Trei hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveuilite u
Treći hrvatski seminar o Bolonjskom procesu Sveučilište u Dubrovnik, 30. lipnja - 2. srpnja “STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ” Dubrovnik Lipanj 2005. Pripremio: Niko Vidović
STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ Studenti Vlada RH MZOŠ Sveučilišta Fakulteti Studentski centri Jednog dana sve će biti dobro to je naša nada Sve je dobro danas to je naša iluzija Voltaire
SADRŽAJ: 1. UVOD 1. 1. CILJEVI 2. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ 2. 1. OSNIVANJE I DJELATNOST 2. 2. FINANCIJSKA DJELATNOST 3. NEKOLIKO PRIMJERA IZ SUSJEDNIH ZEMALJA SLOVENIJE, AUSTRIJE, NJEMAČKE 4. ANALIZA DJELATNOSTI KOJE OBAVLJAJU STUDENTSKI CENTRI 4. 1 SMJEŠTAJ 4. 2. PREHRANA 4. 5. KULTURNE, SPORTSKE I OSTALE AKTIVNOSTI 4. 4. STUDENTSKI SERVIS 4. 5. GRAFIČKI PRIKAZ PLANIRANIH PRIHODA I RASHODA 5. ANKETA AGENCIJE ‘’PULS’’ IZ ZAGREBA 6. KAKAV STUDENSTKI CENTAR ŽELIMO?
1. UVOD Dobro došli u svijet blagostanja! Omogućila Vam ga je država Hrvatska – a Vi samo trebate postati redovni student. Nakon toga sve ide lako: - spavate 1 noć za 3 kn - jedete 1 obrok za 4 kn - kazališne premijere &TD-a su također besplatne - bavite se sportom besplatno i onda je došla ‘’BOLOGNA’’ Model je poznat ‘’ 3+2+3’’ i primjenjuje se od 01. 09. 2005. g. u Hrvatskoj. Da li je to kraj blagostanja ili počinje ‘’NOVO BLAGOSTANJE’’
U današnjem svijetu koji želi biti globalan i u kojem vlada liberalna demokracija, od obećanog blagostanja malih i nerazvijenih zemalja ostala je tek maglovita nada, a bogate i razvijene zemlje zadržale su sve za sebe. Možemo reći da bogatiji svijet postaje bogatiji, a siromašni zapada u dugove koje je jedva u stanju otplaćivati. Zapravo, većina ekonomista se slaže da se jaz između bogatih i siromašnih u svijetu ne umanjuje već se naprotiv produbljuje. Nedvojbeno je da NOVAC i EKONOMIJA nisu ciljevi već sredstva ali. . . ’’IPAK, ONI VODE PREMA SVEMU I SVE VODI PREMA NJIMA’’.
1. 1. CILJEVI Izgraditi i osigurati Studentske centre koji su u mogućnosti: 1. Osigurati smještaj u studentskim domovima svim redovnim studentima, te im pružiti kvalitetnu uslugu stanovanja i studiranja, kako mjesto u domu ne bi bilo anonimno mjesto nego “pravi drugi dom” 2. Osigurati visoku razinu studentske prehrane i biti konkurentan svim nosiocima ovakvog ugovora s MZOŠ koji također zadovoljavaju postavljene nutricionističke i bolonjske kriterije, a u skladu s dokumentom “NORMATIVI JELA I NAPITAKA”. Prema europskim standardima, koji obvezuju i Hrvatsku, potrebno je uvođenje HACCP i SSOP sustava. Predvidjeti također mogućnost ponude usluge prema tržištu (catering). 3. Osigurati kulturne, sportske i druge djelatnosti kako bi se studentima omogućio kvalitetan kulturni i društveni život i razvoj.
4. Osigurat privremeno i povremeno zapošljavanje studenata 5. Ostali ciljevi: - sveučilišna knjižara - škole stranih jezika - informatički tečajevi i seminari - Centar za savjetovanje studenata Sve navedene ciljeve financijski vrednovati načelom pokrivanja stvarnih troškova, ustanovljeno Zakonom o studentskim centrima
2. STUDENTSKI CENTRI U HRVATSKOJ 1. STUDENTSKI CENTAR DUBROVNIK 2. STUDENTSKI CENTAR KARLOVAC 3. STUDENTSKI CENTAR OSIJEK 4. STUDENTSKI CENTAR POŽEGA 5. STUDENTSKI CENTAR RIJEKA 6. STUDENTSKI CENTAR SLAVONSKI BROD 7. STUDENTSKI CENTAR SISAK 8. STUDENTSKI CENTAR SPLIT 9. STUDENTSKI CENTAR ŠIBENIK 10. STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN 11. STUDENTSKI CENTAR ZADAR 12. STUDENTSKI CENTAR ZAGREB
2. 1. OSNIVANJE I DJELATNOST Studentski centri su osnovani po zakonu o ustanovama i čine neprofitne organizacije u sastavu sveučilišta. Na temelju članka 59. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003, 105/2004) studentski centri će donijeti statute kojima će urediti upravljanje i rukovođenje. Osnovne djelatnosti studentskih centara su utvrđene statutom i drugim općim aktima , a one su: 1. Smještaj studenata 2. Prehrana studenata 3. Studentski servis 4. Kulturne, sportske i druge djelatnosti
2. 2. FINANCIRANJE DJELATNOSTI Financiranje djelatnosti studentskih centara ostvaruje se iz slijedećih izvora: - prihodi od potpore studentima preko MZOŠ-a - prihodi od uplate studenata - prihodi od student servisa - vlastiti prihodi
3. NEKOLIKO PRIMJERA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA SLOVENIJA – AUSTRIJA – NJEMAČKA 3. 1. Slovenija Zakonom o visokom školstvu uređena su statusna pitanja studentskih domova i studentske prehrane. - studentski domovi su ustanove u okviru Sveučilišta (Maribor, Koper) i samostalni zavodi (Ljubljana) koje ustanovljava država - studentski domovi i restorani u privatnom vlasništvu - Ministarstvo za školstvo i znanost donosi pravilnik o subvencioniranju studenata Cijena studentskih domova: - subvencionirani studenti: od 230 – 523 kn - nesubvencionirani studenti (plaćaju ekonomske cijene): od 600 – 1200 kn Visina subvencije za obrok studentske prehrane iz proračunskih sredstava iznosi 75% regresa za prehranu radnika utvrđenog kolektivnim ugovorom
3. 2. Austrija Sveučilište u Beču, osnovano 1365. , spada u najstarija sveučilišta u Europi, kao i svučilište u Salzburgu, gdje je studentski život organiziran u obliku campusa. Cijena jednokrevetne sobe: 140 eura Cijena dvokrevetne sobe: 168 eura Cijena apartmana s 2 sobe: 235 eura Postoji nekoliko modela smještaja i prehrane čija su načela poslovanja : UKUPNO POKRIVANJE TROŠKOVA UZ IZNIMNU ŠTEDNJU I EKONOMIČNOST
3. 3. Njemačka (Studentwerk – Bafög) STUDENTWERK – udruga za smještaj studenata (neprofitna organizacija), nije subvencionirana od države Prosječna cijena za iznajmljivanje sobe je 278 eura mjesečno. Studentwerk brine o slijedećim uslugama: - studentski smještaj - obroci razumnih cijena - financijska pomoć - briga za djecu - psihološka savjetovanja - kulturne djelatnosti - pravni savjeti
BAFÖG – zakon o državnoj stipendiji • Bafög je državni kredit za program koji pruža financijsku pomoć studentima. To je mjesečna stipendija kojom se pokrivaju troškovi stanovanja, prehrane, a vraća se nakon studija u razdoblju od 5 godina
4. ANALIZA DJELATNOSTI KOJE OBAVLJAJU STUDENSTKI CENTRI (Primjer: SC Zagreb) 4. 1 SMJEŠTAJ Nedovoljne, ali i nerealne cijene usluga smještaja Cijena usluga smještaja od 210, 00 kn po krevetu utvrđena je još 1993. godine i nije se mijenjala do danas. Od tog iznosa student plaća 105, 00 kn, a MOZŠ također 105, 00 kn. U ovu cijenu nisu uračunati režijski troškovi (struja, voda, grijanje). Kao ilustraciju nerealne cijene smještaja napominjemo da kalkulativna cijena usluge smještaja po krevetu u 2004. godini iznosi prosječno 415, 00 kn. Zbog nerealnog održavanja cijene usluge smještaja, navedena djelatnost iskazivala je negativne financijske rezultate poslovanja jer nisu predviđeni drugi izvori za pokriće troškova cijene smještaja.
Rashodi i prihodi smještaja OPIS 2000. godina 2001. godina 2002. godina 2003. godina 2004. godina 1. Ukupno prihodi 38. 333. 188, 00 33. 283. 891, 00 38. 541. 903, 00 41. 584. 685, 00 22. 544. 529, 00 2. Ukupno rashodi 52. 519. 273, 00 45. 821. 383, 00 48. 641. 922, 00 59. 976. 025, 00 45. 538. 863, 00 -14. 186. 085, 00 -12. 537. 492, 00 -10. 100. 019, 00 -18. 391. 340, 00 -22. 994. 334, 00 REZULTAT
Sadašnje pojedinačne cijene smještaja studenata u studentskim domovima u Zagrebu i režijski troškovi po studentu:
4. 2. PREHRANA Nedovoljne, ali i nerealne cijene usluga prehrane Slijedeći razlog nastalih dugovanja je nedovoljna, ali i nerealna cijena usluge prehrane koja se također nije mijenjala od 1998. godine, a koja iznosi 16, 70 kn za obrok, od čega MZOŠ pokriva iznos od 12, 30 kn, a student iznos od 4, 40 kn. Stvarna cijena koštanja prehrane znatno je veća, te se do 2004. godine kretala izme. u 18, 70 kn i 20, 70 kn. Rezultat ovakvog kretanja prehrane imao je za posljedicu negativnu razliku prihoda i rashoda iz ove grane djelatnosti, prema tablici koja slijedi: OPIS 2000. godina 1. Ukupno prihodi 2. Ukupno rashodi REZULTAT 2001. godina 2002. godina 2003. godina 2004. godina 171. 135. 640, 00 145. 020. 026, 00 146. 771. 382, 00 135. 414. 642, 00 138. 052. 318, 00 168. 383. 381, 00 155. 031. 561, 00 149. 068. 885, 00 146. 808. 460, 00 148. 341. 256, 00 2. 752. 259, 00 -10. 011. 535, 00 -2. 297. 503, 00 -11. 393. 818, 00 -10. 288. 938, 00
• Prihodi i rashodi prehrane
4. 3. KULTURNE DJELATNOSTI Nerealno financiranje kulturnih djelatnosti Kako SC u Zagrebu u svojoj djelatnosti ima i program kulturnih djelatnosti, a koji nije financiran od strane MZOŠ-a, već samo neznatnim dijelom u obliku donacija i participacije od strane Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu, došlo je do dodatnih povećanja troškova poslovanja. U ovom slučaju troškovi ne mogu biti pokriveni iz stalnih i poznatih izvora, a sama djelatnost nije komercijalna i samostalno se ne može financirati tako da svake godine bilježimo mnogo veće rashode od prihoda zbog čega nastaju gubici u milijunskim iznosima. Temeljem ovih troškova iskazuje se negativan financijski rezultat u djelatnosti kulture kako slijedi:
Prihodi i rashodi kulturnih djelatnosti
4. 4. STUDENTSKI SERVIS
4. 5. GRAFIČKI PRIKAZ PLANIRANIH RASHODA I PRIHODA SC-a Grafički prikaz planiranih prihoda
Grafički prikaz planiranih prihoda
5. ANKETA AGENCIJE “PULS” Izvještaj Stavovi studenata o smještaju u studentskim domovima SC Zagreb Kvantitativno istraživanje Pripremljeno za: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu
1. Uvod • Agencija Puls iz Zagreba provela je istraživanje o navikama stanovanja studenata, o stavovima i zadovoljstvu studenata smještajem u studentskim domovima, o cijenama smještaja u studentskim domovima, te o zadovoljstvu studenata prehranom u studentskim menzama. • Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku od 395 studenata (95 studenata koji su smješteni u privatnom smještaju i 300 studenata koji su smješteni u studentskim domovima) na području grada Zagreba.
1. 1. Ciljevi istraživanja Glavni cilj istraživanja jest ispitati: • Studenti smješteni u privatnom smještaju: navike stanovanja te percepcija cijena studentskih domova • Studenti smješteni u studentskim domovima: zadovoljstvo smještajem i poboljšanje uvjeta stanovanja • Stavovi o cijenama smještaja u studentskim domovima • Stavovi o kvaliteti i cijenama prehrane u studentskim menzama • Korištenje sadržaja Studentskog centra
2. Smještaj Troškovi stanovanja u privatnom smještaju Dio istraživanja vezanog uz studente smještene u privatnom smještaju odnosio se na troškove stanovanja, odnosno konkretno cijenu stanarine i režija koje ovi studenti plaćaju. Prema podacima većina studenata (82%) plaća odvojeno stanarinu i režije, dok mali broj studenata plaća unaprijed dogovoren iznos koji uključuje i stanarinu i režije. Plaćate li smještaj po fiksnoj cijeni koja uključuje i stanarinu i režije ili plaćate odvojeno stanarinu i režije
• Studenti koji odvojeno plaćaju stanarinu i režije u prosjeku mjesečno plaćaju 950 kn samo za stanarinu i još dodatnih 338 kn za režije Koliko mjesečno plaćate stanarinu (prosjek = 948, 00 kn)
• Koliko prosjećno mjesečno plaćate režije? (prosjek = 338, 00 kn)
Koliko ste zadovoljni elementima smještaja? - prosjek na skali od 1 do 5, gdje 1 znači izuzetno nezadovoljan, a 5 izuzetno zadovoljan
Cijena smještaja u domu • Dio istraživanja vezanog uz studente smještene u domu odnosio se na troškove stanovanja, odnosno konkretno cijenu smještaja u domu koju ovi studenti plaćaju. • Većina studenata mjesečno plaća smještaj od 100, 00 do 130, 00 kuna. Najčešći izdvojeni iznos je 112, 00 kuna mjesečno (41%).
Koliko mjesečno plaćate smještaj u studentskom domu?
• Međutim, bez obzira na cijenu koju mjesečno plaćaju za smještaj u domu, velika većina studenata (94%) smatra cijenu koju plaćaju prihvatljivom s obzirom na to što nudi studentski dom u kojem žive. Cijena smještaja u domu je. . . ?
Procjena cijene privatnog smještaja Zanimalo nas je od studenata smještenih u domu saznati njihovu procjenu stanovanja u privatnom smještaju. • Najveći broj studenata smatra da njihovi kolege studenti mjesečno plaćaju od 700, 00 do 1000, 00 kuna, a 27% smatra da plaćaju više od 1000, 00 kuna mjesečno. Ovi podaci pokazuju da je većina studenata upoznata s cijenom mjesečnog privatnog smještaja.
Prema Vašem mišljenju, koliko u prosjeku pojedinačno plaćaju smještaj kolege/ice studenti koji privatno unajmljuju stan ili sobu?
Cijene smještaja N % 395 100% Do 50 kn 3 1% Između 50 i 70 kn 11 3% Između 70 i 100 kn 46 12% Između 100 i 130 kn 205 52% Između 130 i 160 kn 54 14% Između 160 i 200 kn 30 8% Između 200 i 250 kn 25 6% Između 250 i 300 kn 11 3% Više od 300 kn 9 2% Ne znam 1 0% Broj ispitanika • U ovom dijelu prikazani su rezultati o stavovima studenata o cijeni smještaja, i to rezultati ukupnog uzorka (prikazani u tablicama), kao i rezultati prema vrsti smještaja (prikazani na slici). Koja cijena je za Vas poštena, odnosno fer s obzirom na to što se nudi u domu i s obzirom na cijene u privatnom smještaju?
Koja cijena je za Vas poštena, odnosno fer s obzirom na to što se nudi u domu i s obzirom na cijene u privatnom smještaju? – prema vrsti smještaja
N % Broj ispitanika 395 100% Do 50 kn 16 4% Između 50 i 70 kn 38 10% Između 70 i 100 kn 56 14% Između 100 i 130 kn 102 26% Između 130 i 160 kn 123 31% Između 160 i 200 kn 33 8% Između 200 i 250 kn 13 3% Između 250 i 300 kn 5 1% Više od 300 kn 2 1% Ne znam 7 2% • Koju cijenu smatrate jeftinom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije nerealno niska?
Koju cijenu smatrate jeftinom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije nerealno niska? – prema vrsti smještaja
• Koju cijenu smatrate skupom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije neprihvatljivo visoka? N % 395 100% Između 90 i 100 kn 1 0% Između 110 i 130 kn 11 3% Između 130 i 150 kn 35 9% Između 150 i 180 kn 84 21% Između 180 i 210 kn 76 19% Između 210 i 250 kn 72 18% Između 250 i 300 kn 50 13% Više od 300 kn 62 16% Ne znam 4 1% Broj ispitanika
• Koju cijenu smatrate skupom za smještaj u domu s obzirom na ono što se nudi, a da još uvijek nije neprihvatljivo visoka? – prema vrsti smještaja
Opravdanost podizanja cijena • Na slijedećoj slici prikazani su stavovi studenata o podizanju cijena studentskih domova. • Ti studenti vjeruju da studentski domovi nude dobre uvjete stanovanja, odnosno smatraju da je sadašnja cijena prihvatljiva pa je prema njihovom mišljenju opravdano povisiti cijenu smještaja.
• Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri bi bilo opravdano podignuti cijenu stanovanja u studentskim domovima kada bi se uvjeti stanovanja poboljšali?
• Zašto bi bilo opravdano podignuti cijenu?
• Gotovo 70% studenata smatra da bi bilo opravdano povisiti cijenu smještaja u studentskom domu, ali pod uvjetom da se uvjeti stanovanja poboljšaju. Osnovni uvjeti stanovanja koji se trebaju poboljšati uglavnom se odnose na one elemente stanovanja s kojima su studenti trenutno najmanje zadovoljni.
• Što bi se to moralo poboljšati da bi se cijena mogla opravdano povisiti? N % Broj ispitanika 272 100% Priključak za Internet u sobama, paviljonima 84 31% Bolji namještaj, police 76 28% Veličina soba 47 17% Veči broj kupaonica, sanitarnih čvorova 46 17% Uređenje soba 36 13% Urediti domove 31 11% Urediti kupaonice, sanitarne čvorove 31 11% Menza 20 7% Sigurnost 19 7% Ostalo 19 7% Frižideri u sobama 17 6% Dodatni sadržaji u sobama 15 6% Perilica za rublje 12 4% Higijenski uvjeti 11 4% Općenito bolje opremljene sobe 10 4% Smanjiti broj cimera u sobama, uvesti jednokrevetne sobe 10 4% Kompjuterizacija 9 3% Klima 8 3% TV 8 3% Priključak za telefon 7 3% Kuhinja 7 3% Sve 6 2% Ne znam 9 3%
• Manji dio studenata (8%) navodi kako ne bi bilo opravdano povisiti cijenu smještaja, a kao glavne razloge navode loš standard stanovanja i smatraju da cijena smještaja odgovara uvjetima stanovanja u studentskim domovima. Zašto ne bi bilo opravdano povisiti cijenu?
3. Prehrana Stavovi o studentskim menzama • Ovo poglavlje se odnosi na stavove studenata iz cijelog uzorka ovog istraživanja o navikama prehrane studenata te o njihovom zadovoljstvu prehranom u studentskim menzama. Navike prehrane studenata • Velika većina studenata se hrani u studentskim menzama, bez obzira na to stanuju li u domu ili su smješteni privatno. Međutim, podaci pokazuju da se gotovo svi anketirani studenti koji žive u domu hrane u menzi, dok se ipak nešto manji postotak studenata smještenih privatno hrani u menzi.
• Hranite li se u studentskim menzama? – prema vrsti smještaja
• Što se pojedinih karakteristika studentskih menzi tiče, studentima su izuzetno važni higijenski uvjeti u menzi kao i kvaliteta spremljene hrane. • Prema rezultatima, studentima je najmanje važan broj slobodnih mjesta u menzi. Pri tom, ne postoje razlike između studenata prema vrsti smještaja.
• Važnost kvalitete karakteristika studentskih menzi – prosjek na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači da uopće nije važno, a 5 da je jako važno
• Najvažnija karakteristika studentskih menzi N % Broj ispitanika 372 100% Kvaliteta spremljene hrane 173 47% Higijenski uvjeti 120 32% Raznolikost ponude 29 8% Ne znam 21 6% Brza usluga 20 5% Radno vrijeme 5 1% Ljubaznost osoblja 3 1%
• Studenti smatraju da bi u studentskim restoranima trebala biti raznolika i kvalitetna hrana. Uz to, studenti smatraju da bi se trebali poboljšati higijenski uvjeti u menzama. Što bi po Vašem mišljenu trebalo poboljšati kako bi se podigla kvaliteta prehrane? N % Broj ispitanika 372 100% Veči izbor hrane 123 33% Kvalitetnija hrana 87 23% Poboljšani higijenski uvjeti 68 18% Manje masna hrana (smanjiti ulje) 33 9% Bolji kuhari/promijeniti kuhare 31 8% Brzina usluge 19 5% Svježije pripremljena hrana 19 5% Uređenje menze 19 5% Osoblje 14 4% Povećati porcije 12 3% Više povrća 8 2% Zdravija hrana 7 2% Otvoriti još menzi 6 2% Ukusnija hrana 6 2% Začini/više začina u hrani 5 1% Duže radno vrijeme 3 1% Ništa/ništa posebno 2 1% Smanjiti krađu u menzi 2 1% Ostalo 19 5% Ne znam 46 12%
Cijene studentskih menzi • Općenito, velika većina studenata (93%) smatra da su cijene u studentskim menzama primjerene. Po Vašem mišljenju, jesu li cijene prehrambenih proizvoda … ? N % 372 100% 4 1% Primjerene 346 93% Previsoke 19 5% Ne znam 3 1% Broj ispitanika Preniske • • Rezultati nadalje pokazuju da su studenti koji žive u privatnom smještaju spremniji platiti više za cijenu menija u studentskim restoranima od studenata koji su smješteni u domu. Čak 36% studenata koji su privatno smješteni su spremni platiti više od 8 kuna. Kao i kod smještaja u domu, odluku o eventualnom povećanju cijene valja donijeti vrlo oprezno, s obzirom na izrazito veliku osjetljivost studenata na ovu tematiku. Eventualne promjene cijene bi morale biti popraćene poboljšanjem uvjeta u menzama i naravno, poboljšanjem kvalitete hrane i njezine raznovrsnosti.
• Koju najvišu cijenu menija u studentskim restoranima biste bili spremni platiti, a s obzirom na ono što se nudi i s obzirom na cijene hrane u Hrvatskoj? – prema vrsti smještaja
4. Sadržaji SC-a Korištenje sadržaja SC-a • Prema podacima prikazanim u slijedećoj tablici, studenti najčešće gledaju filmske predstave u «Forumu» , posjećuju koncerte u «Pauku» te posjećuju web site SC-a. Studenti najmanje sudjeluju u radionicama i sportskim aktivnostima SC-a.
Koliko često koristite sadržaje Studentskog centra? Često Povremeno Rijetko Nikad NZ Filmske predstave u ''Forumu'' u stud. domu na Savi 16% 25% 22% 37% 0% Koristim učionice SC-a (u Savskoj i stud. domovima) 10% 14% 61% 1% Posjećujem web site SC-a 7% 25% 22% 46% 0% Koncerti u organizaciji SC-a (Pauk) 6% 18% 29% 46% 0% Filmske predstave u kinu u SC-u 4% 17% 26% 53% 0% Koristite knjižnice SC-a (u Savskoj i na Savi) 4% 11% 16% 70% 0% Predstave Teatra &td 3% 8% 22% 67% 0% Sudjelujete u sportskim aktivnostima u organizaciji SC-a (fitness, stolni tenis i sl. ) 3% 6% 4% 86% 0% Čitate knjige u izdanju izdavačke djelatnosti DC-a 2% 6% 12% 77% 3% Koncerti u Muzičkom salonu 1% 5% 14% 79% 1% Izložbe likovne galerije 1% 5% 16% 78% 1% Priredbe Multimedijalnog centra 1% 4% 15% 81% 0% Sudjelujete u radionicama u organizaciji SC-a (društveni i slobodni ples, dramska sekcija, klapsko pjevanje i sl. ) 1% 1% 1% 98% 0%
Zaključci - Oni studenti koji stanuju u privatnom smještaju u većini slučajeva dijele troškove stanovanja s još jednom, odnosno rjeđe s više osoba te odvojeno plaćaju stanarinu i režije koje iznose znatno preko 1000 kuna. - Studenti koji stanuju u studentskom domu uglavnom su zadovoljni smještajem, iako naglašavaju da bi se neki elementi smještaja trebali poboljšati. Plačaju stanarinu od 105, 00 kn u koju nisu uračunati troškovi režija.
- Što se cijene smještaja u studentskim domovima tiče, što i jest bio glavni cilj ovog istraživanja, rezultati pokazuju da postoji prostor za povećanje cijene studentskog doma, no to povećanje bi svakako moralo uslijediti uz određena poboljšanja uvjeta, uređenja sobe (namještaj) i uvođenja priključka na Internet tamo gdje ne postoji, ili izgradnjom novih kapaciteta. - Naravno, pri donošenju odluke o povećanju cijena smještaja nikako ne treba zanemariti komponentu komunikacije sa studentima. Naime, iz prethodnih iskustava je poznato da nagle i loše prenesene informacije o promjeni cijena mogu biti izrazito negativno prihvaćene od strane studenata.
• Iako se velika većina studenata hrani u menzama, studenti su manje zadovoljni kvalitetom hrane te smatraju da bi hrana trebala biti kvalitetnija i raznovrsnija, a higijenski uvjeti bolji.
KAKAV STUDENTSKI CENTAR ŽELIMO? ?
HVALA NA PAŽNJI
- Slides: 68