TJELESNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI Profesorica dr sc A

TJELESNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI Profesorica: dr. sc. A. Metzing Studentica: Mirna Brekalo 23. 04. 2010.

SADRŽAJ: 1. 2. 3. 4. 5. Poimanja adolescencije Pubertet: Tjelesni prijelaz u odraslu dob Psihološki učinci pubertetskih događaja Zdravstvena pitanja Literatura

1. Poimanja adolescencije Biološko gledište • razdoblje bure i oluje • G. Stanley Hall opisuje adolescenciju kao kaskadu instinktivnih strasti, fazu rasta koja je toliko turbulentna da nalikuje na razdoblje u kojem su ljudi evoluirali od divljaka u civilizirana bića • S. Freud je adolescenciju nazivao genitalnim stadijem, razdobljem u kojem se ponovno bude instinktivni nagoni i premještaju se u genitalno područje tijela te tako rezultiraju psihološkim konfliktom i nestabilnim, nepredvidljivim ponašanjem

Socijalno gledište • • Antropologinja Margaret Mead je ponudila alternativno gledište u kojem je socijalna okolina potpuno odgovorna za čitav niz iskustava u tinejdžerskoj dobi , od uzburkanih i uznemirenih do onih mirnih i bez stresa Pokazala je kako se za razumijevanje razvoja adolescenata veća pozornost mora posvetiti socijalnim i kulturalnim utjecajima Uravnoteženo gledište • • • Danas znamo kako je adolescencija proizvod obiju vrsta činitelja: bioloških i socijalnih Biološke promjene su univerzalne-nalazimo ih kod svih primata i u svim kulturama Unutarnji stresovi i socijalna očekivanja koja ih prate skloni su izazvati osjećaj nesigurnosti, sumnje u sebe i razočaranje kod svih tinejdžera

2. Pubertet: tjelesni prijelaz u odraslu dob Hormonalne promjene • • Odvijaju se postupno još od 8. ili 9. godine Povećava se izlučivanje hormona rasta (GH) i tiroksina Spolno sazrijevanje nadziru spolni hormoni (estrogeni i androgeni prisutni kod oba spola, ali u različitim količinama) Testosteron-androgen koji u dječaka ispuštaju testisi u velikim količinama, potiče rast mišića, dlaka na tijelu i licu i pojavu drugih muških spolnih karakteristika, također doprinosi rastu tijela Regulacija ženskih i muških spolnih hormona

• • • Testisi također luče i malu dozu estrogena (privremeno povećanje grudi u dječaka) Estrogeni – kod djevojčica ih ispuštaju jajnici, uzrokuju sazrijevanje dojki, maternice i rodnice, te su zaslužni za to što tijelo djevojčica počinje poprimati ženstvene proporcije, doprinose regulaciji menstrualnih ciklusa Adrenalni androgeni, koje ispuštaju nadbubrežne žlijezde, utječu na brzi rast kod djevojčica i stimuliraju rast pazušnih i pubičnih dlaka Tjelesni rast • • Prvi vanjski znak je brz porast na visini i težini poznat kao zamah u rastu Kod djevojčica u Sj. Americi se u prosjeku pojavljuje ubrzo nakon 10, a kod dječaka nakon 12 i pol godina Za većinu djevojčica tjelesni rast završava do 16. godine, a za dječake do 17 i pol godina kada se epifize na krajevima dugih kostiju potpuno zatvore Ukupno adolescenti na visini dobivaju gotovo 25 cm, a na težini oko 18 kg

• ⁻ ⁻ ⁻ • ⁻ ⁻ Proporcije tijela najprije se ubrzava rast šaka, nogu i stopala, a potom i torza na koji otpada većina porasta u tjelesnoj visini adolescenata adolescenti u ranom razdoblju adolescencije izgledaju nespretno i neproporcionalno velike spolne razlike u tjelesnim proporcijama Odnos mišića i tjelesne masnoće i druge unutarnje promjene oko 8. godine djevojčice počinju dobivati masnoću na rukama, nogama i trupu, a taj se trend ubrzava u dobi između 11. i 16. godine masnoća u rukama i nogama adolescentnih dječaka se smanjuje dječaci puno više dobivaju na mišićnoj snazi nego djevojčice Promjena u stanjima pobuđenosti spavanje se u prosjeku smanjuje s 10 sati u srednjem djetinjstvu na 7, 5 do 8 sati u adolescenciji adolescenti kojima nedostaje sna slabiji su u školi, češće pate od depresivnog raspoloženja, te izvještavaju kako imaju neredovit raspored spavanja što sve pogoršava njihovu dnevnu pospanost i probleme u ponašanju

Motorički razvoj i tjelesna aktivnost • • • Pubertet prati stalni napredak u grubim motoričkim aktivnostima Napredak je sporiji i postupniji kod djevojčica i on svoj vrhunac dostiže oko 14. godine Za razliku od toga dječaci pokazuju značajan zamah u snazi, brzini i izdržljivosti koji se nastavlja tijekom cijele tinejdžerske dobi Spolno sazrijevanje • • Primarne spolne karakteristike uključuju reproduktivne organe (jajnike, maternicu i rodnicu kod žena; penis, mošnje i testise kod muškaraca) Sekundarne spolne karakteristike su vidljive na vanjštini tijela i služe kao dodatni znakovi spolne zrelosti (npr. razvoj dojki kod žena i pojava pazušnih i pubičnih dlaka kod oba spola)

Djevojčice Prosječna dob Raspon Početak pupanja grudi 10 8 -13 Počinje zamah rasta u visinu 10 8 -13 Pojavljuje se pubična dlakavost 10, 5 8 -14 Vrhunac zamaha u porastu snage 11, 6 9, 5 -14 Vrhunac zamaha u rasta u visinu 11, 7 10 -13, 5 Pojava 1. menstruacije (menarhe) 12, 8 10, 5 -15, 5 Dostignuta postura odraslog čovjeka 13 10 -16 Završen rast dojki 14 10 -16 14, 5 14 -15 Završen rast pubičnih dlaka

Dječaci Prosječna dob Raspon 11, 5 9, 5 -13, 5 Pojavljuje se pubična dlakavost 12 10 -15 Počinje se povećavati penis 12 10, 5 -14, 5 Počinje zamah rasta u visinu 12, 5 10, 5 -16 Pojava spermarhe (prve ejakulacije) 13 12 -16 Vrhunac zamaha rasta u visinu 14 12, 5 -15, 5 Počinju rasti brkovi i brada 14 12, 5 -15, 5 Glas počinje biti dublji 14 12, 5 -15, 5 Završen rast penisa 14, 5 12, 5 -16 Vrhunac zamaha porasta snage 15, 3 13 -17 Dostignuta postura odraslog čovjeka 15, 5 13, 5 -17, 5 Završen rast pubičnih dlaka 15 14 -17 Počinju se povećavati testisi

Individualne i grupne razlike • • • Naslijeđe značajno doprinosi vremenu pojave pubertetskih promjena, a svoj doprinos imaju i prehrana i tjelovježba Rast dojki, pubična dlakavost i menarha se prije pojavljuju kod težih, a osobito kod pretilih djevojčica, dok djevojčice koje imaju ozbiljan sportski trening i vrlo malo jedu često kasne u spolnom razvoju Varijacije u pubertetskom rastu postoje i između regija u svijetu, skupina različitih po socioekonomskom statusu i različitih etničkih skupina

3. Psihološki učinci pubertetskih događaja Reakcije na promjene u pubertetu • • • Danas djevojčice obično na menarhu reagiraju s “iznenađenjem” zato jer se ona događa naglo imaju mješavinu pozitivnih i negativnih osjećaja u vezi s menarhom Za djevojke koje nisu unaprijed obaviještene o njoj, menarha može biti šokantna i uznemirujuća Danas je samo mali broj njih neobaviještenih, razlog tome je što su suvremeniji roditelji spremniji sa svojom djecom razgovarati o pitanjima spolnosti, te rašireniji zdravstveni odgoj u školama Reakcije dječaka na ejakulaciju se također sastoje od pomiješanih osjećaja, no informacije o njoj uglavnom dobiju iz tiskanih materijala Kao i kod djevojaka, što se dječaci osjećaju bolje pripremljenima za pubertetske promjene, to na njih pozitivnije reagiraju

Pubertetske promjene, emocije i socijalno ponašanje • • • Hormonalne promjene izravno utječu na raspoloženje adolescenata Tjelesne promjene i promjene raspoloženja mijenjaju osoban doživljaj vlastitog tijela, sliku o sebi i samopouzdanje Uz hormonalne promjene na promjene raspoloženja utječu i situacijski činitelji Javlja se otpor prema odraslima i njihovim zahtjevima Postaju drski prema osobama koje su im predstavljale autoritet Zahtjevaju da ih se tretira poput odraslih

Rano nasuprot kasnom sazrijevanju • • • Dječaci koji rano sazrijevaju su opuštene, nezavisne, samopouzdane i tjelesno privlačne osobe Popularni su među vršnjacima Dječaci koji kasno sazrijevaju nisu osobito omiljeni Tjeskobni su, previše pričljivi i traže pažnju drugih Za razliku od dječaka djevojčice koje rano sazrijevaju su nepopularne, povučene, tjeskobne i bez samopuzdanja, te se rijetko nalaze u vodećim pozicijama, one se češće upuštaju u neprimjerena ponašanja Djevojčice koje kasno sazrijevaju ostali smatraju tjelesno privlačnijima, živahnima, društvenima i u školi su na vodećim pozicijama • 1) 2) • • Dva činitelja u velikoj mjeri objašnjavaju opisane trendove: Stupanj u kojem tijelo adolescenta odgovara kulturalnom idealu tjelesne privlačnosti U kojoj se mjeri mladi ljudi fizički uklapaju među svoje vršnjake Mnogi dječaci koji su rano sazreli i djevojčice koje su sazrele kasno postaju rigidni, konformistički orijentirani i nezadovoljni odrasli Za razliku od toga, dječaci koji su kasno sazreli i djevojčice koje su sazrele rano, te koji su kao tinejdžeri bili pod stresom, često se razviju u odrasle osobe koje su nezavisne, fleksibilne, kognitivno kompetentne i zadovoljne smjerom u kojem ide njihov život

4. Zdravstvena pitanja Prehrambene potrebe • • Brz rast tijela dovodi do velikog porasta u unosu hrane Tijekom najvećeg zamaha u rastu dječacima je dnevno potrebno oko 2700 kalorija i mnogo više proteina nego prije, dok djevojčice trebaju oko 2200 kalorija i nešto manje proteina jer su rastom nešto manje i imaju manju mišićnu masu Poremećaji prehrane • • Djevojke koje rano dosegnu pubertet i koje su vrlo nezadovoljne svojom slikom tijela, te rastu u obiteljima koje su zaokupljene težinom i mršavošću rizične su za ozbiljne probleme u prehrani Dva najozbiljnija poremećaja su anoreksija nervoza i bulimija nervoza

Anoreksija nervoza je tragični poremećaj u hranjenju prilikom kojeg se mladi zbog kompulzivnog straha od debljanja izgladnjuju. Od nje pati oko 1% sjevernoameričkih i zapadnoeuropskih tinejdžerica, što je stopa koja se posljednjih pola stoljeća jako povećala zbog kulturalnog veličanja ženske mršavosti. Bulimija nervoza je poremećaj hranjenja u kojem se mladi ljudi podvrgavaju strogoj dijeti i žustroj tjelovježbi, koje prate prejedanje nakon kojeg često slijedi namjerno povraćanje i čišćenje laksativima.

Spolna aktivnost • • • Hormonalne promjene dovode do porasta u spolnom nagonu Kada mlade ljude počne zanimati seks oni informacije traže od prijatelja, iz knjiga, časopisa i filmova te s interneta i televizije adolescenti su loše informirani o činjenicama vezanim uz seks i dobivaju manje razumnih savjeta o tome kako odgovorno voditi svoj spolni život Značajan postotak mladih spolno je aktivan u dosta ranoj dobi, oko 15. godine Rana i učestala spolna aktivnost tinejdžera vezana je uz karakteristike osobe, obitelji, vršnjaka i obrazovanja Dosta spolno aktivnih tinejdžera izloženo riziku nenamjerne trudnoće jer kontracepciju ne koriste dosljedno

Spolna orijentacija - heteroseksualnost - homoseksualnost - biseksualnost Spolno prenosive bolesti- AIDS - klamidija - citomegalovirus - genitalne bradavice - gonoreja - genitalni herpes - sifilis Trudnoća i roditeljstvo u adolescenciji • Godišnje zatrudni oko 900 000 američkih tinejdžerica, a njih 30 000 mlađe je od 15 godina • Roditeljstvo u tinejdžerskoj dobi je danas veliki problem jer se puno manji broj mladih vjenča prije djetetova rođenja • Postati roditeljem je vrlo teško iskustvo za adolescente, njihovi životni uvjeti i osobne značajke ometaju njihovu sposobnost da budu djelotvorni roditelji

• 1) 2) 3) • • • Život trudnih tinejdžerki često je pun različitih teškoća, a kad rode dijete tada se obično okolnosti njihova života pogoršavaju na najmanje 3 načina: Obrazovno postignuće Obrasci bračnog statusa Ekonomske okolnosti Danas postoje učinkovitiji programi spolnog odgoja, tako se može odgoditi inicija u spolnu aktivnost, povećati upotreba kontracepcije i smanjiti stopa trudnoće Intervencije za adolescentne roditelje – mlade samohrane majke trebaju zdravstvenu skrb za sebe i svoju djecu, poticanje da ostanu u školi, trening za posao, poduku iz vještina roditeljstva i nošenja sa životnim problemima Programi koji se fokusiraju na očeve usmjereni su na povećanje njihove ekonomske i emocionalne posvećenosti djetetu

Uporaba i zlouporaba sredstava ovisnosti • • • Pušenje Alkohol Droga znatiželja u vezi s ponašanjima koja nalikuju na ponašanja odraslih većina droga oštećuje percepciju i procese mišljenja, jednokratna jaka doza može dovesti do trajnih oštećenja ili smrti Zloupotrebljivači droge su ozbiljno ojađeni mladi ljudi koji svoju nesreću izražavaju kroz antisocijalna ponašanja Ohrabrivanje od strane vršnjaka također predviđa povećano korištenje droga i druga antisocijalna ponašanja Eksperimentiranje drogom reduciraju programi koji promiču djelotvorno roditeljstvo Kad adolescent postane zloupotrebljivač droga često je kao prvi korak u njegovu liječenju nužna hospitalizacija

5. Literatura Berk L. , Psihologija cijelog životnog razdoblja