji indeksi koncentracije, koji se nerjetko koriste u kombinaciji sa HHI indeksom � 0% - savršena konkurecija � 0% – 50% - niska koncentracija � 50% - 80% - oligopol � 80% - 100% - monopol

Vježba IZRAČUNAJTE : HHI i CR 5 INDEKSE BANKARSKOG SUSTAVA RH TRETIRAJUĆI UDIO AKTIVE U UKUPNOJ AKTIVI BANKARSKOG SUSTAVA KAO TRŽIŠNI UDIO

Hvala na pažnji !!!