TEORIJA NASTAVE GOVORNOG I PISMENOG IZRAAVANJA SEMINARSKI RAD

TEORIJA NASTAVE GOVORNOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA SEMINARSKI RAD

CILJ SEMINARSKOGA RADA Samostalno istraživanje stručne i znanstvene literature o zadanoj temi iz područja nastave jezičnoga izražavanja te primjena teorijskih spoznaja na odabranome primjeru.

DIJELOVI SEMINARSKOGA RADA v Naslovnica v Sadržaj v Sažetak i ključne riječi v Uvod v Razrada v Zaključak v Literatura v Prilozi

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA Filozofski fakultet Osijek JEDNOPREDMETNI STUDIJ Hrvatski jezik i književnost kolegij Teorija nastave govornog i pismenog izražavanja Nastava stvaralačke pismenosti (esej) seminarski rad mentorica: studentica: doc. dr. sc. Vesna Bjedov Osijek, 7. ožujka 2017.

Sadržaj 1. Uvod ………………………. . . 1 2. Nastava stvaralačke pismenosti…………. . . . 2 3. Zaključak …………………. . . . . 5 4. Literatura 5. Popis priloga i prilozi

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI Sažetak: 5 – 10 redaka Ključne riječi: 5 – 7 riječi

KOMPOZICIJA SEMINARSKOGA RADA 1. UVOD 2. RAZRADA 3. ZAKLJUČAK UVOD RAZRADA ZAKLJUČAK

UVOD RAZRADA • najava teme i cilja rada • oblikovanje konteksta • navođenje nekoliko osnovnih misli ili teza, odnosno (problemskih ) pitanja • stručnometodičko oblikovanje teme • opisivanje i oprimjerivanj e polazišnih teza • navođenje tvrdnja iz literature, ali i svojih promišljanja ZAKLJUČ AK • povezivanje glavnih teza • oblikovanje zaključne misli

RAZRADA glavni i najopsežniji dio rada u kojemu pokazujemo svoje znanje i poznavanje literature te primjenu na zadanome primjeru može se sastojati od poglavlja ili cjelina čiji raspored treba biti smislen

LITERATUR A JEDAN AUTOR Ø Težak, Stjepko. 2003. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. Školska knjiga. Zagreb DVA ILI TRI AUTORA Ø Škreb, Zdenko, Stamać, Ante. 1983. Uvod u književnost. Grafički zavod Hrvatske. Zagreb. VIŠE OD TRI AUTORA Ø Barić, E. i dr. 1995. Hrvatska gramatika. Školska knjiga. Zagreb. ČLANAK IZ ČASOPISA Ø Botica, Stipe. 1990. Vile u hrvatskoj mitologiji. Radovi za slavensku filologiju 25: 29 -40. ENCIKLOPEDIJE I LEKSIKONI Ø Hrvatska enciklopedija. 2002. Leksikografski zavod Miroslava Krleže. Zagreb.

Navođenje (citiranje) rečenica ili dijelova teksta određenoga autora potrebno je potkrijepiti podatcima: v autor v godina izdavanja djela iz kojega se navodi dio v broj stranice NAVOĐENJ E “Pričanje kao usmena ili pismena vježba nije korisna samo maštovitoj djeci u čijim se glavicama roje fantazijske i stvarnosne iskrice ispreplećući se toliko da ni mali pričalac katkad ne razlikuje istinu od razmišljanja. ” (Težak, 2003: 481) Primjer:

Prilozi obuhvaćaju PRILOZI tablice, ilustracije, grafičke prikaze, crteže, slike i sl. Njihovo je pojavljivanje u tekstu potrebno popratiti objašnjenjem (npr. slika 5. ), a na kraju je rada potrebno priložiti popis priloga koji su označeni rednim brojem pojavljivanja u slika 5. Slikopriča – mrežna stranica tekstu. http: //ng-junior. com/djecja-posta/arhiv/2008/06/, 7. ožujka 2017. Dio priloga može biti uručak, prozirnica ili zadatak za studente te ostali pisani materijal koji sadrži podatke vezane uz temu rada.

TEHNIČKI NAPUTCI v veličina slova – 12 v font - Times New Roman v prored – 1, 5 v poravnanje - obostrano

BODOVANJE SEMINARSKOGA RADA • mjerila bodovanja seminarskoga rada razrađena su u posebnome dokumentu za svaki oblik jezičnoga izražavanja