TRADICIONALNA HRVATSKA KUHINJA Autori Ivan Bezmalinovi Fani Plasti
TRADICIONALNA HRVATSKA KUHINJA
Autori: Ivan Bezmalinović Fani Plastić Karmen Martinić Zorana Martinić Keti Martinić Kristian Martinić Mentori: Ivana Kovačić Lucija Puljak
Kuhinja i tradicija • O čemu ovisi tradicionalna kuhinja? – O zemlji u kojoj je nastala – O geografskom području – O povijesnim utjecajima – O kulturi življenja
Geografski utjecaji • Klima i biljni pokrov utječu na izbor namirnica • Klima utječe na energetske potrebe ljudi (u hladnim krajevima i u hladnijem dijelu godine konzumiraju se kaloričnije namirnice)
Povijesni utjecaji • Dodiri kultura kroz povijest utječu na tradicijsku kuhinju (slavonska kuhinja pod utjecajem je mađarske, sjevernohrvatski krajevi pod utjecajem njemačke kulture i kuhinje, dalmatinska i istarska kuhinja pod utjecajem su talijanske kulture i kuhinje).
PRIMJERI TRADICIJSKE KUHINJE • ISTRA • SLAVONIJA • DALMACIJA
ISTARSKA TRADICIONALNA JELA • • • • PREDJELO: Hobotnica na salatu JUHA: Riblja juha TOPLA PREDJELA: Njoki s tartufima Škampi na buzaru GLAVNO JELO: Riba na žaru Blitva sa krumpirima DESERT: Rožata
SLAVONSKI TRADICIONALNI RUČAK Predjelo: domaći suhomesnati proizvodi (šunka, kulenova seka, kobasice, salame …) i meki sirevi Glavno jelo: pileća juha, pohana piletina i umak od rajčice Pečenje: svinjetina, perad i janjetina (janjetina može i ne mora biti) Desert: torte, savijače i sitni kolači (kojih je često do 30 vrsta)
SLAVONIJA Tradicijska jela – Čobanac (gulaš od barem 4 vrste mesa) – Gužvara (kore gužvane i natopljene masnoćama i kaloričnim nadjevima)
Hrvatsko zagorje • Jela od peradi Pohana piletina Purica s mlincima • Sir i vrhnje (štrukle)
Svečani jelovnici hrvatske kuhinje • Hladna predjela (pršut, naresci, paštete, sirevi, salate) • Topla predjela (juhe, rižoti, tjestenine) • Glavna jela (meso, ribe) • Deserti (rožata, palačinke, savijače, razni sitni kolači, • torte)
Jela zajednička mnogim tradicijskim kuhinjama • Hladna predjela • Mesne juhe • Mesna pečenja • Salate • Palačinke • Savijače
Tradicionalna dalmatinska kuhinja -odgovori na najčešća pitanja o dalmatinskoj kuhinji
Kakva je dalmatinska kuhinja? • Raznolika (jede se riba i meso te mnogo sirovoga i kuhanog povrća) • Puna mirisnih začina • Iako je dalmatinska kuhinja siromašna sirovinama, dalmatinska je hrana vrlo kvalitetna
Zašto je dalmatinska kuhinja takva? • U Dalmaciji su se stoljećima sudarali utjecaji raznih kultura: Istoka, Zapada, Sjevera i Juga • Pripada području krševita kraja • Klima i zemlja bili su uzrokom siromaštva u prošlosti Dalmacije • Trave i bilje nigdje tako snažno ne mirišu i nemaju takav okus kao u Dalmaciji • Zbog mirisne i ukusne ispaše i mesno je posebno ukusno
Bračka kuhinja • Osobitosti bračke kuhinje podudaraju se s osobitostima dalmatinske tradicionalne kuhinje: – namirnice od kojih se jela pripremaju vrlo su skromne i jednostavne – jela su vrlo maštovita i ukusna – od skromnoga materijala napraviti ukusan, zdrav i maštovit obrok mogu samo najvještiji kuhari. ODUVIJEK SU BRAČKE KUHARICE IZNIMNO VJEŠTE I MAŠTOVITE.
BRAČKI SVEČANI JELOVNIK • Svečanim su jelovnikom u prošlosti i danas slavljeni značajni događaji u životu svake bračke obitelji: krstitke, pričesti, krizme, vjenčanja … • S obzirom na to da se svečani jelovnik služi u svakoj obitelji, Bračani su istančali svoj okus i znaju dobro procijeniti tko kuha najbolji rižot, juhu …, tko čini najbolju hrapaćušu, paršurate, hrustule … • Kod vještih se kuharica u novije vrijeme naručuju specijaliteti bračke kuhinje (to je lakše negoli ih napraviti).
Slijed jela u svečanom bračkom jelovniku • Hladno predjelo (pršut, sir, salate) • Topla predjela: – janjeća juha – janjetina lešo (uz priloge od povrća) – rižot • Glavno jelo: janjetina s ražnja uz zelenu salatu • Desert: hrustule, torta hrapaćuša ili pandešpanjo, rafijoli, rožata, a u proljeće: škuta sa cukrom, frigani procip (mladi ovčji sir u karamelu)
Jelovnici i narodni običaji • Svaki se važan događaj u životu stanovnika nekoga kraja svetkuje uz točno određene jelovnike. • Crkveni se blagdani osobito svečano svetkuju uz točno određene blagdanske jelovnike.
Običaji i jela vezani blagdane • Badnjak je osobito svečan dan u životu bračkoga puka. To je dan neposredne priprave za Božić. Kiti se bor. Pripremaju se blagdanski kolači. Jede se malo i posna jela: • predjelo: juha od bakalara s rizima • glavno jelo: bakalar inbianko ili na žgvacet (može i druga lešo ili pečena riba) prilozi: kuhano povrće, pečene masline desert: paršurate bademi suhe smokve Nakon večere djeca rano liježu u krevet da bi s roditeljima navečer mogla u crkvu na Polnoćku. Tijekom Polnoćke djeca su se sladila pločicama krokanta koje su im none gurnule u džep.
Što smo vam večeras pripremili • Zato što vas želimo uvesti u radosno božićno druženje, nudimo vam večeras neke tradicionalne blagdanske okuse. • Od najjednostavnijih namirnica pripremili smo vam prave delicije. • Želimo da nas svi nakon kušanja pitate kako se ponuđena jela pripremaju.
Koje smo namirnice uporabili? Masline Slane srdele Bakalar Brašno Vodu Uz nešto začina i mirisa, glavni okus našemu jelu daje MLADO MASLINOVO ULJE. Uživajte kao što smo i mi uživali dok smo kuhali za vas!
U čemu je štos!? Je li smisao blagdana jelo? • Mi znamo da smisao Badnjaka i Božića nije u bakalaru i pršuratama. • Ali vjerujemo da je smisao pršurata i bakalara u činjenici da blagujući ih dijelimo iskustvo većine ljudi s kojima smo bliski (u obitelji, u zavičaju, u domovini). Bakalar i pršurate povezuju nas okusom i doživljajem svega što u našim mislima predstavlja Božić. • Pozivamo vas na predblagdansku feštu!
- Slides: 29