TEORIJA ORGANIZACIJE NEKI PRAVCI U RAZVOJU Prof dr

TEORIJA ORGANIZACIJE NEKI PRAVCI U RAZVOJU Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučiliša u Zagrebu

Mehanicistički pravac - Mehanicistički i instrumentalno Preskriptivno Taylor, Fayol, klasična škola (Gulick, Urwick, Mooney…), škola ljudskih odnosa (Mayo, Roethlisberger, Lewin, Moreno), Barnard, Follett Do sredine XX. st. Oblikovati upute za uspješno djelovanje organizacija Sredstvo za uspješno ostvarenje svrha, harmoničan, zatvoren sustav, vodi računa o interesima i zadovoljstvu članova ali oni nisu primarno važni

Teorija birokratske organizacije Maxa Webera - Idealtipske karakteristike b. o. B. o. nastaje kao posljedica novčane privrede, promjene upravnih zadataka, itd. Posljedice birokratizacije: efikasnost i ekonomičnost b. o. , mogućnost uspostave legalne vlasti, dominacijski potencijal onome tko ju nadzire, položaj činovnika, ekonomske i društvene posljedice, itd.

Teorija birokratske organizacije Maxa Webera Idealtipske karakteristike: - Načelo nadležnosti (n. utvrđene formalnim aktima) Načelo hijerarhije (podređenosti i nadređenosti s pravom nadzora i žalbe); monokratska hijerarhija Pisani dokumenti i akti Odvajanje službene djelatnosti (sredstava, itd. ) od privatne sfere Temeljito stručno obrazovanje Angažira se čitava radna sposobnost (zanimanje) Djelovanje prema općim pravilima Služba je poziv; staleški društveni ugled; postavljenje od više instance; doživotnost; plaća i penzija; karijera i napredovanje

Teorija organizacijskog konflikta i moći - - Raskida s harmoničnim modelom i upire na odnose moći – organizacija kao arena sukobljavanja za moć; borba za moć implicira sukob Sociološka kritika mehanicističkog pravca –empirijskodeskriptivni pristup Teorija birokratske disfunkcije (Selznick, Gouldner, Kahn, Tannenbaum, Cartwright, French) Moć se razvija unutar organizacije (kontrola neizvjesnosti i prostor slobodnog odlučivanja), a organizacija je uronjena u društvenu strukturu moći (uključivo političku strukturu moći – moć nužna za osvajanje političke vlasti) M. Crozier: Birokratski fenomen, 1964. (Etzioni, Dalton…)

Teorija odlučivanja - - Sustav za donošenje odluka; elitiskička teorija Programirane i neprogramirane odluke Rješavanje problema (traženje rješenja); vrijednosti; tehnologija nerazumnosti u odlučivanju Zadovoljavajuće odlučivanje i ograničena racionalnost (fluktuirajuća razina aspiracije) Odbacuje koncept “ekonomskog čovjeka” koji odlučuje u uvjetima potpune određenosti i savršene racionalnosti Simon, March, Lindblom, Dahl, Dill, Thompson, Cyert - Deskriptivni, ali i preskriptivni pristup -

Teorija koalicije - Nema samo jednog cilja, njih je više te su promjenjivi Mnoštvo ciljeva, latentnih funkcija i interesa Organizacija kao politički sustav u kojem vlada koalicija dominantnih interesenata March, Cyert, Thompson Koalicija: članovi; moć; sukob interesa; borba za moć; rješavanje sukoba = politički mehanizmi; promjenjiv sastav koalicije

Teorija otvorenog sustava - Ističe u prvi plan okolinu organizacije (vs. zatvoreni sustavi; kasnije autopoietski i samoreferentni s. ) Prilagodba okolini nužna radi postizanja uspješnosti (teorija kontingencije – Lawrence i Lorsch) Prilagodba – uzajamna ovisnost – dominacija O. kao cjelina relativno nezavisna od okoline podložna vlastitim zakonitostima, ali i kao entitet u složenoj međuovisnosti s okolinom Razmjena materije, energije i informacija Granica između sustava i okoline; što je okolina? Kauzalna potka okolne sredine (Emery i Trist) Pugh, Kahn, Katz, Thompson, etc.

Kibernetski pravac - - O. kao komunikacijski, samonadzirući, autoregulativni sustav koji povratnim djelovanjem nadzire entropiju; tj. koji internim i vanjskim komuniciranjem omogućava vlastito usmjeravanje i reorganizaciju Kibernetika 1940 -e: Wiener, Kolmogorov, Ashby Povratno djelovanje – feedback : homeostaza, ekvilibrij Komunikacije – razmjena informacija putem komunikacijskih kanala Regulacija – usmjeravanje prema nekim ciljevima ili utvrđivanje uvjeta i oblika djelovanja L. Mehl: selektor-transduktor-efektor Boulding, Beer, Dorsey, Deutsch

Teorija autopoietskih i samoreferentnih sustava - Autopieza – samostvaranje, obnavljanje samoga sebe pomoću vlastitih elemenata, uz istodobno potvrđivanje i građenje granice prema okolini Samoreferencija – samoidentifikacija i samopredodžba kroz samopromatranje i stvaranje vlastitih predodžbi o svojem identitetu i o razlikovanju od okoline Svijest ljudi + okolina N. Luhmann, Probst, Ulrich Sustav koji s pomoću vlastitih elemenata sam sebe obnavlja (autopoiesis) orijentirajući se pritom samopredodžbom koju stalno potvrđuje i mijenja u svijesti svojih članova upućivanjem na samog sebe

Ostali pravci - - Ekološka teorija: populacija organizacija odn. organizacijska zajednica – proučava način na koji okolina utječe na selekciju organizacija odnosno organizacijskih oblika, a time i na njihovo mijenjanje u vremenu Institucionalna teorija: institucionalna odn. sociopolitička legitimacija organizacije u okolini – društveni pritisci i očekivanja da se o. podvrgne dominantnim vrijednostima, zahtjevima i regulaciji Teorija kaosa: potencijalna kvalitativna promjena organizacije u razdobljima kaotičnog ponašanja, kad zbog slučajnih fluktuacija dolazi do slamanja simetrije postojeće, a zatim do formiranja nove – disipativne – strukture; smetnje koje uzrokuju kaotično ponašanje dolaze iz okoline ili same org. Kulturološki p. , ekonomska t. , psihijatrijska razmatranja

Hvala na pažnji! Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mail: ivan. kopric@pravo. hr