Terenska istraivanja pomou klopki sa atraktantima RUBNI EFEKAT
Terenska istraživanja pomoću klopki sa atraktantima - RUBNI EFEKAT-
• Diverzitet predstavlja meru raznolikosti (raznovrsnosti) vrsta u nekoj zajednici (Biodiverzitet). • Klasifikacija biodiverziteta po Whittaker-u (1972) – α diverzitet- diverzitet vrsta u zajednici unutar minimuma areala (najmanje površine na kojoj se mogu naći sve prisutne vrste) – β diverzitet- diverzitet između različitih staništa u nekoj zajednici (promena u vrstama duž gradijenta od jednog do drugog staništa) – γ diverzitet- bogatstvo vrsta unutar jedne geografske celine (faune) (posledica alfa i beta diverziteta)
• Indeks diverziteta se računa po sledećoj formuli: D=S/N D- indeks diverziteta (raznolikosti) S- broj vrsta N- ukupan broj jedinki svih vrsta • Nešto preciznija formula u praksi: D = S-1/log. N
Odnos broja vrsta (S) i broja jedinki (N) ima dva aspekta: Bogatstvo vrsta – ukupan broj vrsta u datoj oblasti ST Ekvitabilnost – distribucija jedinki po vrstama (indeks ekvitabilnosti). Npr. Uzorak faune od 100 jedinki i 10 vrsta može imati distribuciju: 10 : 10 : 10 ili 91 : 1 : 1 : 1
• U smislu biodiverziteta, vrste mogu biti: – Dominantne – Subdominantne – Akcidentne Zonalni pristup zajednicama Granice između dva ekosistema nisu uvek oštre, već se uočava postepeni prelaz iz jednog u u drugi ekosistem. Granični region između dve zajednice tj. dva ekosistema se naziva EKOTON. Takva mesta se odlikuju najvećim biodiverzitetom jer postoji mešanje faune dveju zajednica.
• Pojava da se u graničnim delovima uočava veća brojnost vrsta tj. veći diverzitet se naziva RUBNI EFEKAT. Tipovi ekotona
• Upoređivanje zajednica se vrši pomoću indeksa sličnosti (koeficijent sličnosti): S = 2 C / A + B S – koeficijent sličnosti C – broj zajedničkih vrsta na oba lokaliteta A – broj vrsta na lokalitetu A B – broj vrsta na lokalitetu B
• Barberove (pitfall) klopke: posude sa mamcima ukopane u zemlju u kojima se nalazi neki atraktant (sirće, alkohol…). Neophodno je zaštititi klopku od padavina i sličnih nepogoda. Obezbediti nesmetan ulazak životinja u klopku. Barberova klopka za izlovljavanje zemljišnih insekata: 1 - kora drveta kao zaštita od padavina; 2 - suve grančice; 3 klopka ukopana u zemlju; 4 - atraktant.
- Slides: 9