Teorija drutvenog ugovora Darko Polek Pravni fakultet u

  • Slides: 19
Download presentation
Teorija društvenog ugovora Darko Polšek Pravni fakultet u Zagrebu dpolsek@public. srce. hr

Teorija društvenog ugovora Darko Polšek Pravni fakultet u Zagrebu dpolsek@public. srce. hr

Nastavak teorije igara (drugim sredstvima) n Pretpostavke: n n n Ljudi su racionalna bića

Nastavak teorije igara (drugim sredstvima) n Pretpostavke: n n n Ljudi su racionalna bića Racionalnost: obraćanje pozornosti na vlastite interese (sebičnost) Ljudi imaju “izbore” i njihovi se izbori ne poklapaju uvijek s normama racionalnosti n Kako nastaje altruizam i “društveno stanje”?

Teorija “društvenog ugovora” Hobbes n n n Socijalna “fizika” Prirodno stanje: stanje apsolutnog prava

Teorija “društvenog ugovora” Hobbes n n n Socijalna “fizika” Prirodno stanje: stanje apsolutnog prava i univerzalne nesigurnosti. Prirodni “zakon” i pravilo razuma (zapovijed): težiti miru dok mu se možemo nadati, a kada ga ne možemo postići, možemo tražiti i upotrijebiti sva sredstva i koristi rata. n n Drugo pravilo prirodnog zakona: Ako su drugi spremni, bit ćemo i mi da napustimo pravo na sve stvari i da se zadovoljimo s onoliko slobode prema drugima koliko i mi želimo njima priznati protiv samih sebe. Pitanje suverena i suvereniteta

Teorija društvenog ugovora Locke (Druga rasprava o vladi) n Početno, prirodno stanje: n n

Teorija društvenog ugovora Locke (Druga rasprava o vladi) n Početno, prirodno stanje: n n Stanje “savršene” slobode Stanje jednakosti n n n U kojem su moć i jurisdikcija (ovlasti) recipročne Stanje slobode nije stanje punih ovlasti (licence) n U početnom stanju pojedinci imaju moć nad drugima, ali je ne smiju koristiti proizvoljno, već samo u skladu s načelom jednakosti “retribucijski” tj. recipročno (sect. 8) za prekoračenja… - kazna; ili zbog reparacija Pitanje “vlade”, suverena i suvereniteta

Teorija društvenog ugovora John Stuart Mill (O slobodi) n n Građanska sloboda: koliko društvo

Teorija društvenog ugovora John Stuart Mill (O slobodi) n n Građanska sloboda: koliko društvo može imati vlasti nad pojedincem? Problem “imuniteta” (pred državom) n n n Sloboda = imunitet = pravo U slučaju prekoračenja dopuštena pobuna Uspostava Ustava (Constitution) – kojim se ograničava moć suverena n Predostrožnosti (Checks and ballances) n n n Pred tiranijom (državnika) Pred tiranijom socijalne ili parlamentarne većine “Postoji granica za legitimno miješanje kolektivnog mišljenja u oblast pojedinačne neovisnosti”: n n “Jedina svrha radi koje se vlast može s pravom koristiti protiv volje bilo kojeg člana jest da spriječi povrede drugih” tzv. “negativna sloboda”

Teorija društvenog ugovora Rousseau n n n “Svaki od nas stavlja svoju osobu i

Teorija društvenog ugovora Rousseau n n n “Svaki od nas stavlja svoju osobu i svu svoju snagu pod vrhovnu upravu opće volje i mi kao zajednica primamo svakog člana kao nerazdjeljiv dio cjeline” Volonte de tous Volonte generale n n n “Društveni ugovor je moralno skupno tijelo koje se sastoji od toliko članova koliko ima u skupštini glasova, te koje po tom ugovoru dobiva svoje jedinstvo, svoj zajednički ja, svoj život i volju “Vrhovna državna vlast – izvršavanje opće volje, ne može se nikada otuđiti. “Vlast se može prenijeti ali ne i volja”

Teorija društvenog ugovora Rawls n n n “Veil of ignorance” “Reflective equilibrium” “Justice as

Teorija društvenog ugovora Rawls n n n “Veil of ignorance” “Reflective equilibrium” “Justice as fairness” n n n Dva zakona pravedenosti: n Pravda kao pravednost Početna pozicija n 1. svatko ima jednako pravo na najveći stupanj slobode koji se ne sukobljava sa istom slobodom za sve tj. svi moraju imati ista prava i dužnosti 2. nejednakost je dopustiva samo ako koristi (nejednakosti) za jedne možemo distribuirati drugima n n sve društvene i ekonomske nejednakosti pravedne su samo ako se najdeprivilegiranijima mogu kompenzirati te nejednakosti Tj. određenje vrste dopustive nejednakosti