Tema Teorijski i praktini problemi primjene modela revalorizacije

Tema: Teorijski i praktični problemi primjene modela revalorizacije dugoročne materijalne imovine Prezentant: Reuf Kapić XVIII Međunarodni Simpozij Neum, 17 – 19. 9. 2015. g.

Uvod • Međunarodni standard finansijskog izvještavanja pruža mogućnost slobodnog izbora između fer vrijednosti (revalorizacija) i istorijskog troška (naknadnog priznavanja po nabavnoj vrijednosti- trošak nabave) u radu se dokazuje da u praksi model revalorizacije nema široku primjenu kako bi to željeli regulatori standarda koji snažno promovišu fer vrijednost.

Dosadašnja istraživanja • Istraživanje u EU pokazuje da 96% preduzeća sastavljaju izvještaje po metodu troška za naknadno vrednovanje stalnih sredstava, a ostalih 4% procjenu obavlja po fer vrijednosti isključivo za nekretnine, doje se procjena postrojenja i opreme po fer vrijednosti uopšte ne praktikuje.

Dosadašnja istraživanja- nastavak • Kriza i fer vrijednost. Postoje različita mišljenja o tom odnosu. Jedni smatraju da je fer vrijednost značajno uticala na ozbiljnost i ubrzanje finansijske krize. • Drugi smatraju da u praksi nema čistog koncepta fer vrijednosti, a i da se prpopisima mogu neutralisati mogući negativni efekti.

Teorijski okvir istraživanja • MRS 16 propisuje da se imovina naknadno evidentira po metodi troška ili revalorizacije. • U MRS 16 nema osnovnog i dopuštenog alternativnog postupka, već se oba postupka navode kao alternative. • Osnovna ideja koncepta fer vrijednosti sastoji se u preferiranju tržišta i tržišnih cijena naspram troška nabavke.

nastavak • Tehnički, standard razmatra tri nivoa cijena: 1) mjerenje se vrši na osnovu tržišnih cijena (mark-to market) 2) vrijednost se određuje na osnovu tržišnih cijena sličnih sredstava uz prilagođanje da se dobije fer vrijednost za sredstvo koje je predmet vrednovanja 3) model procjene (mark-to- model)

Primjena modela revalorizacije u Bi. H • Metodologija empirijskog istraživanja: uzorak je obuhvatio velika, srednja i mala preduzeća u FBi. H i RS. • Karakteristike uzorka Veliko Srednje Malo Ukupno F Bi. H 13 61 57 131 RS 10 38 43 91 Ukupno 23 99 100 222

Metodologija istraživanja • Za velika: za 16 velikih izvršen direktan uvid u finansijske izvještaje, a za sedam podaci dobijeni od revizora • Za srednja: podaci dobijeni od revizora koji su iz svojih izvještaja sistematizovali podatke kao i za velika: koju su alternativu naknadnog vrednovanja preduzeća izabrala i koliko često rade revalorizaciju ako im je to opcija

nastavak • Za mala: anketa je provedena sa deset računovođa koji imaju konkretan uvid u rač. politike preduzeća, ali i razloge zbog čega su napravili taj izbor i u koje svrhe to koriste.

Analiza rezultata istraživanja • Za 23 velika preduzeća način naknadnog priznavanja je: osam su izabrali revalorizaciju 15 model nabavne vrijednosti kombinovani model jedno preduzeće ne radi popis Svih osam preduzeća koja rade revalorizaciju, rade procjene po potrebi

nastavak • Za 99 srednjih preduzeća način priznavanja je: – 13 model revalorizacije – 86 model troška nabave • Od 13 preduzeća koja su izabrali model revalorizacije pet rade procjenu svake godine, tri jednom u 3 -5 godina i pet ponekad.

nastavak • Kod malih preduzeća od 100, 92% smatraju da je istorijski trošak pouzdaniji i sa manje troškova. • Ostala mala preduzeća rade revalorizaciju radi dobijanja kredita.

Diskusija rezultata • Model revalorizacije nema veliku primjenu jer: - nema aktivnog tržišta za koncept mark-to-market - procjenjivači i vještaci za procjenu su slabo osposobljeni, a nisu ni nezavisni, pa se procjene najčešće dogovorno utvrđuju - odlučujuća determinanta su visoki troškovi

Komparativna analiza • U Njemačkoj samo 1% preduzeća naknadno vrednuje imovinu po revalorizaciji- nakon usvajanja MSFI (po njemačkim standardima revalorizacija nije bila dozvoljena). • Zašto je kod nas veći procenat primjene. – povećava se vrijednost imovine radi kredita – povećavaju se troškovi – relevantnost informacija za poslovno odlučivanje je u drugom planu-što bi trebao biti osnovni interes za primjenu fer vrijednosti

Zaključak • Naša preduzeća u dosta velikom procentu biraju revalorizaciju kao model naknadnog priznavanja, ali kad ostvare svoj interes, dalje ne rade usklađivanja, jer su veliki troškovi. Iz toga proizilazi i glavni zaključak: i ona preduzeća koja se deklarišu u svojim računovodstvenim politika da su izabrali metod revalorizacije u stvarnosti to ne primjenjuju zbog velikih troškova procjene