TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI MOTIVACIJE Psihoanalitiki pristup Sigmund

TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI MOTIVACIJE Psihoanalitički pristup Sigmund Freud (1856 -1939)

Sva psihološka aktivnost, bez obzira radi li se o mišljenju ili otvorenom ponašanju zahtijeva izvjesnu energiju. -konzervacija energije (čovjek je zatvoreni energetski sustav, svaki pojedinac ima određenu količinu energije koja ostaje konstantna tijekom vremena), -entropija (je količina energije koja nije na raspolaganju za izvršavanje određene aktivnosti) -kinetička (katetička) i potencijalna energija HOMEOSTAZA - optimalna razina funkcioniranja organizma koja se održava putem regulatornih (homeostatskih) mehanizama; npr. mehanizam koji održava relativno stabilnu tjelesnu temperaturu. NAGON - stanje u kojem biološke potrebe motiviraju organizam da djeluje na način da smanji napetost.

Tablica 1. Četiri karakteristike instinkata i njihova povezanost s ponašanjem

Psihološke strukture Id – konstantno nastojanje za zadovoljenjem nagona Princip ugode Ego – zadovoljenje nagona, uz uvažavanje realnosti Princip realnosti Super Ego Id Super Ego -kako bi se trebali -ponašati

Etološki pristup ETOLOGIJA - znanost koja se bavi proučavanjem ponašanja životinja u prirodnim uvjetima. INSTINKT - urođen, cilju usmjeren oblik ponašanja, karakterističan za svaku pojedinu vrstu. FIKSNI UZORAK AKTIVNOSTI - stereotipan odgovor, odnosno genetički programirana reakcija koja se otpušta u prisustvu određenog znaka-podražaja.

Karl von Frisch Konrad Lorenz Nikolaas Tinbergen

Različita ponašanja na znakove-podražaje kod koljuški (Tinbergen, 1951)

Fiksni uzorak ponašanja kod ljudi (Eibl-Eibesfeldt)

Lorenzov hidraulički model motivacije

Teorija nagona FRUSTRACIJA - stanje koje osoba doživljava kada joj netko ili nešto onemogućava postizanje željenog cilja. POTREBA - stanje koje uključuje bilo kakav nedostatak ili deficit unutar organizma. POTICAJ - očekivanje nagrade ili kazne koje potiče i održava ponašanje usmjereno k cilju. PRIMARNI NAGON - stanje fiziološke napetosti koje nastaje iz nezadovoljenih bioloških potreba. SEKUNDARNI NAGON (NAUČENI MOTIV) - stanje fiziološke napetosti naučeno kroz povezivanje s primarnim nagonima i njihovom redukcijom. TEORIJA REDUKCIJE NAGONA - teorija motivacije koju je razvio C. Hull i koja smatra da su biološke potrebe osnovni pokretači aktivnosti. OPTIMALNA RAZINA UZBUĐENJA - razina kortikalne stimulacije na kojoj je ponašanje usmjereno k nekom cilju najefikasnije.

-fiziološki deficit ili potreba izaziva ponašanje organizma koje ima cilj zadovoljiti potrebu; nagoni rezultiraju iz fiziološke neravnoteže i iniciraju ponašanje koje treba ponovno dovesti do ekvilibrija ili ravnoteže (Hull) antecedentne operacije------->potreba------>nagon (deprivacija, el. šok. . . )

Vrste konflikta

Konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja (Miller, 1959) 1. Tendencija za približavanjem cilju jača je što je subjekt njemu bliži. 2. Tendencija za izbjegavanjem podražaja kojeg se plašimo snažnija je što je subjekt njemu bliži. 3. Jačina tendencije izbjegavanja raste brže s blizinom objekta nego jačina tendencije približavanja. 4. Jačina tendencije približavanja ili izbjegavanja cilja direktno varira sa snagom nagona na kojoj je zasnovana. 5. Povećanje broja potkrepljenja povećava snagu tendencije koja se potkrepljuje. 6. Kada su dvije nekompatibilne tendencije u konfliktu, manifestirat će se snažnija.

Grafički prikaz konflikta istovremenog privlačenja i odbijanja

Kognitivna disonanca kao motivacijsko stanje -ljudi nastoje smanjiti nekonzistenciju između različitih kognicija i između kognicija i ponašanja -disonanca je motivacijsko stanje, odnosno nagon, s istim konceptualnim statusom kao npr. glad ili žeđ; ona energizira i usmjerava ponašanje i njezino je uklanjanje potkrepljujuće; ona je averzivna i teorijski optimalno stanje je kada je disonanca nula. -način na koji će se diskrepantni djelovi kognicija reducirati jednim dijelom zavisi od otpornosti na promjenu relevantnih kognicija; mišljenja i uvjerenja lakše se mijenjaju nego prethodno ponašanje.

Teorije očekivanja -osnovne pretpostavke ove teorije u skladu su s laičkim mišljenjem o motiviranom ponašanju; koje će se ponašanje manifestirati ovisi o percipiranoj vjerojatnosti da će ponašanje dovesti do cilja i subjektivne vrijednosti cilja. Što je veća percipirana vjerojatnost da ćemo postići cilj i što je poticajna vrijednost ciljeva veća, veća će biti i motivacijska tendencija da se angažiramo u adekvatnom instrumentalnom ponašanju. EKSTRINZIČNA MOTIVACIJA - angažiranje u aktivnostima i ponašanjima zbog toga što će nam ona donjeti neku nagradu; npr. učimo da bi dobili pohvalu nastavnika. INTRINZIČNA MOTIVACIJA - angažiranje u aktivnostima i ponašanjima zbog čistog zadovoljstva ili ugode koju nam pričinjavaju te aktivnosti; npr. učimo jer nas to interesira.

Atkinsonova teorija motivacije postignuća -potreba za postignućem je “želja da se postigne nešto teško, da se manipuliraju ili organiziraju fizički objekti, ljudi i ideje. Pri tome se to treba činiti brzo i nezavisno, treba savladavati prepreke i postizati visoke standarde. To je potreba za usavršavanjem sebe, potreba da se nadmaši druge, da se poboljša pogled na sebe“ (Murray, 1938). T S = M S x P S x IS TS – težnja za uspjehom MS – potreba za postignućem ili motiv za uspjehom PS - vjerojatnost uspijevanja u zadatku IS - poticajna vrijednost uspjeha

TAF = MAF x PF x (-IF) TAF – tendencija za izbjegavanjem neuspjeha MAF - motiv za izbjegavanjem neuspjeha PF - vjerojatnosti neuspjeha (-IF) - poticajna vrijednost neuspjeha Poticajna vrijednost neuspjeha veća je kod lakih zadataka nego kod težih, dakle IF = -(1 -PF) TA = (TS – TAF) + EKSTRINZIČNA MOTIVACIJA

Rotterova teorija socijalnog učenja Ponašajni potencijal - vjerojatnost da će se neko ponašanje manifestirati, Očekivanje - subjektivna vjerojatnost da će se dobiti određeno potkrepljenje u funkciji nekog specifičnog ponašanja u specifičnoj situaciji, Vrijednost potkrepljenja - stupanj preferencije prema nekom potkrepljenju, ako je vjerojatnost svih potkrepljenja jednaka, Psihološka situacija - subjektivno značenje situacije, odnosno znanje o tome u kojim situacijama možemo očekivati neko potkrepljenje. Potencijal da se ponašanje X manifestira u situaciji 1 u odnosu na potkrepljenje A funkcija je očekivanja potkrepljenja A koje će slijediti ponašanje X u situaciji 1 i vrijednosti potkrepljenja A u situaciji 1. Potencijal za manifestiranje određenog skupa ponašanja koji će dovesti do zadovoljavanja određene potrebe funkcija je očekivanja da će ta ponašanja dovesti do tog potkrepljenja i vrijednosti tog potkrepljenja.

Atribucijske teorije Heider (1958) – princip kovarijacije; neki će uvjet biti odgovoran za neki efekt ako je prisutan kada i efekt i ako je odsutan kada i efekt Dimenzije kauzalne atribucije (Weiner): internalnost, stabilnost, kontrolabilnost Tablica 2. Dimenzije internalnosti i stabilnosti pri atribuciji (ne)uspjeha

Tablica 3. Dimenzije stabilnosti i kontrolabilnosti pri atribuciji (ne)uspjeha

Karakteristike optimističnog i depresivnog atribucijskog stila