Teodora Shek Brnardi Hrvatski institut za povijest RANONOVOVJEKOVNA

Teodora Shek Brnardić Hrvatski institut za povijest RANONOVOVJEKOVNA KULTURA (ca. 1550. -1815. ) Pristupi, trendovi, budućnost Hrvatski studiji, Zagreb 29. svibnja 2015.

DOKTORSKA DISERTACIJA - dilema Imam doktorsku temu, ali KAKO da je obradim? Koji je pristup najbolji?

DOKTORSKA DISERTACIJA - dilema Znam! Pristupi KULTURNE POVIJESTI će mi pomoći!

Pojam “kulture” u kulturnoj povijesti ELITNA – umjetnost i znanost ANTROPOLOŠKO gledanje kulture široki krug djelovanja (razgovor, čitanje, igranje, itd. ) široki krug artefakata (slike, alat, kuća, itd. ) NARODNA – narodna glazba, medicina, itd.

Burkhardovski pristup i “klasična” povijest kulture • Jakob Burckhardt, Die Kultur der Renaissance in Italien (1860. ) • Johan Huizinga, Herfsttij der Middeleeuwen (1919. ) • povjesničar – slikar “portreta vremena” Matica hrvatska, 1953. , r 1991. • povijest klasika, kanona remek-djela umjetnosti, književnosti, filozofije, znanosti, itd. • povezanost između različitih umjetnosti u odnosu na hegelijanski “duh vremena” (Zeitgeist) Matica hrvatska, 1964. , r 1997.

Sociološki pristup kulturnoj povijesti • Max Weber, Protestantska etika i duh kapitalizma (1905. ) • kulturalno objašnjenje ekonomskih promjena: uloga protestantskog etosa i ”poziva” na akumulaciju kapitala Mils, 2006. Antibarbarus, 1996. • Norbert Elias, O procesu civilizacije (1939. ) • povijest ponašanja za stolom kako bi se prikazao zahtjev za samokontrolom ili susprezanjem emocija na europskim dvorovima između 15. i 18. stoljeća • sociogeneza pojma “civilizacije”

Antropološki obrat antropolog Edward Tylor, Primitive Culture, 1871. –definicija “kulture” – “složena cjelina koja uključuje znanje, vjerovanje, umjetnost, ćudoređe, pravo, običaje i sve druge sposobnosti i navike koje je čovjek stekao pripadnik društva”. • ekspanzija između od 60 -ih do 90 -ih godina 20. stoljeća • susret historije i antropologije – korištenje pojma “kulture” u množini i sve širem značenju • fragmentacija – “kultura svega” - sve ima svoju kulturu • pojam “kultura”, nekoć pridržan samo za elitnu kulturu, sada uključuje i svakodnevnu kulturu, tj. običaje, vrijednosti i način života • direktno vezano uz pojavu historijske antropologije i nove kulturne historije

Historijska antropologija • povjesničari proučavaju djela antropologa: Marcela Maussa o daru Edwarda Evans-Pritcharda o vračanju Mary Douglas o čistoći Clifforda Geertza o Baliju – interpretativna teorija kulture Claude Lévi-Strauss – strukturalna antropologija, “strukturalizam”

Istraživački bum ranoga novog vijeka • inspiracija – francuska povijest mentaliteta Philippe Ariès –povijest djetinjstva, povijest smrti Georges Duby – povijest feudalne ideologije, povijest viteštva Jacques le Goff – imaginarni svijet srednjega vijeka Emmanuel Le. Roy Ladurie - svakodnevnica seljaka Michel Vovelle – povijest dekristijanizacije Jean Delumeau- kulturna povijest straha, kulturna povijest grijeha, religijski mentaliteti Histoire de la vie privée u redakciji Arièsa i Dubyja

Istraživački bum ranoga novog vijeka • inspiracija – povijest narodne (pučke) kulture i mikropovijest Peter Burke, Popular Culture in early Modern Europe (1978. ) Carlo Ginzburg, Il formaggio e i vermi (1976. ) Natalie Z. Davies, The Return of Martin Guerre (1983. )

Istraživački bum ranoga novog vijeka • inspiracija – postkolonijalizam i feminizam Edward Said, Orientalism (1978. ) Georges Duby i Michelle Perrot (ur. ), Histoire des femmes en Occident (1990. 1992. ) Caroline Bynum, Holy Feast and Holy Fast (1978. ) – utjecaj feminističkih teoretičarki Julie Kristeve i Luce Irigaray

Nova kulturna historija (NKH) • • fraza “NKH” počela se koristiti krajem 1980 ih 1989. Lynn Hunt uredila knjigu eseja The New Cultural History • uspon kulturalne teorije; NKH osobito zaokupljena teorijom Mihail Bahtin – koncepti “karnevalizacija”, “jezik tržnice”, “groteskni realizam”, “ritual desakralizacije”, (“heteroglosija”) Norbert Elias – “društvena prisila za nametanjem samoprisile” Michel Foucault – “episteme”, “diskurs”, “diskurzivni postupci” Pierre Bourdieu – teorija “kulturne reprodukcije” i teorija “prakse” (habitusa), koncepti “kulturni kapital”, “simbolički kapital”, ______________ Jürgen Habermas - uspon građanske javnosti/javnog mnijenja Jacques Derrida – ideja o “dodatku”, ulozi ruba u oblikovanju središta Michel de Certeau – “prakse”

Nova kulturna historija (NKH) – istraživačke teme 1. PRAKSE I REPREZENTACIJE • društvene i diskurzivne prakse, religijske prakse, putničke prakse, kolekcionarske prakse, prakse pisanja pisama, prakse društvenosti • reprezentacije – slike i tekstovi jednostavno odražavaju ili imitiraju socijalnu stvarnost 2. MATERIJALNA KULTURA – hrana, odjeća i stanovanje 3. POVIJEST TIJELA – tjelesna čistoća, ples, vježbanje, tetovaža, gesta – “tjelesni obrat”

Nova kulturna historija (NKH) – istraživačke teme • KONSTRUKTIVIZAM Foucault i Certeau – važnost kulturne konstrukcije Hayden White – prošlost je konstrukcija Benedict Anderson - konstruiranje zajednice Eric Hobsbawm – koncept “invencija tradicije” kod naroda i nacionalizama -”narod” paradigmatski primjer konstrukcije - konstrukcija monarhije

BUDUĆNOST? Hrvatski pristup “Kultura i narod” • Andre Mohorovičić, “Hrvatska. Kulturno -povijesni identitet”, str. 36: pojam KULTURE obuhvaća “amalgamiranu duhovnu i materijalnu cjelovitost satkanu od najpozitivnijih dostignuća spoznaje ljudskoga uma, najviših postignutih dometa u svijest uključenih etičkih principa humane harmonije te vrhunskih usvojenih vrijednosti estetskog sklada ostvarenog u emotivnoj stvaralačkoj ekspresiji. ” Zagreb: HAZU, 1997.

BUDUĆNOST? Tri primjera iz vlastite prakse Historiografija o ranom novom vijeku u 20. i 21. stoljeću JOSIP MATASOVIĆ (1892. -1962. ) PRAVAŠKI USKRISITELJ RANONOVOVJEKOVNE HRVATSKE KULTURE “Kultura” - “svladavanje odnosno gospodarenje prirodom t. j. njenim tvarima i njenim snagama”, te nad znanošću i umjetnošću. “Kulturu shvaćam materijalno. ”

BUDUĆNOST? Tri primjera iz vlastite prakse Istraživanje imaginarnog - svetački kult sv. Franje Ksaverskog u ranom novom vijeku SAINT FRANCIS XAVIER (1506 -1552). APOSTLE OF INDIA AND JAPAN AND THE CONSTRUCTION OF SANCTITY IN THE EARLY MODERN PERIOD „Svetomu Ferencu Xaveriu na diku, kom Zagreb dužen je zahvalnost veliku. ”

BUDUĆNOST? Tri primjera iz vlastite prakse Povijest kulturnog transfera, transnacionalna kontekstualizacija, politički simbolizam RELIGIJA POD DRŽAVNIM NADZOROM: NAPOLEONOV CARSKI KATEKIZAM U ILIRSKIM POKRAJINAMA (1811. 1812. ) „Postojat će samo jedna liturgija i jedan katekizam za sve katoličke crkve u Francuskoj” (čl. 39 Organičkih članaka)