Tijek parninog postupka privremene mjere glavna rasprava s

Tijek parničnog postupka, privremene mjere, glavna rasprava s osvrtom na izmjene ZPP-a Gorana Aralica Martinović Trgovački sud u Zagrebu

Zakon o parničnom postupku (Službeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91 Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 84/08).

Tijek parničnog postupka 1. Pred prvostupanjskim sudom 2. Pred drugostupanjskim sudom (čl. 373 a do 375) 3. Pred Vrhovnim sudom RH (čl. 382) * Ustavni sud

Pokretanje parničnog postupka • Tužbom (čl. 185) • Tužbom s prijedlogom za izdavanje platnog naloga • Podnošenjem prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

Parnica počinje teći • Dostavom tužbe tuženiku (čl. 194) • Dostavom rješenja o platnom nalogu • Dostavom rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika ovršeniku

Pripremanje glavne rasprave ZADATAK: Ø Ø ispitivanje postojanja procesnih pretpostavki pripremanje građe za odlučivanje o glavnoj stvari

Pripremanje glavne rasprave (prethodni postupak) 1. 2. 3. 4. Prethodno ispitivanje tužbe Dostava tužbe tuženiku na odgovor Pripremno ročište Zakazivanje glavne rasprave

Sud može u tijeku pripremanja glavne rasprave donijeti: • presudu na temelju priznanja, • presudu na temelju odricanja, • presudu zbog ogluhe, • presudu zbog izostanka, • presudu bez održavanja rasprave (primjena s 1. 10. 2008) i • primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

1. Prethodno ispitivanje tužbe • Nadležnost • Jurisdikcija domaćih sudova • Razlozi za izuzeće • Stranačka i parnična sposobnost • Pravovremenost tužbe

Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude: • 1. u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince; u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (članak 34, stavak 1), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda.

Napomena: primjenjuje se samo na postupke pokrenute nakon 01. 10. 2008. godine ØPredviđa se povećanje broja parničnih predmeta za 2 -3000 odnosno za 35% do 40%

STATUSNI SPOROVI • 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka • • trgovačkoga društva kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu, 3. sporove između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i vođenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo, 4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva.

SPOR U VEZI STEČAJA • 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu stečaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom određeno da su za njih uvijek stvarno nadležni sudovi druge vrste (članak 34. stavak 1. ).

PLOVIDBENI SPOROVI • 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na • moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika, 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika.

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO • 8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu • industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unaprjeđenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, 9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske.

1. Prethodno ispitivanje tužbe U tijek u pripremanja glavne rasprave do ročišta za glavnu raspravu sud je ovlašten odlučivati: • o stupanju prethodnika u parnicu, • o sudjelovanju umješača, • o osiguranju dokaza, • o preinaci tužbe, • o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, • o prekidu ili mirovanju postupka, • o privremenim mjerama osiguranja, • o spajanju parnica, • o razdvajanju postupka, • o određivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju, • o zakazivanju ročišta ili njihovoj odgodi, • o povratu u prijašnje stanje zbog propuštanja roka ili ročišta, • o oslobođenju stranke od plaćanja troškova postupka, • o osiguranju parničnih troškova, • o polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, • o postavljanju privremenog zastupnika, • o dostavi sudskih pismena, • o mjerama za ispravljanje podnesaka, • o urednosti punomoći te o svim pitanjima koja se tiču upravljanja postupkom.

2. Dostava tužbe tuženiku na odgovor • Novela iz 2003 - obvezan stadij zbog mogućnosti dovršetka postupka zbog mogućnosti donošenja - presude zbog ogluhe • Novela iz 2008 – presuda bez održavanja rasprave

Dostava (čl. 133. do 150. ) Pismena se dostavljaju preko: • pošte • određenoga sudskog službenika, odnosno sudskog namještenika, • nadležnoga tijela uprave, • javnoga bilježnika, • neposredno u sudu, • elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. Ø Zakon o elektroničkom potpisu (N. N. 10/02) ØU pripremi: Zakon o elektroničkom dokumentu(? )

Pred trgovačkim sudovima • Telefonom • Brzojavom • Elektroničkim putem • Na drugi odgovarajući način Kada? – u hitnim slučajevima (čl. 495) Kako? – službena bilješka

Novela iz 2008 – proširenje instituta oglasne ploče (čl. 141 do čl. 144) • Pravne osobe • Fizičke osobe koje obavljaju određenu • registriranu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici i drugi) kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnosti Fizičke osobe (prebivalište, boravište ili izjava prema podacima iz odjavno prijemnog ureda MUP. a)

3. Pripremno ročište • Ne održava se kad sudi sudac pojedinac • Obvezatno u sporovima male vrijednosti (obvezatno zaključenje prethodnog postupka rješenjem a na istom ročištu može se održati i glavna rasprava)

Odluke suda na pripremnom ročištu: • Odlučiti o svim procesnim pitanjima Ø O litispendenciji Ø Pravomoćno presuđena stvar Ø Sudska nagodba Ø Nedostatak pravnog interesa Ø Drugo • U sporovima male vrijednosti: Ø Donijeti presudu zbog ogluhe ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu Ø Objaviti presudu zbog ogluhe

Postupak u sporovima male vrijednosti • Tužbeni zahtjev odnosi se na potraživanje u novcu: Ø 10 000, 00 kuna Ø 50 000, 00 kuna (postupak pred trgovačkim sudovima)

Do donošenja rješenja o zaključenju prethodnog postupka • Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze • Podnijeti protutužbu • Preinačiti tužbu (objektivno i subjektivno) • Istaknuti prigovor radi prebijanja • Istaknuti prigovor zastare (drugi materijalnopravni prigovori mogu se isticati i dalje ali se ne mogu iznositi nove činjenice i dokazi • Sud može upozoriti stranke na njihovu dužnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza

Do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari: • Sud se može, po službenoj dužnosti ili po prigovoru, oglasiti stvarno i mjesno nenadležnim • Tuženik može imenovati prethodnika • Prigovor o nekoj procesnoj smetnji

4. Zakazivanje ročišta za glavnu raspravu • Posljednji i obvezan stadij a odluka se donosi rješenjem: ØPosebni poziv ØNa pripremnom ročištu bez posebnog poziva ØU hitnim slučajevima sud može odmah nakon prethodnog ispitivanja tužbe zakazati ročište za g. r. a osobito kada je to potrebno radi odlučivanja o mjerama osiguranja

Glavna rasprava • Centralni stadij parničnog postupka s zadatkom pretresanja i razmatranja činjenica od kojih ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva

Osnovna načela • Usmenosti • Neposrednosti i javnosti • Kontradiktornosti • Raspravnosti i iznimno inkvizitornosti (novelom • • je napušteno načelo inkvizitornosti i u radnim sporovima tako da je ostalo samo u slučaju sumnje da stranke idu za nedopuštenim raspolagnjem Jedinstvo g. r. i koncentracija postupka Suzbijanje procesne zloupotrebe

Zloupotreba prava • Sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u • • razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku. Sud će kazniti novčanom kaznom od 500, 00 do 10. 000, 00 kuna fizičku osobu, odnosno od 2. 500, 00 do 50. 000, 00 kuna pravnu osobu koja teže zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Novčana kazna iz stavka 2. ovoga članka može se izreći stranci i umješaču, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava.

Zamjena novčane kaznom zatvora • Ako kažnjena osoba ne plati izrečenu novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će u • • • daljnjem roku od petnaest dana dostavom rješenja iz stavka 2. ovog članka o neplaćenoj novčanoj kazni obavijestiti ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište kažnjene osobe, radi naplate novčane kazne prisilnim putem, uz naznaku u čiju korist i na koji račun treba naplatiti izrečenu novčanu kaznu, sve uz dostavu obavijesti o neplaćenoj novčanoj kazni kažnjenoj osobi. Kada kažnjena osoba nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, sud koji je izrekao kaznu će obavijest iz stavka 7. ovog članka uz rješenje iz stavka 2. ovog članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi taj sud ili imovina kažnjene osobe. Nakon što primi obavijest i rješenje, nadležna ispostava iz stavka 7. ovog članka donijet će rješenje kojim će kažnjenoj osobi narediti da u roku od osam dana od dana prijama rješenja plati izrečenu novčanu kaznu, a ako kažnjena osoba u tom roku ne plati novčanu kaznu, pristupit će se prisilnoj naplati izrečene novčane kazne prema propisima o prisilnoj naplati poreza. Naplaćena novčana kazna uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, dok će se o izvršenoj naplati obavijestiti sud. Žalba izjavljena protiv rješenja o novčanoj kazni, ne odgađa provedbu tog rješenja. Ako u roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovog članka i rješenja iz stavka 2. ovog članka ne uspije naplatiti novčanu kaznu, nadležna ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija će o nenaplaćenoj novčanoj kazni za fizičku osobu obavijestiti sud koji joj je dostavio obavijest iz stavka 7. ovog članka, nakon čega će se izrečena novčana kazna zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kaznom zatvora, o čemu će odluku donijeti sud koji je izrekao novčanu kaznu. Ako se od kažnjene pravne osoba ne naplati izrečena novčana kazna u roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovog članka, ta će se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava. (NAPOMENA: neće se primjenjivati na postupke pokrenute prije 1. 10. 2008. g. )

Postupak pred drugostupanjskim sudom • Drugostupanjski će sud presudom preinačiti • • • prvostupanjsku presudu: 1) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima; 2) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim je činjenicama utemeljena presuda; 3) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

Drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe: 1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili, 2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji senalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave odnosno posredno izvedene dokaze. Prigodom donošenja odluke, drugostupanjski je sud ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio. U slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski sud će je donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnogapostupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona.

rasprava • Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi, u pravilu, bez rasprave. • Kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se pred drugostupanjskim sudom ponove već izvedeni dokazi, zakazat ćeraspravu pred drugostupanjskim sudom.

upute • Kad se prvostupnja presuda ukida zbog bitnih povreda • • • odredaba parničnog postupka, treba u obrazloženju navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje. Ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će su u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja odnosno zašto su određene činjenice i dokazi važni i od utjecaja za donošenje pravilne odluke. U tim slučajevima drugostupanjski sud će u rješenju određeno navesti koje radnje prvostupanjski sud treba izvesti u ponovnom postupku i za to dati razloge, a pod pretpostavkama iz članka 7. ovog Zakona. Drugostupanjski će sud, ovisno o žalbenim razlozima, određeno naznačiti i shvaćanje o primjeni materijalnog prava. (Napomena: neće se primjenjivati na postupke u kojima je donijeta prvostupanjska presuda prije 1. listopada 2008. g. )

Postupak pred Vrhovnim sudom RH revizija • Ustavni sud Republike Hrvatske svojom Odlukom poslovni broj U-I-1568/06 od 20. prosinca 2006. godine je ukinuo odredbe članka 382, stavka 1, točke 1. i 2, stavka 2. i stavka 3, te članka 497. ZPP-a koje prestaju važiti 15. srpnja 2008. godine. Uzimajući u obzir sadržaj citirane Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, odredbe članka 118, stavka 1. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da Vrhovni sud, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, predloženom izmjenom se šire pravne mogućnosti podnošenja revizije.

Revizija • Stranka može podnijeti reviziju preko punomoćnika koji • • je odvjetnik. Iznimno od stavka 1. ovog članka, stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položeni pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja ju je prema odredbama ovoga ili kojeg drugog zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik – ako ima položen pravosudni ispit. Stranka, odnosno njen punomoćnik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su uz reviziju priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili preslici već prije nije podnesena sudu u istom postupku.

Stranke mogu podnijeti reviziju ako: 1) VPS pobijanog dijela presude prelazi 100. 000, 00 kuna, VPS pobijanog dijela presude prelazi 500. 000, 00 kuna ako se radi o sporovima pred trgovačkim sudovima,

2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik: 1. protiv odluke o postojanju ugovora o radu, odnosno, 2. prestanku radnog odnosa ili 3. radi utvrđenja postojanja radnog odnosa.

3) Drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka: 1. 373. a (apsolutno bitne povrede), 2. 373. b (rasprava)

4)Ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakon i ravnopravnosti građana, primjerice: • još uvijek nije zauzeo shvaćanje, postoji različita praksa, • još uvijek nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita shvaćanja, • već zauzeo shvaćanje ali je odluka utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, • zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava – trebalo preispitati sudsku praksu.

(NAPOMENA: odredbe ovog članka ne će se primjenjivati na postupke u kojima je donijeta drugostupanjska presuda prije 1. listopada 2008. g. )

Mirenje: 1. pred sudom prvog stupnja 2. pred sudom drugo stupnja 3. pred centrom za mirenje • Sud može tijekom cijelog parničnog postupka strankama predložiti da spor riješe u postupku mirenja pri sudu.

1. Mirenje – pred sudom prvog stupnja • Ako stranke suglasno predlože ili prihvate spor • • riješiti mirnim putem pred sudom, bez odgode će se odrediti ročište radi pokušaja mirenja na koje se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i punomoćnici ukoliko ih imaju. Postupak mirenja pred sudom vodi sudac izmiritelj određen s liste sudaca izmiritelja koju utvrđuje predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova. Nagodba sklopljena pred sucem izmiriteljem je sudska nagodba.

2. Mirenje – pred sudom drugog stupnja • Stranke mogu nakon podnošenja pravnog lijeka • suglasno podnijeti prijedlog za postupak mirenja pred sucem izmiriteljem suda nadležnog za odlučivanje o pravnom lijeku. Ako mirenje ne uspije, sudac izmiritelj ne smije sudjelovati u donošenju odluke o pravnom lijeku.

3. Mirenje – pred centrom za mirenje • Ako su stranke u parničnom postupku priložile sporazum kojim • • • predlažu mirenje pri nekom od centara za mirenje, sud će stranke uputiti da se u roku od osam dana obrate predloženom centru za mirenje i zastat će s postupkom do okončanja postupka mirenja pred izabranim centrom za mirenje. Stranke su dužne obavijestiti sud o obraćanju izabranom centru za mirenje u daljnjem roku od osam dana. Ako mirenje pred izabranim centrom za mirenje uspije, stranke će pred sudom koji je stranke uputio na mirenje, zaključiti sudsku nagodbu. Ako mirenje pred izabranim centrom za mirenje ne uspije, bez odgode će se o tome obavijestiti sud koji je stranke uputio na mirenje radi nastavka parničnog postupka.

ŠESTA NOVELA OVRŠNOG ZAKONA STUPILA JE NA SNAGU 17. LIPNJA 2008. DOSADAŠNJA REGULATIVA NN 5796. , 29/99. , 42/00. , 173/03. , 151/04. , 88/05. , 67/08.

Privremene mjere Ø Privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluka koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjila mogućnost sprječavanja ili otezanja takovog ostvarenja. Ø Privremene mjere trebaju biti dovoljno efikasne da onemoguće neuspjeh ovrhe, ali nikada toliko ni kvalitativno ni kvantitativno intenzivne da dovedu do potpunog ostvarenja pretendiranog vjerovnikova prava.

Funkcije privremenih mjera • Konzervacijska • Anticipativna • Regulacijska

Kategorije privremenih mjera • Radi osiguranja novčane tražbine • Radi osiguranja nenovčane tražbine

Novčana i nenovčana tražbina Novčana je tražbina pravo na naplatu određenog novčanog iznosa, sve bi ostale tražbine bile nenovčane.

Nadležnost Odredbe o nadležnosti za određivanje i provedbu privremenih mjera su atrakcijskog karaktera.

Nadležnost 1) Prije pokretanja glavnog sudskog 2) 3) postupka Nakon pokretanja glavnog sudskog postupka Nakon završetka postupka dok ovrha ne bude provedena

Sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere • Zahtjev u kojem je točno naznačena tražbina čije se osiguranje traži • Odrediti mjeru koja se traži • Vrijeme trajanja • Sredstvo osiguranja • Predmet osiguranja

Privremene mjere • Sud može odrediti privremenu mjeru ali nije dužan i kada utvrdi da se ispunile u zakonu predviđene pretpostavke.

Sud bi bio dužan odrediti privremenu mjeru: • Ako bi iz okolnosti slučaja proizlazilo da su za to ispunjene pretpostavke, • Da okolnosti konkretnog slučaja to opravdavaju.

Određivanje privremene mjere po službenoj dužnosti • Radi uzdržavanja djece • U parnicama zbog smetanja posjeda • U parnicama iz radnih odnosa • U stečajnom postupku – postavljanje privremenog upravitelja • U registarskim predmetima – postavljanje privremene uprave društvu (čl. 423 ZTD-a)

KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA • STUPILA JE NA SNAGU 1953. GODINE, A HRVATSKA JU JE RATIFICIRALA 5. 11. 1997. GODINE.

ŠTO JE KONVENCIJA? • PRAVNI INSTRUMENT ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I • • • TEMELJNIH SLOBODA KOJI OBVEZUJE SVE DRŽAVE ČLANICE VIJEĆA EUROPE SVE DRŽAVE UGOVORNICE PRIZNAJU NADLEŽNOST EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA ZA ISPITIVANJE POJEDINAČNIH ZAHTJEVA PRESUDE SUDA ZA LJUDSKA PRAVA SU PRAVNO OBVEZUJUĆE, NADZOR NAD NJIHOVIM IZVRŠENJEM OBAVLJA ODBOR MINISTARA VIJEĆA EUROPE SUDSKA PRAKSA EUROPSKOG SUDA DAJE STVARNO ZNAČENJE ZAJAMČENIM PRAVIMA I SLOBODAMA

• Ovrha pravomoćne presude je sastavni dio postupka u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije u kojem se odlučuje o nečijim pravima i obvezama građanske naravi.

HVALA NA PAŽNJI