TO ZNAI BITI MENTOR KOLSKOM KNJINIARU PRIPRAVNIKU Dr
ŠTO ZNAČI BITI MENTOR ŠKOLSKOM KNJIŽNIČARU PRIPRAVNIKU? Dr. sc. Dinka Kovačević OŠ “Antun Mihanović” Slav. Brod Zagreb, 22. listopada 2008.
O pripavničkom stažu i stručnom ispitu (rezultati anketnog ispitivanja) n n n Pripravnici Mišljenje o obvezi stažiranja i polaganja stručnog ispita Iskustva pripravnika u ostvarivanju Programa pripravničkog staža Ostvarivanje programa pripravničkog staža i zastupljenost profesionalizacije Mišljenje o trajanju pripravničkog staža Prijedlozi za poboljšanje ustrojstva pripravničkog staža i stručnih ispita
. . . n n n Sveučilišni profesori metodike Mišljenje o stručnim ispitima Ostvarivanje programa pripravničkog staža i zastupljenost profesionalizacije Stručni nedostatci pripravnika kako ih vide profesori metodike Dužina pripravničkog staža Ocjenjivanje stručnoga ispita Prijedlozi za poboljšanje programa stažiranja i polaganja stručnga ispita
. . . Prosvjetni savjetnici n n n Mišljenje prosvjetnih savjetnika o sustavnom uvođenju učitelja i stručnih suradnika u struku Stručni nedotatci pripravnika kako ih vide prosvjetni savjetnici Stručni nedostatci pripravnikova mentora Dužina pripravničkoga staža Ocjenjivanje stručnoga ispita Prijedlozi za poboljšanje programa stažiranja i polaganja stručnoga ispita
Podudarnosti i razlike Više od 50% anketiranih pripravnika, više od 70% profesora metodike i više od 90% prosvjetnih savjetnika misli da sustavno uvođenje pripravnika u struku može puno pridonijeti njihovu osamostaljivanju i poboljšanju profesionalne osposobljenosti.
. . . n n Pripravnici kao neposredni sudionici tog procesa malo su kritičniji: (30% tvrdi da su im sustavno uvođenje u struku i polaganje stručnog ispita samo djelomično pomogli. ) Razlozi: nepravodobno reagiranje škole, prepuštanje pripravnika samome sebi u početku kada mu je pomoć najpotrebnija, nedovoljno stručnih mentora, formalno shvaćanje pripravničkog staža. Sustavno uvođenje učitelja u struku je korisno jer potiče na stalno unaprjeđivanje svoje uloge u odgoju i obrazovanju, na promišljanje svojih metodičkh postupaka i njihovog stalnog osuvremenjivanja
Za kakvo se izvođenje nastave osposobljavaju pripravnici tijekom pripravničkog staža? n n n 57% prosvjetnih savjetnika, 48% profesora metodike i 38% pripravnika: izvođenje nastave koja učenike pretežno vodi zapamćivanju “gotovih činjenica i generalizacija” stjecanje rutine brzog “prelaženja gradiva” pretežno bavljenje kvantitativnom stranom gradiva, a manje kvalitativnim pristupom učenicima
Trajanje pripravničkog staža n n n 58% anketiranih pripravnika i 56% prosvjetnih savjetnika misli da godina dana pripravničkog staža u potpunosti zadovoljava 68% profesora metodike tvrdi da godina dana ne zadovoljava samo 32% metodičara tvrdi da zadovoljava Većina profesora metodike i više od 50% prosvjetnih savjetnika predložili su dvije godine pripravničkog staža
. . . n 61% profesora metodike i 57% prosvjetnih savjetnika tvrdilo je da bi se opći uspjeh na stručnom ispitu trebao iskazati ocjenom od 1 do 5 jer brojčana ocjena s dosta pouzdanosti ukazuje na kvalitetu rada učitelja. Postojećim ocjenjivanjem “položio”, “nije položio”, zakinuti su bolji i ambiciozniji pripravnici na račun prosječnih
Prijedlozi za poboljšanje ustroja pripravničkog staža (pripravnici, prosvjetni savjetnici i profesori metodike) n n n Obveza uvođenja stručno-metodičkih radionica pod vodstvom istaknutih mentora Definirati status mentora: njegove povlastice i obveze. Ustrojiti posebne oblike usavršavanja za mentore, radi promicanja suvremenih metodičkih postupaka u nastavi te inventivnijeg i kreativnijeg rada Pripravnicima i njihovim mentorima je potrebno smanjiti broj sati neposrednog rada u nastavi, kako bi imali potrebno vrijeme za suradnju i usavršavanje Pripravnici ne bi smjeli raditi u udaljenim područnim odjeljenjima, gdje ne mogu dobiti potrebnu stručnu pomoć (prema zadaćama Programa) Potrebno je sve škole opremiti nužnom metodičko-didaktičkom literaturom, barem onom koja se nalazi na popisu Programa stručnih ispita.
. . . Radi unaprjeđivanja uvođenja pripravnika u učiteljsku profesiju kao izuzetno značajne dionice stalnog stručnog usavršavanja prijeko je potrebno provoditi akcijska i druga istraživanja. Time će se stvarati stručna podloga za razvoj ove djelatnosti i tako uključivati hrvatsko školstvo u europske standarde i u ovome području.
Pismenost za 21. stoljeće n n n Osposobljavanje za čitanje s razumijevanjem Vještine jasnog komuniciranja Osposobljenost za rješavanje problema Vještine i spremnost za rad u timu Osposobljenost za rad s novim informacijskim tehnologijama Osposobljenost za trajno, cjeloživotno učenje
Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS n n n standardi odgojno-obrazovnih sadržaja standardi obrazovnih postignuća (znanja, umijeća i sposobnosti) standardi poučavanja standardi praćenja i vrjednovanja učeničkih postignuća standardi stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja standardi za opremanje radionica tehničke kulture, školskih kabineta, školskih knjižnica i slično
Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS Temeljni cilj – razviti trajna znanja, vještine i sposobnosti učenika kroz rasterećenje učenika i uvođenje nove odgojno-obrazovne paradigme PROMJENA OBLIKA, STRATEGIJA I NAČINA POUČAVANJA
Informacijska pismenost n Uključuje razumijevanje i uporabu informacija ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom
Informacijska pismenost n n Informacijska i komunikacijska tehnologija otvaraju široke mogućnosti cjeloživotnom učenju Pridonose demokratizaciji procesa učenja i ostvarenju fleksibilnog i individualiziranog obrazovanja za sve Efektivno znanje (upotrebljivo, povezano i primjenjivo)
Informacijska pismenost n Školska knjižnica poučava učenike projektnoistraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vještina samostalne uporabe
Učenje temeljeno na izvorima znanja n n Prilagodljivost različitim stilovima učenja Kvalitetnije usmjeravanje na temu istraživanja Povećavanje postignuća u učenju kroz iskustvene korake Poticanje i razvijanje učeničke samostalnosti
Kurikulum Podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.
Odgojno-obrazovne vrijednosti Vrjednovanje i samovrjednovanje Metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada Odgojno-obrazovni ciljevi - kompetencije KURIKULUM Organizacija odgojnoobrazovnog rada Odgojno-obrazovni sadržaji (nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) Načela obrazovnog rada
Temeljne kompetencije q komunikacijske q matematičke q informatičko-tehnologijske q prirodno-znanstvene q socijalne q poduzetničke q učiti kako učiti q opća kultura
Učenje i shvaćanje procesa učenja u kurikularnom pristupu n n Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema Učenje omogućuje pristup svim područjima života i djelovanja U prvom planu je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim situacijama Naglašava se situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog Interakcija između svih sudionika obrazovanja
Operativni program pripravničkog staža za uvođenje i osposobljavanje školskog knjižničara – pripravnika za samostalan rad u školskoj knjižnici
Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovoj školi Program pripravničkog staža Svrha: uvođenje i osposobljavanje pripravnika za samostalni odgojnoobrazovni rad i polaganje stručnog ispita ( NN, br. 79 od 30 kolovoza 1993. ) Ministar kulture i prosvjete donio je ovaj Pravilnik na temelju članka 75. i 79. Zakona o osnovnom školstvu (NN, br. 59/90. i 27/93. )
Stažiranje i polaganje stručnog ispita n n Svrha: uvođenje i osposobljavanje stručnog suradnika školskog knjižničara za samostalno ostvarivanje Godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i uspješno polaganje stručnog ispita Prvi korak u procesu trajnog profesionalnog obrazovanja Utvrđivanje osposobljenosti pripravnika za primjenu stečenih znanja u svakodnevnoj praksi Aktivno sudjelovanje u razvoju knjižničarske struke i kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog procesa/sustava
Uljudno i pedagogijsko komuniciranje Učenici, učitelji, stručni suradnici, ravnatelj, osoblje škole, roditelji, vanjski korisnici Istinska, otvorena i dvosmjerna profesionala komunikacija i razvijanje otvorene i prirodne interakcije u školi
Školski knjižničar pripravnik -mentor n n Osobine pripravnika i mentora Ravnatelj, stručni suradnici i drugi učitelji, vanjski suradnik ili viši savjetnik Agencije, zadužen za praćenje pripravnika Povjerenje i osobno poštivanje Partnerstvo = timski suradnički rad i profesionalnost Puna i dužna obostrana pozornost
Kako biti uspješan? n n n n Više slušaj, manje govori! Razgovaraj što češće! Pitaj za pojašnjenje! Kloni se izravnih savjeta! Pobrini se za povjerenje i usmenu pomoć! Uvažavaj čuvstva! Opuštenost i otvorenost!
Pripravnici o mentorici vrjednovanje Program stažiranja=Dnevnik stažiranja n n Temeljit, opsežan, detaljan: teme raznovrsne i iskoristive, primjerene dobi učenika i prilagođene okolnostima(mali prostor, učenici s teškoćama, područna škola), sadržaji prepoznati kao potrebni, učenici uživali i s lakoćom pristupali zadaćama, istovremeno učili, igrali se i imali prostora za izražavanje svoje osobnosti i mišljenja. Rezultat: prava mala umjetnička djela U potpunosti priprema školskog knjižničara pripravnika za rad u školi te daje temelje za kvalitetnog stručnog suradnika
. . . Metode i oblici rada n n Raznovrsne, najčešće slobodan razgovor koji je doveo do briljantnih zaključaka dječjih umova, rad na tekstu, izlaganje, prepričavanje, radionički oblici rada -postignuta zanimljivost, izbjegnuta monotonija Rad u paru, skupni rad, individualan rad najrjeđi-istaknuta važnost pripadnosti grupi, razvijanje osjećaja zajedništva
. . . Mentorica n n n Naučila nas što znači biti školski knjižničar Suvremeni pristup radu kroz kvalitet, sadržajno bogatstvo i stručno vođenje kroz program S lakoćom i umješnošću prenosi svoje bogato znanje pripravnicima Savjetima i smjernicama pomogla nam da primijenimo svoje znanje i vještine uvjetima rada u našim školskim knjižnicama Opsežnom pripremom i suradnjom olakšala nam je odlazak na stručni ispit i omogućila nam da budemo sigurni u sebe i svoj rad
Literatura n n Cindrić, M. , Jakopović, S. , Lončarić, N. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Zagreb: Znamen, 1994. Kovačević, D. , Lasić-Lazić, J. , Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu. Priredila Jadranka Marušić. Zagreb: Zavod za školstvo Republike Hrvatske, 2006. Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara / J. Lovrinčević, D. Kovačević, J. Lasić Lazić, M. Banek Zorica. – Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.
Hvala na pozornosti!
- Slides: 33