Tema Razumljiva korespondencija poreznih slubenika i inspektora sa
Tema: Razumljiva korespondencija poreznih službenika i inspektora sa obveznicima – osnov za utvrđivanje porezne obaveze Prezentant: Fuad Balta XVIII Međunarodni Simpozij Neum, 17 – 19. 9. 2015. g.
Zakonska regulativa • Zakon o Poreznoj upravi Federacije Bi. H ( «Službene novine Federacije Bi. H» , broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14) • Zakon o fiskalnim sistemima (''Službene novine Federacije Bi. H“, broj: 81/09) • Zakon o igrama na sreću (“Službene novine Federacije Bi. H”, broj 48/15 i 60/15) • Zakon o upravnom postupku (''Službene novine Federacije Bi. H'', broj: 2/98 i 48/99) • Zakon o upravnim sporovima (''Službene novine Federacije Bi. H'', broj: 9/05) • Krivični zakon Federacije Bi. H (''Službene novine Federacije Bi. H'', broj: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14) • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bi. H (''Službene novine Federacije Bi. H'', broj: 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09, 12/10, 08/13 i 59/14) • Zakon o prekršajima (''Službene novine Federacije Bi. H'', broj: 63/14)
Zakon o poreznoj upravi Federacije Bi. H • Prava i obaveze Porezne uprave propisane su članovima 7 -12 poglavlja IV Zakona • Prava i obaveze poreznih obveznika propisane su članovima 1314 poglavlja V Zakona • Inspekcijski nadzor propisan je odredbama članova 64 -67 poglavlja XII Zakona
Nadležnosti poreznih inspektora Službenici Porezne uprave imaju prava i obaveze da: • se strogo pridržavaju svih zakona Federacije; • utvrđuju poreznu obavezu poreznog obveznika na osnovu njegove porezne prijave, njegovih poslovnih knjiga i evidencija, kao i drugih dokaza, uključujući korištenje indicija kao dokaza u skladu sa članom 67. ovog zakona; • obavljaju inspekcijski nadzor u skladu sa odredbama poglavlja ovog zakona kojim se reguliše inspekcijski nadzor i na drugi način primjenjuju sva ovlaštenja koja su im data u ovom zakonu ili bilo kojem drugom zakonu opće primjene u svim dijelovima Federacije; • u skladu sa procedurama iz člana 8. Zakona zahtijevaju od poreznih obveznika i drugih lica da daju izjavu i predoče dokumente i druge informacije neophodne za provedbu poreznih zakona;
• u skladu sa procedurama iz člana 9. Zakona, uđu u prostorije u kojima se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige i evidencije ili drugi predmeti potrebni za provedbu poreznih zakona, te da pregledaju te knjige i evidencije, uzimaju izvode, sačinjavaju kopije ili izuzimaju evidencije i knjige; u slučaju izuzimanja knjiga i evidencija, porezni obveznik i njegov zastupnik će imati pristup istim i dostavit će im se kopija dokumenata; • tokom inspekcijskog nadzora obavještavaju porezne obveznike o njihovim pravima i obavezama; • odnose se prema poreznim obveznicima i drugim licima sa poštovanjem i uvažavanjem; • provode porezne istrage i prikupljaju informacije o mogućim poreznim prekršajima i krivičnim djelima, te nadležnim organima podnose prijave u vezi sa poreznim prekršajima i krivičnim djela;
• izdaju prekršajne naloge za porezne prekršaje propisane u ovom ili bilo kojem drugom poreznom zakonu; • prosljeđuju informacije, uključujući porezne tajne, koje su otkrivene tokom porezne istrage ili se za njih saznalo tokom bilo koje pravne službene radnje koju vrše radnici Porezne uprave, nadležnim organima kada postoji sumnja da je počinjen prekršaj ili krivično djelo; • lice koje je pod krivičnom istragom već na prvom ispitivanju obavijeste o djelu za koje se tereti i o osnovama optužbe; • objave okolnosti počinjenih poreznih prekršaja ili krivičnih djela iz oblasti poreza i imena osuđenih počinitelja putem masovnih medija, a također otkriju počinitelje koji izbjegavaju istragu ili suđenje;
• zatraže od nadležnih organa koji izdaju dozvole ili su ovlašteni da izdaju dozvole, a koji nisu nadležni za poreze, da okončaju ili odbiju izdavanje dozvola fizičkim licima, fizičkim licima registrovanim kao poduzetnicima, te pravnim licima ili organizacijama koje nisu izmirile svoje porezne obaveze; • koriste usluge stručnjaka ili vještaka za pomoć u istragama ili određivanju tačnih poreznih obaveza kada takvo stručno znanje nije dostupno u okviru poreznih organa; • sarađuju po poreznim pitanjima sa nadležnim organima u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko; • čuvaju porezne tajne, osiguraju da angažirani vještaci i stručnjaci ne otkrivaju porezne tajne i poštuju pravila o arhiviranju informacija o poreznim obveznicima; • pruže zaštitu radnicima i uredima Porezne uprave;
• upotrijebe opravdanu silu kada je to potrebno za izvršavanje njihovih službenih dužnosti i da nose kratko vatreno naoružanje; • u postupku otkrivanja, istraživanja, sprečavanja, prikupljanja dokumentacije i prijavljivanja poreznih krivičnih djela preduzimaju sve mjere i radnje, u skladu sa ovlaštenjima organa unutrašnjih poslova predviđenih u odredbama Zakona o krivičnom postupku (''Službene novine Federacije Bi. H'' broj 43/99), na način i pod uvjetima koji su propisani u tom zakonu; • sarađuju sa institucijama nadležnim za provođenje istraga u cilju otkrivanja korupcije u poreznim organima; • obavljaju svoje dužnosti širom Federacije i • druge obaveze i prava utvrđena i drugim zakonima Federacije.
Procedure za pozivanje poreznih obveznika, davanje izjava i predočavanje dokumenata • U praksi se dešava da pojedini porezni inspektori nepotrebno i pritivpropisno ponekad zahtijevaju dostavu dodatne dokumentacije putem faksa i e-maila • Potrebno je posebno naglasiti da je Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bi. H strogo propisano kako se poziva stranka, te na koji način se daju izjave i predočava odgovarajuća dokumentacija • Pozivanje stranke, ispitivanje pozvane stranke i sačinjavanje zapisnika provodi se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, ako nije drugačije regulisano odredbama Zakonom o Poreznoj upravi
• Porezna uprava ima pravo da pozove bilo koje lice da da izjavu li da predoči dokumente ili druge knjige i evidencije potrebne za provedbu poreznih zakona • Oblik poziva odredit će Porezna uprava i uključiti: o svrhu poziva o vrijeme i mjesto davanja izjave ili predočavanja dokumenata o prava i obaveze pozvane stranke • Poziv će se uručiti licu najmanje tri radna dana prije dana davanja izjave ili predočavanja dokumenata
• Pozvana stranka ima pravo na to da njen ovlašteni punomoćnik sudjeluje u toku ispitivanja kao i da snimi cijeli tok ispitivanja na video ili audiokasetu • Tokom ispitivanja porezni organ ne smije tražiti od pozvane stranke informacije koje su zabranjene Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine • Porezni organ nema pravo zatražiti da pozvana stranka ispunjava i/ili potpisuje dokumente mimo svoje volje • Pismeni zapisnik postavljenih pitanja i datih odgovora u toku davanja izjave sastavit će, potpisati i datirati lice koje vodi sastanak • Video ili audiokaseta sastanka može biti sastavni dio zapisnika
Procedure za ulazak u poslovne prostorije Zaposlenici Porezne uprave imaju ovlaštenje da uđu na svaki posjed ili u prostorije gdje se: • čuvaju ili mogu čuvati knjige i evidencije ili drugi predmeti potrebni za provedbu poreznih zakona ili • obavljaju ili bi se mogle obavljati bilo koje aktivnosti potrebne za provedbu poreznih zakona
• Procedure i svrhu ulaska u poslovne prostorije poreznog obveznika trebalo je da budu utvrđene posebnim podzakonskim aktom; međutim, podzakonski akt, tj. Pravilnik o procedurama poreznog inspekcijskog nadzora, ni do danas nije donio federalni ministar finansija • Pristup poreznog organa stambenim prostorijama koje se koriste ili ne koriste za poslovne aktivnosti bez saglasnosti fizičkog lica koje tu stanuje, dopustit će se samo ako taj porezni organ dobije i pokaže nalog koji je izdao nadležni sud • Ulazak na posjed ili prostorije poreznog obveznika u vezi sa provođenjem krivičnih istraga obavit će se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
Odgovornost zaposlenika Porezne uprave • Zaposlenici poreznih organa koji djeluju u okviru svojih službenih ovlaštenja oslobođeni su odgovornosti za štetu pričinjenu drugim licima koja je tim djelovanjima nastala • U takvim slučajevima za počinjenu štetu tužba se podiže protiv Federacije • Zaposlenici poreznog organa odgovorni su materijalno, disciplinski, prekršajno i/ili krivično za štetu koju su na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili iz grube nepažnje, prouzrokovali Poreznoj upravi
Prava i obaveze poreznih obveznika • • Porezni obveznik tokom inspekcijskog nadzora ima pravo: da ga porezni organi i njihovi radnici tretiraju uljudno i s poštovanjem da zastupa vlastite interese pred poreznim organima neposredno ili putem ovlaštenog predstavnika da daje objašnjenja poreznim organima o načinu obračunavanja i plaćanja poreza da bude prisutan tokom svih uredskih ili terenskih kontrola
• da uloži žalbu u skladu sa poreznim zakonima na rješenja poreznih organa • da traži od nadležnih sudova pomoć ili naloge potrebne za izvršenje prava koja mu pripadaju prema ovom ili drugim poreznim zakonima i • da ima bilo koja druga prava utvrđena poreznim zakonima ili podzakonskim aktima koji imaju opću primjenu
• • Porezni obveznik ima obavezu: da vodi knjige i evidencije na način utvrđen zakonima i podzakonskim aktima, te da osigura vođenje i čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće kompjuterske evidencije i dokumente, na period od pet (5) godina od dana dospijeća porezne prijave za porez na koji se odnose te knjige i evidencije da podnosi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i podzakonskim aktima da izmiruje svoje porezne obaveze na način i pod uvjetima utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima da podnosi dokumente i druge informacije koje zatraže porezni organi
• da ne ometa nijednog radnika poreznog organa da zakonski obavlja svoje dužnosti • da u roku od pet radnih dana obavijesti porezni ured o otvaranju ili zatvaranju računa u OOPP ( ovo važi za pravna lica ili organizacije Federacije o računima koje koriste u Federaciji i u inozemstvu), kao i • za strana lica i organizacije o računima koje iste koriste u Federaciji i računima putem kojih se izvršavaju njihove poslovne aktivnosti), s tim što se to ne odnosi na • fizička lica, osim na ona koja se vode kao samostalni poduzetnici ili obrtnici • da izvršava sve druge dužnosti utvrđene poreznim zakonima i podzakonskim propisima
Provođenje inspekcijskog nadzora • Inspekcijski nadzor je ispitivanje i utvrđivanje tačne porezne obaveze poreznog obveznika od inspektora ili zaposlenika Porezne uprave ovlaštenih za obavljanje inspekcijskog nadzor • Tokom svake kontrole, inspektori ili drugi ovlašteni službenici Porezne uprave mogu iskoristiti sva prava po Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bi. H, uključujući i pravo da: - pozovu ili zahtijevaju od poreznog obveznika i drugih lica da daju izjavu i predoči dokumente i druge informacije - uđu u prostorije gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige i evidencije ili drugi predmeti
• U roku od osam radnih dana po završetku kontrole, ovlašteni porezni radnik će sačiniti i poreznom obvezniku dostaviti zapisnik sa nalazima činjeničnog i pravnog stanja, kao i obrazloženje kako takvi nalazi utiču na poreznu osnovicu i poreznu obavezu poreznog obveznika. • Porezni obveznik može uložiti prigovor na zapisnik sačinjen u postupku kontrole • Prigovor se podnosi inspektoru ili drugom ovlaštenom radniku Porezne uprave u roku od pet radnih dana od dana prijema zapisnika
• Inspektor ili drugi ovlašteni radnik Porezne uprave će razmotriti primjedbe koje je dostavio porezni obveznik i donijeti rješenje koje se dostavlja poreznom obvezniku • porezni obveznik ima pravo žalbe na rješenje u skladu sa odredbama Poglavlja XVI Zakona. • Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti u pogledu obračuna, evidentiranja i plaćanja javnih prihoda, inspektori i drugi ovlašteni radnici Porezne uprave će rješenjem naložiti uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze i dati upute o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti u budućnosti
Uredska kontrola • Uredska kontrola se vrši u uredu Porezne uprave koji je pokrenuo tu kontrolu • Uredska kontrola se vrši na osnovu podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje posjeduje Porezna uprava • Porezna uprava može zahtijevati da porezni obveznik bude prisutan za vrijeme uredske kontrole • U tom slučaju, Porezna uprava uručit će pisanu obavjest poreznom obvezniku najmanje tri radna dana prije uredske kontrole • Ako se porezni obveznik slaže, uredska kontrola se može zakazati ranije
Oblik pisane obavijesti propisuje uključuje: • vrijeme i mjesto kontrole • opći predmet kontrole, uključujući poreze i periode koji su predmetom kontrole • prava i obaveze poreznog obveznika u vezi sa kontrolom
Terenska kontrola • Terenska kontrola se vrši na svakoj pogodnoj lokaciji koju odredi rukovodilac poreznog ureda koji obavlja kontrolu • Terenska kontrola se vrši na temelju podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje posjeduje Porezna uprava • Porezni obveznik ili njegov zastupnik dužan je prisustvovati terenskoj kontroli • Porezna uprava može poreznog obveznika obavijestiti o vremenu i mjestu terenske kontrole
• Ukoliko Porezna uprava obavještava poreznog obveznika o terenskoj kontroli, to čini putem usmene ili pisane obavijesti • Pisana obavijest uključuje vrijeme i mjesto kontrole, opći predmet kontrole, te prava i obaveze poreznog obveznika u vezi sa kontrolom
• Terenska kontrola neće trajati duže od devedeset (90) radnih dana, osim ako se ne produži odlukom rukovodioca nadležnog poreznog ureda • Porezna uprava neće vršiti više od jedne terenske kontrole istog poreznog obveznika u vezi sa određenom poreznom obavezom za određeni period osim ako postoji osnov za obnovu postupka • Inspektori su dužni preduzeti sve mjere kako bi se poreznom obvezniku omogućilo da nastavi sa poslovanjem i tokom inspekcijskog nadzora
• Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije kako porezni obveznik posluje nezakonito, tada će ovo predstavljati osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti poreznog obveznika pečaćenjem njegovih poslovnih prostorija • Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uključuje: o o o poslovanje bez dozvole, neprijavljivanje zaposlenika, poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranje prometa u skladu sa poreznim zakonima i onemogućavanje ovlaštenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju.
• U utvrđivanju tačne porezne obaveze poreznog obveznika za vrijeme uredske ili terenske porezne kontrole, Porezna uprava je ovlaštena koristiti indicije, kao i knjige i evidencije poreznog obveznika
Aktivnost poreznog obveznika prilikom nadzora • Saradnja sa inspektorima i drugim posebno ovlaštenim poreznim službenicima – osnovna je dužnost poreznog obveznika prilikom obavljanja porezne kontrole • Na zahtjev inspektora, porezni obveznik dužan je da prezentira i pokaže sve nekretnine, poslovne prostorije, opremu, proizvode i robu s kojom raspolaže, kao i da sarađuje u izvođenju dokaza radi utvrđivanje tačne porezne obaveze
• U završnom razgovoru sa inspektorima, porezni obveznik može da diskutuje o svim činjenicama koje su, eventualno, sporne, o konkretnoj primjeni normi iz materijalnih zakona koje imaju odraza na rezultat i pravne posljedice porezne kontrole • Prije uručenja zapisnika, porezni obveznik ima mogućnost da se izjasni o svim bitnim nalazima inspekcijskog nadzora
• Odredba člana 80. stav 8. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bi. H omogućava poreznom obvezniku da dobrovoljno prijavi prekršaj poreznom organu prije obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego što je taj prekršaj otkriven od bilo kog ovlaštenog službenika ili organa. • Ukoliko je na ovaj način porezni obveznik sarađivao sa Poreznom upravom, kao i u slučaju da u potpunosti sarađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze, Porezna uprava može osloboditi poreznog obveznika od prekršajnog postupa, iako je prekršaj evidentno učinjen
Žalba na rješenje • Na rješenje Porezne uprave. Iporeznih inspektora kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku kontrole ili na poreznu prijavu koju je Porezna uprava podnijela u ime poreznog obveznika, porezni obveznik ima pravo žalbe • Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostepeno rješenje u roku od osam dana od dana prijema prvostepenog rješenja. • Kad prvostepeni organ nađe da je podnesena žalba dopuštena , pravovremena i izjavljena od ovlaštenog lica, a pobijeno rješenje nije zamijenio novim rješenjem, u skladu sa zakonom, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe poslati žalbu Ministarstvu na rješavanje • Ministarstvo kao drugostepeni organ rješava po žalbi u roku od trideset dana od dana prijema žalbe od prvostepenog organa • Žalba odlaže izvršenje rješenja
• Pored rješenja kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku kontrole, porezni obveznik ima pravo žalbe i na sva druga rješenja Porezne uprave koja se izdaju u skladu sa odredbama ovog zakona • Žalbe na sva rješenja kojim se ne utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku kontrole ne odlažu izvršenje rješenja, a rješavaju se i podnose po navedenom postupku
Tužba • Protiv rješenja drugostepenog organa, dopuštena je tužba nadležnom sudu u Federaciji • Tužba nadležnom sudu u Federaciji podnosi se u roku od trideset radnih dana od dana prijema rješenja drugostepenog organa • Podnošenje tužbe nadležnom sudu u Federaciji ne odlaže izvršenje rješenja Porezne uprave
Kontrola izdavanja fiskalnih računa ugostitelja • Jedna od najčešćih kontrola poreznih inspektora u zadnjih nekoliko godina od uvođenja fiskalizacije je, pored nadzora nad pravilnošću prijave zaposlenika, obavljanje kontrole izdavanja fiskalnih računa ugostitelja • Riječ je o „brzim” kontrolama izdavanja fiskalnih računa • Međutim, upravo u ovakvim kontrolama često se javljaju proceduralne greške rukovodećih zaposlenika Porezne uprave i poreznih inspektora • U tim slučajevima, inspektori su u proteklom periodu ponekad dobivali „bjanko” potpisane naloge, te sami na terenu odlučuju u kojem će ugostiteljskom objektu izvršiti kontrolu
• Zakonom o Poreznoj upravi decidirano je propisano da rukovodilac poreznog ureda odlučuje o mjestu terenske kontrole, te se izbor mjesta kontrole ne bi smio ostavljati „na volju” poreznog inspektora • Pored navedenog, u vezi sa predmetom kontrole i porezni obveznici dovedeni su u nedoumicu o pravilnom postupanju prilikom izdavanja fiskalnih računa • Naime, inspektori prilikom kontrola zahtijevaju da se fiskalni računi nalaze na stolu, te je postalo nejasno da li je račun potrebno izdati prilikom narudžbe, svaki put uz donošenje naručenih proizvoda ili na kraju kada se vrši plaćanje • S tim u vezi je i Federalno ministarstvo finansija donosilo više mišljenja
Članom 2. Zakona o fiskalnim sistemima, propisane su definicije pojedinih izraza u Zakonu: • Promet predstavlja podatke o vrijednosti prodanog dobra, odnosno izvršene usluge • Gotovina u kasi predstavlja razliku zbira gotovine koju su uplatili klijenti i gotovine koju je u kasu unio blagajnik i zbira gotovine vraćene klijentima i gotovine koju je iz kase iznio blagajnik • Evidentiranje prometa predstavlja sve tri operacije: evidentiranja, storniranja i reklamiranja prometa, koje se izvršavaju pomoću fiskalnog uređaja, gotovine koju je u kasu unio blagajnik i zbira gotovine vraćene klijentima i gotovine koju je iz kase iznio blagajnik
• Prema mišljenju FMF-a, porezni obveznik iz oblasti ugostiteljstva, koji nije registrovan za usluge smještaja, u obavezi je da evidentira promet izdavanjem fiskalnog računa za svaki pojedinačni naručeni artikal • Navedeni postupak evidentiranja prometa u konkretnoj situaciji, očigledno, nije završen samim izdavanjem računa, već je neophodna i naplata po fiskalnom računu • Kako je uobičajena praksa da se naplata od kupaca u ugostiteljskim objektima izvršava nakon završetka usluge tj. konzumiranja jela ili pića, realno je da se izdati računu nalaze na stolu, sve do naplate istih
• Ukoliko bi se insistiralo na preciznoj provedbi gore navedenog akta FMF-a – postojala bi obaveza naplate svakog pojedinačno naručenog artikla u momentu izdavanja fiskalnog računa; međutim, takvo postupanje bilo bi suprotno uobičajenoj praksi poslovanja u ugostiteljstvu, te da se može primijeniti samo u slučajevima kad gost zahtijeva plaćanje po svakom izdatom računu • Izricanje kazne i konstatovanje od strane inspektora da se računi ne izdaju samo zato jer u tom trenutku nisu na stolu praktično je neosnovano i nezakonitp, tim više jer protekne određeno vrijeme od narudžbe do donošenja traženog artikla i izdavanja fiskalnog računa, te u drugom dijelu od naplate i odnošenja novca u blagajnu
• Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora, neophodno je utvrđivanje presjeka stanja blagajne, te nakon toga utvrđivanje iznosa još nenaplaćenih, a izdatih fiskalnih računa (koji se mogu nalaziti, zavisno od trenutka; kod konobara, na stolu ili kod gosta), kako bi se realno utvrdio evidentirani promet i stanje novca
Igre na sreću • Zakonom o igrama na sreću za nadzor nad provođenjem ovog, za razliku od dosadašnjeg propisa, nije samo „zaduženo“ Federalno ministarstvo finansija, nego i Porezna uprava Federacije Bi. H, što se posebno odnosi na porezne inspektore • Zakon o igrama na sreću ne samo da „uvodi“ Poreznu upravu Federacije Bi. H kao kontrolni organ za njegovu primjenu, nego znatno proširuje ovlaštenja, ali i odgovornost poreznog organa za detaljni nadzor i izvještavanje nadležnih tijela zakonodavne vlasti o rezultatima koje je postigao
• U članu 123. Zakona o igrama na sreću propisano je da. . „Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom) priređivača • Zakon o igrama na sreću pod prijetnjom visokih novčanih kazni, obavezuje priređivače igara na sreću da moraju osigurati uslove za svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne uprave
Prava i dužnosti poreznih istražnih inspektora • Prema članu 7. alineja 15. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bi. H, Krivičnog zakona Federacije Bi. H, te Zakona o krivičnom postupku Federacije Bi. H, za prijavljivanje krivičnih djela iz oblasti poreza odgovorne su tzv. «ovlaštene službene osobe» , odnosno inspektori istražnih i obavještajnih jedinica
Krivična djela iz oblasti poreza mogu biti: o porezna utaja o lažna porezna isprava o nepravilno izdavanje sredstava pravnih osoba o podnošenje lažne porezne prijave o sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje o napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti
• Ovi posebno ovlašteni službenici dužni su da prijave krivična djela za koja su obaviješteni ili za koja saznaju na neki drugi način, odnosno da postupe po odgovarajućim odredbama Zakona o krivičnom postupku • Inspektori istražnih jedinica za određeno krivično djelo mogu biti obaviješteni od svojih kolega – «obavještajaca» i poreznih inspektora, kao i od svih drugih organizacionih jedinica, drugih organa uprave, udruženja građana i slično • Također, mnoga krivična djela ovlaštene službene osobe mogu otkriti prilikom obavljanja svakodnevnih poslova u samoj istražnoj jedinici trijažom mase ulaznih obavještajnih podataka koji ukazuju na sumnju za izvršenje krivičnog djela, pogotovo ako podaci dolaze iz «izvora» koji se, već, pokazao kao pouzdan
• Nakon što se prijave registriraju u poseban registar slučajeva, istražni inspektor, u roku od sedam dana od dana saznanja o postojanju osnovane sumnje da je krivično djelo učinjeno, dužna je da obavijesti nadležnog tužioca o svim raspoloživim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzela • Opisana aktivnost predviđena je za krivično djelo ukoliko je za isto propisana kazna zatvora do pet godina • Međutim, ako je kazna propisana za više od pet godina, inspektor je u obavezi da odmah izvijesti nadležnog tužioca, te da dalje postupa pod njegovim nadzorom
• • Prilikom obavljanja ove, tzv. kombinovane porezne kontrole koja ima za cilj otkrivanje krivičnih djela, istražni inspektori imaju obaveze i ovlaštenja da: prikupljaju potrebne izjave od raznih osoba pregledaju prijevozna sredstva, putnike i prtljag ograniče kretanje na određenom prostoru za onoliko vremena koliko je potrebno da se obavi neophodna službena radnja utvrđuju identitet osoba i predmeta raspisuju potragu za licima i stvarima u prisustvu odgovorne osobe pretražuju pojedine objekte i prostorije državnih organa, javnih preduzeće i ustanova kai i da izvrše uvid u njihovu poslovnu dokumentaciju preduzimaju druge mjere i radnje
• Istražni inspektori veliki dio svoje aktivnosti baziraju na nalozima nadležnih tužilaštava i sudova • Istražni inspektori pomažu poreznim inspektorima u smislu dostavljanja podataka, pokazatelja i informacija o pojedino(i)m poreznim obveznicima kojima bi trebalo utvrditi dodatnu poreznu obavezu na bazi indicija • Istražni inspektori Porezne uprave Federacije Bi. H, također, sarađuju sa Ovo se odnosi i na istražnim inspektorima u drugim organima: o Državne granične službe o MUP-a o SIPA-e o Uprave za indirektno oporezivanje Bi. H
Prava i obaveze poreznih obveznika i inspektora u prekršajnom postupku • Porezni prekršaj je zakonom ili podzakonskim aktima utvrđena radnja lica koje je prouzrokovalo povredu poreznih propisa ili e propustilo da ih ispoštuje i za koje je predviđena određena kazna • Lice koje počini porezni prekršaj podliježe odgovarajućoj kazni • Nijedno lice podliježe kazni za porezni prekršaj osim onda kada je kazna za taj prekršaj propisana poreznim zakonima ili podzakonskim aktima
Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog postupka iako je počinilo prekršaj: • ako je lice dobrovoljno i tačno prijavilo prekršaj poreznom organu prije obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od bilo kojeg službenika ili organa Federacije i • ako u potpunosti surađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze. • Navedeno lice dužno je platiti kamatu na dospjelu poreznu obavezu, bez obzira što je oslobođeno prekršajnog postupka
- Slides: 51