TIN UJEVI Izbor iz lirike ivotopis biografija Augustin

TIN UJEVIĆ Izbor iz lirike

Životopis (biografija) Augustin (Tin) Ujević rodio se 1891. u Vrgorcu (Dalmatinska zagora) otac učitelj, pa se obitelj seli u Imotski, Makarsku, Split – u splitskoj klasičnoj gimnaziji upoznao se s djelima starih hrvatskih pisaca (Marulić, Zoranić, Gundulić) kao maturant 1909. objavio svoju prvu pjesmu – sonet Za novim vidicima

studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ulazi u krug mladih pisaca okupljenih oko Matoša 1911. Matoš i Ujević započinju književnu i političku polemiku, koja traje sve do Matoševe smrti 1914. („Ja sam kazao i najbolje i najgore o A. G. Matošu. ”) 1914. javlja se u antologijskoj zbirci „Hrvatska mlada lirika” zbog političke aktivnosti austrougarska vlast ga je nekoliko puta zatvarala

presudan boravak u Parizu od 1913. do 1919. ; Pariz napušta razočaran nakon Pariza boravi u Beogradu, Sarajevu, Splitu, živi boemskim životom, bez stalnog posla i adrese 1940. vraća se u Zagreb, gdje do smrti 1955. radi kao profesionalni književnik i prevoditelj

Djela Zbirke pjesama: Lelek sebra (1920. ) Kolajna (1926. ) Auto na korzu (1932. ) Ojađeno zvono (1933. ) Žedan kamen na studencu (1954. ) Prozni tekstovi (eseji, kritike, feljtoni, autobiografski zapisi ) : Ljudi za vratima gostionice Skalpel kaosa

Rane pjesme utjecaji iz hrvatske književne tradicije : Matoš (izraz, forma) i Kranjčević (misaonost pjesama) utjecaj stare hrvatske poezije – u pjesmi Oproštaj Ujević imitira Marulićev splitski govor (čakavski) i stari pravopis (ortografiju) 16. stoljeća

Oproštaj - forma: sonet - 1. strofa – motiv promjene, novoga („naša mlada plavca”) - simboličko značenje pjesničkih slika – luka = pjesnička tradicija; lađa = novi, mladi pjesnici; jedro = novo pjesništvo, oslobođeno starih okvira; put = budućnost nove poezije - tema pjesme: hrvatska književnost - težnja za promjenom; Ujević – glasnogovornik mlade generacije (mi); buntovnik („. . . mi puntari!”) - u pjesmi se mijenja odnos prema hrvatskoj književnoj tradiciji: od opozicijskoga (1. strofa) do afirmativnoga - Marko Marulić – poštovanje prema tradiciji, ali i opraštanje s njom, potraga za novim putovima hrvatskog pjesništva - obraćanje = apostrofa

Naše vile = književni likovi (Dubravka, Sokolica), povijesne osobe (Katarina Zrinski, kraljica Jelena, Cvijeta/Flora Zuzorić), književnice (Cvijeta Zuzorić, Katarina Zrinski) pjesnik evocira poznate žene iz različitih razdoblja hrvatske povijesti, stvarne osobe i izmišljene književne junakinje pejsažni i mitološki motivi utjecaj jezika i stila starije hrvatske književnosti (petrarkizam)

Svakidašnja jadikovka iz 1. zbirke pjesama Lelek sebra, 1920. godine Lelek sebra = vapaj roba tragičan doživljaj svijeta, osjećanje sebe kao nemoćnog, jadnog, slabog opća duhovna atmosfera u društvu toga vremena – razdoblje ratova, gospodarskih i socijalnih kriza, nesigurnost, neizvjesnost, kriza u ljudskoj komunikaciji – o tome najbolje govori književnost toga vremena, tako je i Ujević to osjetio

TEMATSKE RIJEČI OSJEĆAJI, MISLI, ASOCIJACIJE I. cjelina - slab, sam, star – mlad - težina, teret samoće - gubitak snage, poleta mladosti - biti gažen u blatu - porazi, poniženja - bez sjaja zvijezde II. cjelina - Bože, Sin tvoj, turobna dolina - nema nigdje nikoga njega nitko ne sluša - beznađe, iznevjerena očekivanja - prvo obraćanje Bogu nemoć, dohovno klonuće samoća ravnodušnost, nerazumijevanje okoline opći problem međuljudske komunikacije 20. stoljeća (samoća, otuđenost) IZRAZ - stih: vezani, osmerac - strofe: tercine - antonimija – leksička, gramatička (i – a, gaziti –biti gažen) - kontrast - anafora - biblijski stil – ton lamentacije, tužaljke biblijska simbolika (Sin, turobna dolina) jednolični ritam anafora polisindeton pleonazam(sam samcat) nabrajanje – u funkciji naglašavanja temeljnog osjećaja (samoća)

TEMATSKE RIJEČI III. cjelina - besjeda – lomača - viknuti, planuti - krijes na brdima - krik sa krovova IV. cjelina - da dovrši pečalno ovo lutanje - odgovor - ljubav ili smrt - žarki ilinštak - mučno - slab, sam OSJEĆAJI, MISLI, ASOCIJACIJE IZRAZ - drugo obraćanje Bogu - glagoli intenziviranje osjećaja - gradacija gorčina, očaj - uskličnik dočarava kulminacija povišeni, uzbuđeni ton - treće obraćanje Bogu opadanje intenziteta želja za smirenjem umor, klonuće traženje izlaza, smisla - - ponavljanje temeljnih motiva potpuna klonulost duha osjećaj velikog životnog razočaranja - antonimska organizacija stihova u funkciji je prikaza dvojnosti, sukoba između pjesnika i svijeta - ova cjelina izrazom i sadržajem podsjeća na I. cjelinu završno parafraziranje 1. strofe

tragičan, bolan doživljaj svijeta temeljni motivi: usamljenosti, lutanja besperspektivnosti ono što je naglašeno u sadržaju (dvojnost, kontrast, nesklad) naglašeno je i u izrazu pomoću antonimije = sukob pjesnika i svijeta cijela 1. zbirka „Lelek sebra” ispunjena je takvim stanjima (bol, patnja, samoća); nastaje u vrijeme teških pjesnikovih razočaranja

Kolajna 2. pjesnička zbirka, objavljena 1926. 1. i 2. zbirka nastale tijekom boravka u Parizu, predstavljaju prvu fazu stvaranja utjecaji: Baudelaire, trubadursko-petrarkistička tradicija izraz kolajna (tal. ) odnosi se na formalni sastav zbirke (pjesme se bez naslova nižu jedna za drugom) slični motivi – intimne preokupacije, samoća, pesimizam, ljubav (duhovna ljubav prema imaginarnoj ženi), tema pjesništva napušta se čvrsta, klasična struktura stiha i strofe

XXI. najpoznatija pjesma ove zbirke nokturno (notturno)- noćni ugođaj moderni utjecaji: Baudelaire (shvaćanje ljepote), nadrealizam (neobične kombinacije riječi) prvi stih Noćas se moje čelo žari. . . strofe: katrene rima: abab (križna/ukrštena)

IX. 1. stih „Božanska ženo, gospo nepoznata. . . ” forma: sonet, rima abba cde, jedanaesterac raznovrsni utjecaji: Dante, trubadurska poezija, Petrarca, romantizam, Matoš, Baudelaire, simbolizam, nadrealizam tema: doživljaj ljubavi obraćanje (apostrofa) platonskoj idealnoj ljubavi

V. 1. stih „Ove su riječi crne od dubine” tema: pjesništvo nadahnuće pjesnik pronalazi u patnji (riječi crne od dubine, tmina) pjesnik se nada da će njegova patnja uroditi pjesmama koje će se pamtiti (kolajna) ljubljeno dijete – više mogućih tumačenja( voljena žena, vraćanje u svoje djetinjstvo. . . ) izraz – bogat rječnik; turcizam (đerdan), talijanizam (kolajna)

Auto na korzu 3. zbirka, objavljena 1932. predstavlja drugu fazu stvaranja – preokret od emocionalne prema misaonoj poeziji od vlastite intime Ujeviće se okreće prema vanjskom svijetu; angažirana lirika; općeljudska problematika refleksivne(misaone), filozofske pjesme teme: slavljenje ljudskog rada i stvaranja, zanesenost prirodom, svemirske visine, vjera u čovjeka, bunt umjesto vezanoga stiha prevladava slobodni stih (ritmizirani slobodni stih)

Visoki jablani simbolika jablana – radnik , pjesnik, usamljen čovjek, umjetnik, revolucionar – oni koji se bore za humaniji, smisleniji život pjesma govori o radu izlaz iz teške stvarnosti pjesnik vidi u ljudima koji mogu stvoriti velika djela poeziju postavlja kao vrhunsku vrijednost ljudskog postojanja; umjetnost koja može promijeniti svijet osjećaji: bunt, prkos slobodni stih

Pobratimstvo lica u svemiru iz 4. zbirke (Ojađeno zvono), također pripada drugoj fazi refleksivna pjesma tema: doživljaj čovjekova položaja u svemiru i društvu pjesma se temelji na paradoksima prevladavanje čovjekove samoće; samoća spaja ljude svako je biće neponovljivo, individualno, a svi smo dio kolektiva, čovječanstva svi ljudi dijele zajedničke misli, osjećaje, snove, grijehe i to ih povezuje - optimizam

Ganutljive opaske iz posljednje zbirke (Žedan kamen na studencu, 1954. ), treća pjesnička faza postupno smirivanje; Ujević se miri sa svijetom, prihvaća život kakav jest rezignacija, pomirenost pjesme duljeg oblika i otvorene strukture Ganutljive opaske – pjesma donosi jednu životnu filizofiju, odnos prema svijetu i samom sebi (sreću čine male stvari, pomirenost sa sudbinom )