TERMINOLOKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOKOG NAZIVLJA Gostujue predavanje 25

TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOŠKOG NAZIVLJA Gostujuće predavanje 25. 03. 2014. Institut za slavistiku Sveučilišta „Karl‒Franz“ u Grazu Marina Bergovec Institut za hrvatski jezikoslovlje Zagreb

nazivlje — dio jezikoslovnoga nazivlja (znanstveni funkcionalni stil) � Fonološko � Nazivlje terminologija (lingvistička poddisciplina) 2

TERMINOLOGIJA ◦ Postanak pojmova ◦ Odnosi i veze među njima stvaranje pojmovnih sustava ◦ Opisi pojmova ◦ Stvaranje definicija ◦ Pridruživanje označilaca pojmovima (nazivanje) 3

TERMINOLOGIJA ◦ Odnosi između objekta, pojma i označioca ◦ Ustroj i stvaranje naziva ◦ Usklađivanje naziva i pojma ◦ Terminološka leksikografija (baze podataka) 4

Tradicionalni pristup terminologiji � Bečka terminološka škola ◦ Eugen Wüster (1898. — 1977. ) POJAM DEFINICIJA mjesto u pojmovnom sustavu NAZIV 5

Osnovna terminološka načela tradicionalnoga pristupa ideal“ — odnos između pojma i označioca jednoznačan � „Univocitiy jedan pojam jedan naziv � Pojmovi ◦ Stalno mjesto u pojmovnome sustavu ◦ Trajno pridružen naziv � Standardizacija PRESKRIPTIVNOST � Sinonimija i polisemija isključeni 6

Novi pogled na terminološki opis � Sociolingvistički pristup ◦ Svijet znanosti dinamičan — kategorije se mijenjaju, nazivi mijenjaju značenja ◦ Polisemija, sinonimija i metaforika u terminologiji mogući i dozvoljeni ◦ Načelo prototipičnosti umjesto jasnih i strogih granica ◦ DESKRIPTIVNOST (ne preskriptivnost) 7

Fonološko nazivlje � fonološki sustav hrvatskoga (i drugih) jezika davno opisan i ustaljen � fonologija dinamičan — dio lingvistike koji nije ◦ (moguće) promjene — opisi novootkrivenih egzotičnih jezika/dijalekata ◦ Razvoj tehnologije — bolji uvid u mjesto i način tvorbe pojedinih glasova 8

Stručno nazivlje � JEDNOZNAČNOST pojam definicija naziv upućuju na isti pojam 9

Stručno nazivlje � OPĆA PRIHVAĆENOST ◦ struka (literatura, praksa) ◦ obrazovanje (udžbenici) 10

Hrvatsko fonološko nazivlje – kratki pregled Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga � Barić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga � Silić, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada. � Jelaska, 11

Osnovna podjela glasova � SAMOGLASNICI — SUGLASNICI � SAMOGLASNICI ili VOKALI — SUGLASNICI ili KONSONANTI � OTVORNICI ili VOKALI — ZATVORNICI 12

Uloga u slogu (SLOGOTVORNI GLASOVI) — SUGLASNICI (NESLOGOTVORNI GLASOVI) � SAMOGLASNICI — SUGLASNICI � SAMOGLASNIK (SLOGOTVORNI, SILABIČNI GLAS, SILABEM) — SUGLASNIK (NESLOGOTVORNI, NESILABIČNI GLAS) 13

Podjela prema MJESTU TVORBE � USNENI SUGLASNICI pbm vf � JEZIČNI SUGLASNICI 14

Podjela prema MJESTU TVORBE � NEPČANI (PALATALNI) ◦ STRAŽNJOTVRDONEPČANI č dž š ž ◦ PREDNJOTVRDONEPČANI lj nj j ć đ � NENEPČANI (NEPALATALNI) ◦ ISPRED TVRDOGA NEPCA �USNENI (LABIJALNI) �DVOUSNENI (BILABIJALNI) pbm �ZUBNO‒USNENI (LABIO DENTALNI) vf �ZUBNI (DENTALNI) ntd czs �NADZUBNI (ALVEOLARNI) rl ◦ IZA TVRDOGA NEPCA (MEKONEPČANI, VELARNI) kgh 15

Podjela prema MJESTU TVORBE � PREDNJONEPČANI č ć dž đ j lj nj š ž � ZADNJONEPČANI kgh � DVOUSNENI bmp � ZUBNI (VELARNI) (BILABIJALNI) � ZUBNOUSNENI fv (PALATALNI) (LABIO DENTALNI) (DENTALNI) czs tdn 16

Podjela prema MJESTU TVORBE � USNICI (BUKALI) ◦ USNENICI (LABIJALI) �DVOUSNENICI (BILABIJALI) p b m �USNENOZUBNICI (LABIODENTALI) f v ◦ ZUBNICI (DENTALI) czs ◦ DESNICI (ALVEOLARI) t d n r l 17

Podjela prema MJESTU TVORBE � NEPČANICI (PALATALI, TVRDONEPČANICI) ◦ PREDNEPČANICI (PRETPALATALI, POSTALVEOLARI, GREBENICI) š ž č dž ◦ NEPČANICI (PALATALI, PRAVI PALATALI, PREDNJONEPČANICI, PRETPALATALI) ć đ nj lj j � JEDRENICI (VELARI, MEKONEPČANICI) kgh 18

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) � SONANTI ◦ ◦ NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) m n nj TREPERAVI SUGLASNICI (VIBRANTI) r BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) l lj SONANTNI SPIRANTNI SUGLASNICI v j TEKUĆI SUGLASNICI (LIKVIDI) 19

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) � ŠUMNICI ◦ ZATVORNI SUGLASNICI (OKLUZIVI, EKSPLOZIVI) pbd tkg ◦ POLUZATVORNI SUGLASNICI (AFRIKATE, SLIVENI, SLOŽENI SUGLASNICI) c č ć dž đ ◦ TJESNAČNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) fsz šžh 20

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) � ZVONAČNICI � ŠUMNICI (SONANTI) l lj m n nj r v j ◦ TJESNAČNI cfh szšž ◦ POLUZATVORNI č ć dž đ ◦ ZATVORNI bdg ktd � PRASKAVI (EKSPLOZIVNI) bdgk ◦ PRASKAVO NOSNI (NAZALNI) m n nj ◦ PRASKAVO TJESNAČNI (AFRIKATNI, SLIVENICI) c č ć dž đ 21

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) � ZVONAČNICI (SONANTI) ◦ NOSNICI (NAZALI) m n nj ◦ PRIBLIŽNICI (APROKSIMANTI) �TREPTAJNIK �LATERALI �KLIZNIK v r l lj j 22

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) � ŠUMNICI (KONSONANTI, PRAVI KONSONANTI, TURBULENTI, OPSTRUENTI) ◦ TJESNAČNICI (FRIKATIVI, SPIRANTI) zžsšfh ◦ ZAPORNICI (OKLUZIVI, ZATVORNI SUGLASNICI, NEPRASKAVI ZAPORNICI, IMPLOZIVI) p t k b d g �PRASKAVCI (EKSPLOZIVI, PROTOTIPNI ZAPORNICI) ◦ SLIVENICI (AFRIKATE, TRLJANI GLASOVI, ZATVORNO TJESNAČNI, POLUZATVORNI) c č ć dž đ 23

Teškoće s podjelom nepčanika (Jelaska 2004. ) �u hrvatskim gramatikama podjele se donekle razlikuju NEPČANI — j nj lj š ž č dž ć đ STRAŽNJOTVRDONEPČANI NADZUBNOTVRDONEPČANI (prednjotvrdonepčani) PREDNEPČANICI GREBENICI č dž ž š 24

Teškoće s podjelom nepčanika PREDNJOTVRDONEPČANI SREDNJOTVRDONEPČANICI ć đ nj lj j SVODNJACI 25

Teškoće s podjelom usnika/nenepčanika Škarić tdn czs rln Brozović tdnl czsr Barić tdn czs rl Težak/Babić tdn czs rl zubnika i desnika zubni nadzubni alveolarni (desnici) zubnici nadzubnici (alveolari) zubnici desnici često kao zubnodesnici ili desnici � nerazlikovanje (Jelaska 2004. ) 26

Samoglasnik/otvornik/vokal � samoglasnik : suglasnik (prema ulozi u slogu) � suglasnik ≠ konsonant mogu biti i samoglasnici (zvonačnici r, l, n) NESLOGOTVORNI NESILABIČNI 27

Samoglasnik/otvornik/vokal � samoglasnik SLOGOVNI GLAS SILABEM � vokal (vowel) prototipni samoglasnici su otvornici, ali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale — dvanaestica) otvornik 28

Vrste problema � Neujednačena � Sinonimija podjela glasova — sinonimni nizovi (bilabijali, dvousneni suglasnici, usneni glasovi, dvousnenici) � Višeznačnost jednog naziva 29

Vrste problema � Nazivi podređene i nadređene skupine se izjednačuju ◦ Umjesto podređene koristi se naziv nadređene skupine (usnenici umjesto dvousnenici). ◦ Ne postoje razlikovni nazivi za podređenu i nadređenu skupinu (konsonanti i „pravi“ konsonanti umjesto sonanti). 30

Rješenja � Krenuti od pojma nazivanju preduvjet ispravnome � Sinonimne nazive razvrstati na preporučene, dopuštene i nedopuštene školskoj uporabi — jednočlani hrvatski naziv i posuđenica koja se rabi u znanosti �U �U znanstvenoj uporabi (fonolozi, fonetičari, lingvisti) — poznavanje i prepoznavanje različitih naziva (literatura) 31

Načini stvaranja naziva � Kao i na drugim jezičnim razinama ◦ Preuzimanje iz stranih jezika (dorsum, afrikat, aproksimant) ◦ Tvorba ◦ Prijenos značenja �metaforizacijom (nepce: malo nebo; leđa jezika; hrbat jezika) �prevedenice (kruna: crown; oštrica: blade) 32

Načini stvaranja naziva � TVORBA ◦ PREFIKSACIJA �bezvučnik; bešumnik ◦ SUFIKSACIJA �jedrenik; međuzubnik 33

Načini stvaranja naziva ◦ OJEDNOČLANJENJE �tekući suglasnik > tekućnik ◦ SLAGANJE �dvousnenik; jednoglasnik �polusloženice — nepčano desnički(palatoalveolari) 34

Načela stvaranja i odabira naziva (Jelaska, Novak 2006. ) � Značenjska sustavnost � Oblična i oblična jednoznačnost i uklopivost, točnost, jednostavnost � Značenjska korisnost (sadržajna) jasnoća, slikovitost, 35

Jednoznačnost � Preporuka — jednoznačni nazivi (jedan oblik jedno značenje) � Višeznačnice (poliseme) — razgraničiti pr. : konsonanti : vokali (zatvornici) (otvornici) (pravi) konsonant (šumnici) sonanti (zvonačnici) 36

Jednoznačnost � Bliskoznačnice (sinonime) razvrstati (preporučeni, dopušteni, nedopušteni) pr. : Preporučeni: zatvornik Dopušteni: konsonant Nedopušteni: suglasnik 37

Sustavnost � Izrazna usklađenost ◦ niz: samoglasnici — prijelazni suglasnici — suglasnici (Barić) ◦ sustavnije bi bilo: samoglasnici — prijelaznici — suglasnici � Ponekad novi naziv koji će popuniti prazninu 38

Točnost � Poklapanje temeljnoga značenja s pojmom na koji se odnosi ◦ samoglasnik ≠ vokal (vokali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale — dvanaestica) ◦ konsonant ≠ suglasnik (konsonanti mogu biti i samoglasnici ako nisu okruženi vokalima — trn, monokl) 39

Jednostavnost � Prednost jednočlanoga naziva umjesto dvočlanoga ili višečlanoga ◦ zatvorni suglasnici > zatvornici ◦ sliveni suglasnici > slivenici 40

Slikovitost � Pomoć u pamćenju naziva glasova i bitnih obilježja ◦ tjesnačnik > tjesnac kroz koji prolazi zračna struja ◦ jedrenik > velar (velum = jedro), stražnje nepce (metaforizacija) 41

Korisnost i detaljniji pristup glasovima — veći broj glasova � Stručniji ◦ Isti se glasovi mogu opisati s različitih gledišta. � Uspješnost — ovisi o obličnoj i značenjskoj prikladnosti, općoj prihvaćenosti, pravodobnosti 42

Zaključak � Različiti naziva pristupi — velik broj istoznačnih � Sređeno nazivlje preduvjet za uspješan znanstveni razvoj i komunikaciju � Potrebno je: ◦ Usustaviti postojeće nazivlje ◦ Ponuditi hrvatske nazive ◦ Normativno hijerarhizirati 43

HVALA NA POZORNOSTI! 44

Literatura: Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. � Bukovčan, Dragica. 2009. Od teorije do prakse u jeziku struke. Zagreb: Školska knjiga. � Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Vidović, Domagoj. 2006. � Sinonimni parovi i nizovi u temeljnome lingvističkom nazivlju. Filologija 46 -47, 101 -122. � Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada. � Jelaska, Zrinka; Novak, Ines. 2006. Čemu? Inačnost glasovnoga nazivlja. Filologija 46 -47, 131 -149. � Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. � Temmerman, Rita. 2000. Towards New Ways of Terminology Description - The Sociocognitive Approach. John Benjamins Publishing Company. 45