TIJEK KLINIKE PRETRAGE pp orezentacija IV r veterina

TIJEK KLINIČKE PRETRAGE pp orezentacija IV r. veterina Unutarnje bolesti Mirko Tocilj, dr. vet. med.

Shema kliničke pretrage obuhvaća • I. Opis životinje • II. Anamnezu • III. Stanje u trenutku pretrage - opće stanje životinje - pretraga pojedinih organa i org. sustava

Opis životinje (nacional) • Obuhvaća podatke o: - vrsti životinje - pasmini - dobi - spolu - boji - osobitim znakovima - ime životinje ako ga ima Ne smijemo zaboraviti: uzeti podatke o vlasniku životinje

Anamneza (sjećanje) • Anamneza je skup podataka koje nam vlasnik životinje iznosi kako je bolest počela, kako se razvijala i kakav je imala tijek. • Anamnezu uzimamo tako da prvo pustimo vlasnika da sam ispriča svoja zapažanja • Da bi proširili saznanja o anamnezi vlasniku postavljamo podpitanja:

Što vlasnika pitamo: • u kojim uvjetima drži životinju • kako je hrani, njeguje i iskorištava • koliko dugo je živ. bolesna i koje znakove bolest prvo uoćio • da li je životinja i prije bolovala • tko ju je liječio i sa čime • da li je cjepljena i čišćena od parazita • da li je promjenjena hrana neposredno pred bolest • da li je istodobno obolio i veći broj životinja sa istim znakovima

• Kada vlasnik životinje ne iznosi istinite podatke (laže ili prikriva istinu? ) • Odgovor: • Sam ju je liječio na neodgovarjući način • Odugovlačio je sa početkom liječenja

Stanje u trenutku pretrage (Status praesens) • Status praesens označava stanje životinje u trenutku (sada) obavljanja kliničke pretrage • Obuhvaća: - opće stanje životinje - stanje pojedinih organa

Opće stanje životinje • Ubrajamo: - habitus - trijas - pregled vidljivih sluznica - pregled limfnih čvorova

Habitus • Pod habitusom podrazumjevamo: - opći vanjski izgled životinje - njenu građu - držanje tijela - uhranjenost - opće stanje (ponašanje)

Tjelesna građa • Tjelesna građa određena je stupnjem razvijenosti kostiju i mišića • Opisujemo je kao: - pravilna - nepravilna Nepravilnu opisujemo kao: opća kržljavost, nerazmjerna građa tijela, nepravilni stavovi nogu, uleknuta leđa, uzak i plitak prsni koš)

Gojno stanje • Gojno stanje opisujemo kao stupanj uhranjenosti životinje. • Životinja može biti: - dobrog gojnog stanja - osrednjeg gojnog stanja - lošeg gojnog stanja Kao krajnosti govorimo o: - mršavosti - pretilosti životinje

Opće ponašanje životinje • Označava cjelokupno držanje i vladanje životinje • Bolesna životinja može biti: - potištena (depresivna) - previše uzbuđena (ekscitirana)

Potištena životinja - nezainteresirana je za okolinu - ne pokazuje prohtjev za hranom - stoji spuštene glave

Ekscitirane životinje - preburno reagiraju na uobičajene podražaje - nemirne su - čule uši - tapkaju i kopaju nogama - tresu glavom - često liježu i ustaju - mogu biti agresivne - zauzimaju nefiziološke položaje tijela - vrte se u krug - nadiru naprijed bez obzira na prepreke

Trijas

• Temperatura • Bilo • Disanje • Ruminacije u preživača • To su fiziološke konstante koje ne smiju odstupati od fizioloških granica • Fiziološko odstupanje je jedino prihvatljivo kod: - tjelesnog napora - temperature okoliša - uzbuđenosti - straha životinje

Temperatura • To je konstanta koja je regulirana termoregulacijskim centrom u hipotalamusu i ne zavisi o temperaturi okoliša

Kako se organizam brani od pothlađivanja? • drhtanjem mišića • vazokonstrikcijom (stiskanjem) krvnih žila na periferiji • povećanim lučenjem adrenalina koji ubrzava metaboličke procese u tijelu • Svi ovi zaštitni mehanizmi stvaraju povećanu toplinu u tijelu

Kako se organizam brani od pregrijavanja tijela? • vazodilatacijom (raširivanje) krvnih žila na periferiji • isparavanjem preko pluća i kože

O čemu ovise fiziološke granice temperature ? • • • dobi životinje temperaturi okoliša gojnom stanju mišićnoj aktivnosti uzbuđenju strahu hranjenju i napajanju probavnim procesima graviditetu

Febra (hipertermija) • patološko povećanje tjelesne temperature iznad fiziološke granice • Vanjski faktori: - visoka temperetura zraka i povećana vlažnost - transport životinja - direktno djelovanje sunčevih zraka Unutarnji faktori: - Pirogene tvari (bjelančevine bakterija i njihovih toksina koje podražuju temoregulacijski centar)

• Prema stupnju povišene temperature razlikujemo: - subfebrilne životinje (temp. je povišena do 1 stupanj iznad G. F. G. ) - febrilne životinje (temperatura je povišena od 1 – 3 stupnja iznad G. F. G.

Tipovišene temperature • konstantna groznica (oscilacija jutarnje i večernje temperature za > 1 o. C) • remitirajuća groznica (velike razlike između jutarnje i dnevne hipertermije) • intermitirajuća ili isprekidana groznica (temperatura padne na normalu i ponovo poraste) • povratna ili rekurentna groznica (razdoblje bez febre sa ponovnim javljanjem) • inverzivni tip temperature (jutarnja je veća od večernje) • efemerna groznica (ne zna se uzrok povišenoj temperaturi)

Najčešći uzroci povišenoj temperaturi • infekcije • endokrine bolesti • egzogeni utjecaji • Mozak prestaje funkcionirati kod temperature od 44 -45 o. C

Hipotermija • Subnormalna temperatura označava stanje kada tjelesna temperatura padne ispod fiziološke granice

Bilo - puls • označava periodičko širenje i skupljanje arterijskih stjenki krvnih žila • nastaje kao posljedica porasta i pada tlaka u aorti • naziva se i pulzatorni val • širi se kroz cijeli arterijski krvotok • govori nam o stanju krvnih žila i radu srca

Vrste bila (pulsa) • ubrzano bilo posljedica je: - slabosti srca - poremećaja u provodnom sistemu srca - kod pojačanog tonusa simpatikusa - hipertireoze - anemije - povišene temperature • usporeno bilo: - pojavljuje se u snu - kod sportskih životinja - hormonalnih poremećaja - oštećenja mozga

Što određujemo kod pulsa (bila)? • • • frekvenciju ritam pravilnost napetost tonus visinu pulzatornog vala

Frekvencija • Označava broj otkucaj srca u 1 minuti • tahikardija (ubrzano bilo) • bradikardija (usporeno bilo)

Ritam • Aritmično (kod pasa fiziološki) • Ritmično

Tonus bila • Tvrdo ili napeto • Mekano bilo

Disanje • Kad udišemo u organizam unosimo kisik • pluća imaju 40 X veću površinu od vanjske površine tijela (kao tenisko igralište = čovjek) • da bi organizam dobio dovoljnu količinu kisika mora udahnuti puno zraka (O 2 = 21 %)

O čemu ovisi brzina disanja? • • o starosti životine (kod mlađih je brže) spolu (kod ženskih je brže) mišićnoj aktivnosti o koncentraciji Co 2 i O 2 • Disanje reguliraju živčane stanice u produženoj moždini na bazi velikog mozga

Kako se životinje rashlađuju? • ubrzanim disanjem: - pojačava se znojenje - gubi se tjelesna toplina Udahnuti zrak se u plućima zagrije i potom u obliku vodene pare izdahne Disanjem se gubi 0, 5 l vode svaki dan(čovjek)

Mehanizam disanja • reguliran je automatski impulsi iz mozga djeluju na ošit koji se stegne i napne • međurebreni mišići guraju rebra prema van i nagore • dolazi do povećanja obujma prsnog koša • u plućima pada tlak i stvara se vakum • zrak ulazi u pluća, a ošit i međurebreni mišići se opuste • smanjuje se obujam prsnog koša i zrak izlazi iz pluća

Tipovi disanja • • Eupneja – normalno disanje Tahipneja – ubrzano disanje Bradipneja – usporeno disanje Dispneja – otežano disnje Inspirij – udisaj Ekspirij – izdisaj Apneja- nemogućnost udisaja

Što određujemo kod disanja? • • Frekvenciju Dubinu Ritam Tip disanja

Frekvencija disanja • Označava broj respiracija u 1 minuti • prosuđujemo po pokretima prsnog koša i trbušne stjenke Opisujemo kao: • učestalu • rijetku

Dubina • Opisuje kvalitetu disanja • Može biti: - duboko - plitko

Ritam • Označava pravilno izmjenjivanje frekvencije disanja • Označavamo kao: - pravilan - nepravilan

Tip disanja • Abdominalno (preživači) • Kostoabdominalni (kopitari) • Kostalno (mesojedi)

Kontrakcije buraga (ruminacije) • ruminacije kontroliramo na lijevoj strani u paralumbalnoj jami • osluškujemo šum nalik na struganje, grebanje ili grmljavinu (šum nastaje zbog struganja sadržaja o stjenku buraga) Ruminacije dolaze u serijama, pa ih zato brojimo u 5 minuta u prosjeku bude 7 – 14 kontrakcija

O čemu ovisi broj kontrakcija buraga? • kad je životinja jela • da li je fizički rada • da li je uznemiranvana Hipotonija = smanjen broj ruminacija Atonija = potpuni prestanak ruminacija (razlog = otrovi, febra, strano tijelo u kapuri)

Pregled limfnih čvorova • Čemu služe limfni čvorovi? • obrambena uloga i filter koji spriječava prodor mikroorganizama i štetnih tvari u organizam • u njima se stvaraju limfociti

• limfni čvorovi mogu oteći i povećati se • - lokalno ili regionalno povećanje otećenje limfnog čvora samo određenog dijela tijela • - opće ili generalizirano povečanje svih limfnih čvorova u tijelu

Koje limfne čvorove pregledavamo? -podčeljusne limfne čvorove (lymphonodulli mandibularis) -predlopatični ili rameni limfni čvorovi (ly. prescapularis) -slabinski limfni čvorovi (ly. subilici) -ingvinalni limfni čvorovi( ly. inguinales) kod muških životinja s obje strane penisa -nadvimeni limfni čvorovi (ly. suprammamarici) -zakoljeni limfni čvorovi (kod psa) (ly. poplitei)

slabinski limfni čvorovi podčeljusni limfni čvorovi ingvinalni limfni čvorovi predlopatični ili rameni limfni čvorovi nadvimeni limfni čvorovi

podčeljusne limfne čvorove slabinski limfni čvorovi predlopatični ili rameni limfni čvorovi

zakoljeni limfni čvorovi POPLITEALNI

Kako pregledavamo limfne čvorove? • Palpirajući • određujemo: - veličinu - građu - konzistenciju - osjetljivost na pritisak - odnos prema okolini

Zdravi limfni čvorovi • meko opore konzistencije • nisu osjetljivi na pritisak • pomični su prema okolini • Limfom – povećanje limfnog čvora označava bolest

Bolesni limfni čvorovi akutna otečenost ukazuje na upalu limfni čvor je: - povečan - bolan - tvrdo- opore konzistencije - koža nad njim je temperirana

kronična otečenost posljedica je gnojne upale (limfni čvor perforira prema van, a oštećenje nadomjesti ožiljak) limfni čvor: - nije bolan - vezan je za podlogu - koža nad njim nije pomična - podrućje nad njim je bez dlake akutno generalizirano povećanje svih limfnih čvorova je posljedica sepse kronično generalizirano povećanje svih limfnih čvorova posljedica je leukoze/leukemije

Klinički pregled vidljivih sluznica • daje nam uvid u opće zdravstveno stanje životinje

Koje vidljive sluznice pregledavamo? • • sluznice očnih spojnica ili konjuktiva sluznice nosa sluznice usta sluznice stidnice i anusa

Na što moramo obratiti pažnju? • • • boja sluzica vlažnost otečenost iscjedak lokaliziranost Promjene koje se javljaju mogu biti: - lokalno promjene na nekim sluznicama - generalizirano na svim sluznicam su iste promjene

Izgled zdrave sluznice usta

Upaljena sluznica usta

Bolesna sluznica usta

Kako pregledavamo pojedine sluznice? • sluznice očnih spojnica kod konja • pregledavamo tako da palac i kažiprst postavimo na rubove vjeđa te ih lagano izvrnemo kod goveda • držeći za rogove glavu zaokrećemo na jednu, pa na drugu stranu kod malih životinja • glavu obuhvatimo dlanovima, a palcima obiju ruku raširimo i izvrnemo vjeđe

upala očne spojnice

Pregled sluznice nosa kod konja • nosna krila povlaćimo prema van (mekana su) kod goveda i malih životinja • raširimo nozdrve • boja zdravih sluznica je ružičaste boje, jedino je kod goveda blijedo ružičasta boja fiziološki • glavu životinje treba okrenuti prema izvoru svjetlosti

Pregled sluznice usta obavlja se sa obadvije ruke izvrtanjem gornje i donje usne • normalna boja je ljubičasta • kod preživača je pigmentirana (od hrane)

Patološka stanja promjene boje sluznica blijede ili anemične sluznice posljedica su: - smanjena količina krvi u optoku - smanjen broj eritrocita - smanjena količina hemoglobina akutno blijedilo sluznica posljedica je: - šoka - obilnog krvarenja kronično bljedilo je posljedica: - manjka tvari potrebnih za tvorbu eritrocita i njihov prijenos (loša ishrana)

• zacrvenjene (zažarene) sluznice posljedica su: - pojačanog priljeva krvi u vidljive sluznice - temperature Crvenilo se može manifestirati kao: - ramifikacija(označava pojačan crtež kapilara koje se inaće ne vide na sluznicama) - difuzno crvenilo

• modrikaste ili cijanotične sluznice su plavkatste boje zbog manjka kisika u perifernoj krvi • razlikujemo: - centralnu cijanozu (zastoj krvi u srcu i plućima) - perifernu cijanozu (zastoj krvi na periferiji zbog usporenog krvotoka i hladnoće) žute ili ikterične sluznice posljedica su prebojavanja sluznice žučnim pigmentom zbog bolest jetre

cijanoza sluznice usta

cijanoza sluznice usta

Pitanja? • • • • što spada u opis životinje (nacional) ? što je anamneza? nabroji što spada u opće stanje životinje? što spada u habitus? nabroji što spada u nepravilnu tjelesnu građu? kako opisujemo gojno stanje životinje? kako se ponašaju eksicitirane životinje? kako se organizam brani od podhlađivanja? o čemu ovise fiziološke granice temperature? nabroji tipove povišene temperature? što određujemo kod pulsa(bila)? o čemu ovisi brzina disanja ? nabroji tipove disanja? o čemu ovisi broj kontrakcija buraga?

• • • koja je funkcija limfnih čvorova? koje limfne čvorove pregledavamo? što određujemo kod pregleda limfnih čvorova? kako izgleda akutno otečen limfni čvor? na što moramo obratiti pažnju kod pregleda vidljivih sluznica? kako pregledavamo sluznice očiju kod konja? nabroji patološka stanja boje vidljivih sluznica? što je to ramifikacija? što je razlog cijanotičnim sluznicama?