TRADICIONALNE SLASTICE ISTARSKE KUHINJE SLATKA ISTRA Dobar dan
TRADICIONALNE SLASTICE ISTARSKE KUHINJE
SLATKA ISTRA � Dobar dan !!! • Na ovome satu učiti ćemo o prekrasnim slasticama koje obilježavaju tradiciju Istarske kuhinje. • Upoznat ćemo se sa kolačima pripremljenih od različitih vrsta tijesta , te sa raznim tehnikama izrade koje ćete u nastavku i sami uvidjeti. • Ako smo spremni, onda krenimo u obilazak Slatke Istre
SLATKA ISTRA A sada nešto malo o povijesti Istre � Od davne prošlosti do današnjih dana Istra je ključan i promjenjiv prostor. � Svoju bogatu tradiciju duguje narodima koji su kroz prošlost živjeli na njezinim prostorima. � Malo po malo Istra je od svakog novog vladara koji bi došao krala ono najbolje i tkala to u svoju bogatu prošlost.
SLATKA ISTRA – čarobno odredište Na škrtoj crvenici Istre rađali su se i umirali mnogi naraštaji. Ruke istarskih seljaka oblikovale su najvrjedniji 'proizvod' svoga radačovjeka. Usadile su mu ljubav prema zemlji, tradiciji. . � � Sunce, morska sol, raskoš boja, prirodne ljepote, ugodna klima temelj su života ovih prostora. Geografski položaj i podijeljenost Istre utjecali su na prehranu ljudi ovoga kraja.
SLATKA ISTRA Prehrana seoskih kućanstava uglavnom se temeljila na proizvodima iz vlastitog uzgoja. � Samo se manji dio namirnica toga doba kupovao ili nabavljao razmjenom. �
�U pučkoj su se kuhinji ispreplele različite predaje, uneseni su utjecaji srednjoeuropske feudalne germanske kuhinje, sredozemnih romanskih jela te kuhinja slavenskog stanovništva. � No najveći je trag ostavila mletačka kuhinja, vrlo maštovita i raznolika.
FRITULE
SLATKA ISTRA � � Fritule su se tradicionalno spremale za Badnjak i za pust. Tijesto se pripremalo od brašna, jaja, šećera, mlijeka, kvasca i malo rakije. A obavezne su bile grožđice. Tijesto je bilo gusto. Žlicom se uzimalo tijesta i stavljalo pržiti u duboku masnoću. Okretalo se da sa svih strana porumeni. Fritule bi se poprskale sa malo rakije i posipale šećerom.
KROŠTULE
SLATKA ISTRA � � � Kroštule su iskazivale maštovitost i umijeće domaćice koja ih je spremala. Tanko razvaljano tijesto rezalo se na dugačke trake. Pržilo se u dubokoj masnoći pri tom oblikujući mašnice. Oblik i veličina mašnice ovisila je o vještini domaćice. Prženo tijesto posipalo bi se šećerom. Kroštule su se spremale za vjenčanja, krštenja, blagdane, slavlja i drugo. Legenda kaže da su kroštule Nastale u veneciji za vrijeme karnevala pod imenom CROSTOLI ili GALANI Veneciani su pod maskama mogli napokon nešto reći protiv tadašnje vlade, ali da im se nebi otkrio glas, tako su u usta stavljali kroštule i žvakali ( KROŠTALI – HRSKALI ) te na taj način prikrili svoj identitet
PANDIŠPANJ
SLATKA ISTRA � Pandišpanj je slastica pripremljena od jaja, brašna i šećera, po želji uz dodatak korice limuna ili naranča � Peče se u obliku torte, te se takva ukrašena pripremala kao svadbena torta ili poklon mladencima � U novije je vrijeme imala i jednostavnu maslac kremu
CUKERANČIĆI
SLATKA ISTRA � Cukerančići vrsta biškota ( kolač ) koji se pripremao za svadbu � � � potrebni su brašno, šećer, jaja, mlijeko, amonijak, maslac, suncokretovo ulje, , naribana korica naranče i limuna. Nekada maslac nije bio dostupan, koristila se svinjska mast. Onda se valja poput njoka. Na određenoj dužini se režu bočno i stvaraju „nogice“ Kada su tako pečeni, mrvicu čekamo da se malo ohlade i onda ih umačemo u malvaziju, ali samo s jedne strane. Čim malo upiju vina, uvaljamo ih u kristalni šećer. Potom se moraju sušiti.
POVETICA
SLATKA ISTRA � Povetica jedan je od tradicionalnih blagdanskih � � kolača koji se priprema u Istri, za Božić ili Uskrs. Povitica se priprema od dizanog tijesta sa nadijevom od jabuka i oraha, te se oblikuje u oblik puža, na koji se ubodu listovi maslina i takav peče. Ime Povitica ima više značenja a neka su da je oblik ( ZAMOTANI ili PO VITICA, dakla pripremala se prstenastog oblika koji se rezao na pola i davao mladencima PO pola, VITICA svadbeni prsten.
BUCOLAJ
SLATKA ISTRA � � Bucolaj ( NE BUKOLAJ kao što neki kažu ) tradicionalna istarska slastica koja je karakteristicna za Bujštinu. Taj se kolac nekoc pravio samo kad su bile fešte. Danas bucolaj cini društvo pinci koja je za Uskrs glavna protagonistica na trpezi Priprema se od dizanog tijesta sa dodatkom korice naranče Prstenastog oblika koji se umače u mlijeko i ili vino i posipa šećerom
PINCA
SLATKA ISTRA � Pinca je slastica ( slatki kruh ) pripremljen od dizanog tijesta koji se uvijek priprema i konzumira za Uskrs � Prema legendi oblik simbolizira spužvu kojom su rimski vojnici dali Isusu piti ocat.
SUPA
SLATKA ISTRA � Istarska je supa kombinacija jela i pića. � Priprema se od staroga kruha, koji se zagrije na tronošcu na ognjištu, začini maslinovim uljem. Potom se zarumenjele kriške kruha polože u bukaletu, pošećere i zaliju zagrijanim crnim vinom.
ZADACI � Pogledati Tea Mamut – izrada bucolaja, napisati recepturu i postupak rada � Recept: CUKERANČIĆI, autohtona istarska slastica – You. Tube – napisati recepturu i postupak rada � Pokušajte sami napraviti Cukerančiće, te slike poslati predmetnom nastavniku
- Slides: 23