Teorije uenja i razvoj Dr Bojana Dimitrijevi 1
Teorije učenja i razvoj Dr Bojana Dimitrijević 1
Naše današnje teme • Teorije učenja i njihov doprinos razvojnoj psihologiji – Klasično uslovljavanje – Instrumentalno uslovljavanje – Učenje po modelu • Učenje agresivnog ponašanja putem učenja po modelu 2
Podsećanje • Frojdova psihoseksualna teorija razvoja? • Eriksonova psihosocijalna teorija razvoja? 3
Teorije učenja i razvoj 4
Teorije učenja i razvoj • Koje faktore koji utiču na razvoj teoretičari učenja naglašavanju? – Iskustvo, odnosno učenje – Empiricističko gledište – Maturacija (biološki programirano sazrevanje organizma) nije dovoljna da objasni razvojne promene 5
Teorije učenja i razvoj • Razvoj se izjednačava sa učenjem • Ovakvom gledištu se zamera zanemarivanje aktivnosti pojedinca (intrapersonalne i interpersonalne) • Danas znamo da deca aktivno menjaju svoju sredinu svojim ponašanjem • Teoretičari učenja su smatrali da se na ovaj način razvijaju osobine ličnosti, uče emocionalne reakcije, socijalno ponašanje, moralni principi, pa i psihopatološki fenomeni 6
I Klasično emocionalno uslovljavanje 7
I Klasično emocionalno uslovljavanje • Vostson i Rajnerova (eksperiment klasičnog uslovljavanja straha od pacova kod malog Alberta) • https: //www. youtube. com/watch? v=9 h. Bfn. XA Cs. OI 8
I Klasično emocionalno uslovljavanje Bezuslovna draž (BD) Jak prodoran zvuk Bezuslovna reakcija (BR) Reakcija straha Naučena veza između dve draži Uslovna draž (UD) Beli pacov Uslovna reakcija (UR) Reakcija straha 9
I Klasično emocionalno uslovljavanje • Bezuslovna draž je ona draž koja prirodno (bez potrebe za učenjem) ili od ranije naučeno izaziva bezuslovnu reakciju • Npr. bezuslovna draž za reakciju straha su izmicanje podloge i jaki prodorni zvukovi (urođeno) ili lavež psa (naučeno, ukoliko vas je pas ujeo) 10
I Klasično emocionalno uslovljavanje • Neutralna draž je ona draž koja ne izaziva nikakvu posebnu reakciju ili čak pozitivnu (životinje, beli pacov i dr. ) • Međutim, kada se neutralna draž (beli pacov) daje zajedno/istovreme no sa bezuslovnom draži (jak, prodoran zvuk), ona postaje uslovna draž i izaziva uslovnu reakciju (strah) 11
Pokušajte na primeru • Tata hoće da nauči dete da pliva, nosi dete u naručju, dete je relativno zainteresovano za more. Nakon nekog vremena tata baci dete u vodu (nadajući se da će „prirodno“ proplivati). Dete počinje da vrišti i odbija da uđe u vodu sledeći put tokom letovanja. • Šta je ovde bezuslovna draž? Šta je bezuslovna reakcija? • Šta je draž koja je prethodno bila neutralna, a sada je uslovna? Šta je uslovna reakcija? 12
Pokušajte na primeru 2 • Devojka čeka autobus svake večeri vraćajući se s posla na jednoj autobuskoj stanici. Jedne večeri je na toj stanici fizički napada muškarac sa bradom. Devojka uspeva da se odbrani od napada, ali presataje da tu čeka autobus, plaši se tog dela grada, muškaraca sa bradom. • Šta je BD? Šta je BR? • Šta je ND (neutralna draž) koja postaje UD? Šta je UR? 13
Važno! • U klasičnom emocionalnom uslovljavanju uči se veza između dve draži! • Npr. Albert je povezao jak zvuk (BD) sa pacovom (UD) • Npr. Dete je povezalo propadanje/gubljenje podloge (BD) sa vodom/morem (UD) • Npr. Devojka je povezala napad i fizičku opasnost (BD) sa određenim delom grada, bradom i autobuskom stanicom(UD) 14
Važno • Klasičnim emocionalnim uslovljavanjem učimo averzije (šta nam se ne dopada) i simpatije (šta nam se dopada) • Klasičnim emocionalnim uslovljavanjem usvajaju se fobije/iracionalni snažni strahovi od objekata i situacija za koje nema nikakvog opravdanja – Nrp. Agorafobija – strah od otvorenih prostora • Važno: Klasičnim uslovljavanjem uče se one reakcije koje već postoje, samo ih sada izazivaju nove draži 15
II Instrumentalno uslovljavanje: učenje putem nagrađivanja i kažnjavanja 16
II Instrumentalno uslovljavanje • Oblik učenja koji omogućava nastanak novih oblika ponašanja, složenijih od prethodnih • Princip potkrepljenja (Torndajk): jedinka teži da učvrsti, odnosno ponovi ponašanja koja dovode do nagrade, a teži da isključi ponašanja koja dovode do kazne ili izostanka nagrade 17
II Instrumentalno uslovljavanje • Torndajk: • Zarobljena mačka u kavezu (motivisana hranom van kaveza) pravi niz slepih pokušaja i pogrešaka, dok slučajno ne povuče uzicu koja omogućava da se oslobodi (i dobije hranu) • Sledeći put ona ponavlja neuspešne pokušaje i greške, ali se vreme koje joj je potrebno da se oslobodi smanjuje • Konačno, čim stavite mačku u kavez ona povlači uzicu i oslobađa se 18
II Instrumentalno uslovljavanje • Bebe možete naučiti da okreću glavu u određenu stranu ili da budu mirne, nagrađivanjem hranom • Vaspitni postupci: kada želite da neko ponašanje dete ponavlja nagradite ga, pohvalite ga i sl. • Kada želite da se neko ponašanje isključi, nemojte ga nagrađivati (izostanak nagrade je takođe moćno sredstvo) • Važno: fizičko kažnjavanje treba izbegavati po svaku cenu! • Fizičko kažnjavanje dovodi do urušavanja odnosa između učitelja ili roditelja i deteta 19
Važno • Kažnjavanjem ne možete nikako podsticati pozitivno i novo ponašanje, već samo isključiti negativno i nepovoljno ponašanje! • Npr. roditelj/učitelj kazni dete zato što nije uradilo domaći (jedinicom ili zabranom izlaska) • Da li će ovo podstaći dete da radi domaći zadatak? • Roditelj nagradi dete za na vreme urađen domaći (izađu zajedno u parkić), ili učitelj nagradi dete za dobro urađen domaći (pročita domaći pred svima i pohvali) • Da li će ovo podstaći dete da radi domaći zadatak? 20
Važno • Šta sa ispoljavanjem agresivnosti kod dece (lomljenje, čupanje, udaranje, vikanje)? • Najpre, zaustaviti ponašanje (npr. snažan zagrljaj i sputavanje deteta u tome da nastavi da to radi) • Nakon toga (kada se dete smiri) razgovor (o tome koje su posledice po druge takvog ponašanja) • Nakon toga dogovor o dobrom ponašanju i pohvaljivanje deteta svaki put kada se dobro ponaša. • Učenje deteta da samo nadzire svoje ponašanje: – Tegla u koju se stavlja zelena kuglica svaki put kad uradi nešto dobro i crvena svaki put kad uradi nešto loše. Beleže se rezultati i ako je dete bolje nego prošle nedelje dobija neku nagradu (stiker, zanimljivu aktivnost, pisamce od učitelja i sl. ) 21
Učenje po modelu 22
III Učenje po modelu • Ljudi se ugledaju na uzore/modele: roditelje, glumce, pevače, drugove, nastavnike • Imitacija: oponašanje spoljašnjeg ponašanja i izgleda uzora (npr. oblačenje kao pevačica/lakiranje noktiju kao mama) • Identifikacija: razvijanje osobina ličnosti nalik onim koje imaju uzori – Npr. deca koja rastu u nasilnoj sredini mogu se identifikovati sa nasilnikom (češće dečaci) ili žrtvom (češće devojčice) • Učenje socijalnih uloga: rodni stereotipi, profesionalne uloge i dr. 23
III Učenje po modelu: Albert Bandura • Da bi do učenja po modelu došlo moraju biti zadovoljeni sledeći uslovi (dete aktivno, za razliku od toga kako to vide ostali teoretičari učenja) • Dostupnost modela za posmatranje: direktno, TV, internet • Pažnja: usmerenost pažnje na ponašanje modela • Pamćenje: zapamćivanje ponašanja • Motorička imitacija: sposobnost deteta da oponaša neku složenu motoričku radnju (npr. pisanje, sviranje) • Važno: motivacija deteta – Ako je ponašanje modela nagrađeno, veća je verovatnoća da će ga dete usvojiti – Ako je ponašanje modela kažnjeno, manja je verovatnoća da će ga dete usvojiti 24
III Učenje po modelu: Albert Bandura • https: //www. youtube. com/watch? v=dm. Bqw Wl. Jg 8 U • Učenje agresivnog ponašanja po modelu • Četiri grupe dece i eksperimentalne situacije: – Posmatranje agresivnog ponašanja uživo – Posmatranje filma istog agresivnog ponašanja – Posmatranje crtanog filma – Gledanje neagresivnog modela 25
Rezultati • Deca koja su posmatrala agresivno ponašanje modela, uživo ili na filmu, ispoljila su značajno više agresivnog ponašanja nego deca koja su posmatrala neagresivni model, ali i više od dece iz kontrolne grupe • Rezultati (sledećeg eksperimenta) su pokazali da deca značajno manje imitiraju agresivno ponašanje modela kada ono biva kažnjeno. 26
- Slides: 26