TEMA 5 Voda u tlu Sveuilite J J

TEMA 5. Voda u tlu Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku Monika Marković dipl. ing.

Poljoprivredne melioracije Navodnjavanje 095/8100032 Monika. Markovic@pfos. hr

Kruta faza Tekuća faza Plinovita faza 50% 25% 50% 30% 20% TLO JE DISPERZNI SUSTAV KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE

VODA U TLU ZRAČNI REŽIM FIZIKALNA SVOJSTVA KEMIJSKA SVOJSTVA TOPLINSKE ZNAČAJKE MIKROBIO. AKTIVNOST PEDOGENETSKE PROCESE

(μm) KRUPNE PORE 10 -50 (50>) KRUPNE PORE (IZMEĐU KRUPNIH ČESTICA TLA) SITNE PORE (IZMEĐU ČESTICA GLINE) SREDNJE PORE 0, 2 -10 SITNE PORE <0, 2 SREDNJE PORE U IDEALNIM UVJETIMA U TLU, U SITNIM PORAMA NALAZI SE VODA, A U KRUPNIM PORAMA NALAZI SE ZRAK

KAPILARNE PORE NEKAPILARNE PORE UKUPNA POROZNOST TLA (P%) 3: 2 NAJPOVOLJNIJI ODNOS KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE IMA ILOVAČA

PORA ISPUNJENA ZRAKOM VODA ČESTICA TLA KRUPNE PORE KAPILARNO KRETANJE VODE U TLU (fiziološki aktivna voda) SREDNJE PORE GRAVITACIJSKO KRETANJE VODE U TLU SITNE PORE NEPOKRETNA VODA

SATURIRANO TLO POLJSKI VODNI KAPACITET TOČKA VENUĆA HIGROSKOPNA VLAŽNOST TLA ČVRSTA FAZA PORE TOČKA VENUĆA

v SVE PORE ISPUNJENE ZRAKOM v. NARUŠENI VODOZRAČNI ODNOSI v. ANAEROBNI UVJETI v. ISPIRANJE HRANIVA v. KVARENJE STRUKTURE

KAPILARNA VODA § MEHANIČKIM SILAMA DRŽI SE ZA ČESTICE TLA § NAJPRISTUPAČNIJA BILJKAMA § OTAPA I PREMJEŠTA TOPIVE SOLI, KOLOIDE I ORGANSKU TVAR JEDAN DIO VODE JE NEPRISTUPAČAN (PORE <0, 2 μm)

VODA U TLU SLOBODNA GRAVITACIJSKA VEZANA PODZEMNA POJEDINI LITERATURNI NAVODI KAPILARNU VODU SVRSTAVAJU U SLOBODNU GRAVITACIJSKU VODU OPNENA KEMIJSKI KAPILARNA HIGROSKOPNA

UKUPNA KOLIČINA VODE U TLU U ODREĐENOM TRENUTKU VODODRŽIVA SPOSOBNOST TLA VLAŽNOST TLA VODOPROPUSTIVOST TLA

VODODRŽIVA SPOSOBNOST TLA POLJSKI VODNI KAPACITET – KOLIČINA VODE U TLU 24 - 48 SATI NAKON VLAŽENJA NAVODNJAVANJEM ILI OBILNIJIH OBORINA SPOSOBNOST TLA DA U ODREĐENOM TRENUTKU I UVJETIMA ZADRŽI NAJVEĆU KOLIČINU VODE • STRUKTURA • MEHANIČKI SASTAV • STANJU VLAŽNOSTI • KAPILARNOSTI • RAZINI PODZEMNE VODE • …

VODNE (HIDROLOŠKE) KONSTANTE Kv • MAKSIMALNI VODNI KAPACITET • = UKUPNA POROZNOST • RETENCIJSKI VODNI • SVE PORE ISPUNJENJE • MAKSIMALNO MOGUĆU TLA VODOM MVK KAPACITET LKV • POLJSKI VODNI KAPACITET • GORNJA GRANICA BILJCI PRISTUPAČNE VODE KOLIČINU KAPILARNE VODE PVK • DONJA GRANICA BILJCI PRISTUPAČNE VODE • TOČKA VENUĆA TV

SUHO TLO VLAŽNO TLO MOKRO TLO PRISTUPAČNA VODA NEPRISTUPAČNA VODA GRAVITACIJSKA VODNA KONSTANTA TV LKV PVK MKV SILE DRŽANJA bar 6, 25 0, 33 0 15

VANJSKI IZGLED BILJKE KRITIČNO RAZDOBLJE ZA BILJKU TRENUTAK POČETKA NAVODNJAVANJA PROCJENI VLAŽNOSTI TLA TURNUS NAVODNJAV ANJA STANJE VLAŽNOSTI TLA

TENZIOMETAR • • Radi na principu vakuuma Vjerodostojniji je podatke daje pri visokoj vlažnosti Pokazuje trenutnu vlažnost tla u zoni korijenskog sustava 0 – 100 cb (kretanje vrijednosti? ) • TDR – time domain reflecotmetry • Razlika u kapacitetu tla da provodi visokofrekventne elektromagnetske valove ili impulse • Mjeri vrijeme koje je potrebno da impuls prijeđe od jedne čestice do druge • Prednost: točnost +/- 1 – 2%, nije potrebno baždarenje i nije osjetljiv na sadržaj soli • Mjeri volumni sadržaj vode u tlu REFLEKTOMETRIJA

……. ELEKTROMETRIJA GRAVIMETRIJA • Sušenje uzoraka • Nedostaci?

Watermark (gipsani) blokovi o Sadržaj bloka (senzora)? o Zašto gips? o Kako se postavlja? o Koje su prednosti? o Koji su nedostatci? o Koji je princip rada? o Kakve podatke nam daje? o Baždarenje blokova!

• 10 do 15 cm • 25 do 30 cm Dubina Koliko • POSTAVLJANJE BLOKOVA • RADNA SHEMA B POKUSA HR VODE - KUKURUZ 2010 27 05 10. xls Kako

PREDNOSTI NEDOSTATCI v Jednom postavljeni u tlo ostaju tijekom čitave vegetacije v. U slučaju potrebe lako ih je zamijeniti v Očitavanja su direktno na polju v Lako odrediti dubinu postavljanja bloka (dužina žice) v Neosjetljivi na promjenu p. H tla (sadržaj soli) v Potrebno je poznavati tip tla v Prije uporabe uređaj je potrebno baždariti za tip tla u kojem se postavlja v Potrebno je znanje o vodi u tlu v Točnost pri visokoj vlažnosti tla v Nemogućnost “ulaska” u polje nakon oborina ili navodnjavanja (memorija)

PRINCIP RADA § Metalne pločice (elektrode) provodljivost § Otpor između elektroda se mijenja promjenom vlažnosti tla § Očitavanje se vrši pomoću Watermark uređaja § Očitanja na uređaju iznose 0 – 200 k. Pa (cbar) § 0 = mokro tlo § 200 = suho tlo

cbar Stanje vlažnosti tla 0 - 10 Saturirano tlo (dan dva nakon navodnjavanja ili obilnijih oborina) 10 - 20 Tlo je adekvatno vlažno (tla s većim sadržajem pijeska su isušena) 30 – 60 Uobičajena razina za navodnjavanje (osim teških glinenih tala). Na očitanju od 60 cbara (gornja razina) u hladnim humidnim klimatima i tlima s većom vododržećom sposobnošću (waterholding capacity). 60 - 100 Uobičajena razina za navodnjavanje teških glinenih tala 100 - 200 Sadržaj vode u tlu je nizak, slijedi snižavanje uroda ili su urodi upitni

OBROK NAVODNJAVANJA NORMA NAVODNJAVANJA ELEMENTI NAVODNJAVANJA TRENUTAK POČETKA NAVODNJAVANJA TURNUS NAVODNJAVANJA

Mkv = maksimalni kapacitet tla za vodu Kv = vodni kapacitet (PVK) Lkt = lentokapilarna vlažnost Tv = točka venuća (dvostruka vrijednost higroskopne vlage) Hy = higroskopna vlaga