Telekomunikacijska industrija MILAN DESKARKRBI IVANA ERCEGOVAC MARIJANA KLIANIN

Telekomunikacijska industrija MILAN DESKAR-ŠKRBIĆ IVANA ERCEGOVAC MARIJANA KLIŠANIN 20. siječanj 2012.

Uvod snažan razvoj u protekla dva desteljeća digitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj novih tehnologija (npr. smart phone) promjena tržišnih uvjeta – razbijanje monopola promjena legislativa u SAD i EU (npr. Telecommunications Act 1996) fiksna telefonija, mobilna telefonija, digitalna i satelitska televizija, internetska-video telefonija orijentacija na ekonomske karakteristike i ekonomsku ulogu telekomunikacijske industrije (monopol, ljudski kapital. . . ) uloga monopola

Rast telekomunikacijske industrije

Malo povijesti SAD – razvoj modernih telekomunikacija 1837. prvi komercijalni telegraf – Morse °& Henry 1866. prvi prekooceanski telegraf 1876. Bell – telefon Bell Telephone Company American Telephone % Telegraph (AT&T) razvoj snažnog monopola 1901. – prvi radio (Nikola Tesla 1839. ) 1927. /1929. prva televizija razvoj računalnih mreža i interneta 1960 -ih i 1970 -ih ARPANET 1981. – prvi moderniji mrežni sustav

Telekomunikacije – prirodni monopol? � 19. st. – državna pošta VS privatne poštanske i telegrafske kompanije (skupe i ograničenog dometa) � krajem 19. st. AT&T – prvi veliki regulirani monopol regulirane cijene u zamjenu za političku zaštitu od konkurencije preko 70 godina monopolističkog položaja � 1960. -1990. – postepena liberalizacija telekomunikacijskih usluga snažan razvoj tehnologije nekoliko regulatora i smanjivanje prepreka za ulazak � 1996. snažan antimonopolski zakon u telekomunikacijskoj industriji – American Telecommunication Act � velika uloga razvoja interneta i bežićnih mreža

Udio prihoda u BDP-u

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (I) velika uloga u procesu globalizacije “globalno selo” outsourscing – snažan razvoj Indije 1990 ih snižavanje troškova komunikacije i poslovanja utjecaj na razvoj novih industrija snažan razvoj financijskih tržišta “knowledge-sharing” – World Knowledge razvoj znanosti veća informiranost predmet politoloških i socioloških istraživanja

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (II) � empirijska istraživanja započinju 1960 ih � veliki broj istraživača pronašao čvrstu i pozitivnu korelaciju između razvoja telekomunikacija i ekonomskog rasta Jipp, 1963; Hardy, 1980; Moss, 1981; Saunders et al. , 1994; Lichtenberg, 1995; Greenstein & Spiller, 1996 kauzalnost? � profitabilne javne investicije – relevantan faktor rasta � signifikantniji utjecaj u razvijenijim zemljama (viši stupanj apsorpcije) � telekomunikacije i rast –dvosmjerna veza 30 industrijaliziranih zemalja i 25 zemalja u razvoju � utjecaj na ekonomski rast redukcija troškova komunikacije, interakcije i poslovanja širenje tržišta novi proizovdni procesi (npr. just in time) kompleksniji menadžment multinacionalne kompanije organiziranije tržište kapitala

Time-saving effect

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (III) posljednjih 10 ak godina razvoj sofisticiranijih ekonometrijskih metoda i statističkih softwera omogućuje postizanje statistički signifikantnijih rezultata Shiu, A. i Lam, P. L. (2006. ) dinamička panel analiza uzorak 105 zemalja u periodu 1980. -2006. – 2730 opservacija! razvijene zemlje: dvosmjerna veza zemlje u razvoje: jednosmjerna veza od BDP-a prema telekomunikacijama policy recommendations za zemlje u razvoju viša ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu liberalizacija tržišta telekomunikacijskih operatera nije jedan od ključnih faktora rasta TFP-a moć apsorpcije ulaganja u obrazovanje i trening – ljudski kapital Shiu, A. ; Lam, P. L. : Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (IV) Waverman, L. ; Meschi, M. ; Fuss, M. (2005. ) analiza uloge telekomunikacija u zemljama u razvoju Social Overhead Capital (SOC) i ekonomski rast cross-section analiza uzorak od 22 zemlje 1995. i 2003. proxy varijabla: stupanj penetracije i difuzije mobilne telefonije zemlje s nižim stupnjem penetracije i difuzije mobilne telefonije ostvaruju niže stope rasta prema hipotezi Barro i Romer – ulaganja u ljudski kapital imaju visoki povrat, ali i opadajuće prinose konvergencija ovisi i o kvaliteti i dostupnosti telekomunikacijske infrastrukture Waverman, L. ; Meschi, M. ; Fuss, M. : The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

Stupanj penetracije mobilne telefonije

Literatura Shiu, A. ; Lam, P. L. : Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008. Waverman, L. ; Meschi, M. ; Fuss, M. : The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

Telekomunikacijska industrija u Hrvatskoj

Liberalizacija tržišta 2003. Zakon o telekomunikacijama 1. korak prema liberalizaciji tržište usuglašavanje sa standardima EU zaštita korisnika telekom usluga kraj monopola u fiksnoj telefoniji i duopola u mobilnoj dolaskom konkurencije osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAKOM) DJELOKRUG – upravljanje radiofrenkvecijskim spektrom, rješavanje problematike radio-telekomunikacijske terminalne opreme, suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama, te obavljanje stručnog nadzor nad pružanjem telekomunikacijskih usluga. CILJ - osigurati uvjete za održivo tržišno nadmetanje u segmentu telekomunikacija, na dobrobit gospodarstva i svih građana RH.

Fiksna telefonija prije liberalizacije Isključivi pružatelj usluga bio je HPT (HT) - monopol Vrlo visoke cijene postojećih usluga Ograničeno uvođenje novih usluga postojao samo ISDN i analogni pristup Internetu veliki raskorak u odnosu na Europu

Internet prije liberalizacije 1991. službeno je započelo uvođenje interneta u RH početak rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, 1. pružatelja internet usluga (Internet Service Provider - ISP) kod nas, sljedećih nekoliko godina i jedini studeni 1992. - uspostavljena prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetova računala u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je RH povezana na internet. Pojavljuje se nekoliko vrlo malih pružatelja, zanemariv udio (Iskon, Global. Net i sl. )

Mobilna telefonija prije liberalizacije 1990. 1. NMT mobilna mreža CRONET (099), popularni Mobitel Sporo uvođenje novih tehnologija - 1997. GSM 1999. dolazak prvog konkurenta - VIPnet Slijedi daljnje širenje GSM mreže, HT još uvijek u povlaštenom položaju Neposredno prije početka liberalizacije Vipnet zauzima 50, 3% tržišta mobilne telefonije – duopol

Fiksna telefonija i Internet poslije liberalizacije Kraj 2007. – tržišni udjeli u fiksnoj telefoniji: 88% T-HT, 12% svi ostali operateri (Optima je vodeći alternativni operater) Spor T-HT-a i Republike Hrvatske oko vlasništva infrastrukture problem s tajnim ugovorima prilikom prodaje Deutsche Telekomu Lipanj 2006. – T-HT kupuje Iskon (2. najveći pružatelj Internet usluga) – dvojbena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja posljedica: otežano djelovanje alternativnih operatera – diktiranje cijene – korak unazad Uvođenje vlastite infrastrukture od strane alternativnih operatera (skupa investicija – potreban veliki kapital, dugoročna isplativost) Zadnjih godina došlo je do velikog širenja širokopojasnog pristupa Internetu (ADSL) zbog snižavanja cijene – T-HT i Iskon tržišni predvodnici (prikriveni monopol zbog istog vlasnika)

Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj Operatori u nepokretnoj ( fiksnoj ) mreži 10 komercijalnih operatera HT , Amis Telekom, B. NET Hrvatska, H 1 Telekom, Iskon, Metronet, Optima Telekom, Primatel, VIPnet, Voljatel 1. 593. 794 ukupno korisnika 42, 07 % gustoće 589. 380 prenesenih brojeva (rujan 2011. ) Udio operatera obzirom na broj korisnika

Broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu • • Konstantno pozitivan trend Za dinamiku ovog dijela tržišta najzaslužniji su: • povoljniji omjer cijena i kvaliteta usluge, • povećana dostupnost Interneta • stalno rastuća svijest korisnika o Internetu kao izvoru poslovnih, zabavnih i inih informacija

Mobilna telefonija nakon liberalizacije 1999. - na tržište ulazi VIPnet početak uvođenja novih usluga (GSM mreža – SMS, WAP itd. ) početak velikog povećanja broja korisnika mobilne telefonije 2001. - Deutsche Telekom postaje većinski vlasnik HT-a (rebranding u T-HT 2004. ) 2005. - 3. mobilni operater Tele 2 snižavanje cijena za više od 50% problemi: vrlo mala infrastruktura i ograničene usluge) Nakon prvih 9 mjeseci 2008: T-mobile 46, 4%, VIPnet 42, 4% tržišnog udjela, Tele 2 11, 2% Značajan napredak nakon liberalizacije – vrlo profitabilno područje telekomunikacijske industrije u RH - 120% penetracija tržišta! , ali i u cijelom svijetu Inovativnost usluga i aplikacija – SMS placanje parkinga, ZET karata i sl.

Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj Operateri u pokretnoj ( mobilnoj ) mreži 3 komercijalna operatora: HT, VIPnet, TELE 2 5. 422. 339 korisnika 126, 38 % gustoće 269. 865 prenesenih brojeva (2011. ) Udio operatera obzirom na broj korisnika

Telekomunikacijske usluge - ukupno Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Današnji stanje telekomunikacija - najave Revolucija u svijetu najveći rast i motor cijelog tržišta telekomunikacija postao je brzi internet i usluge koje se na njega nadopunjuju uvođenjem 4. generacije mobilne mreže internetski promet na mobitelima postaje veći nego na računalima, podaci postaju dostupni uvijek i svuda, što potpuno mijenja način života s tehnologijom gotovo svi mobilni operateri nude flat-tarife za pristup mobilnom internet analitičari mobilnih i fiksnih operatera diljem svijeta - prvi put mobilni internet nadvladao fiksni Hrvatska američka telekomunikacijska kompanija Vela. Tel planira graditi novu nacionalnu bežičnu širokopojasnu mrežu kojom će konkurirati HTu i VIPnetu plan –ožujku 2012. - 1. faza završena, spajanje prvih korisnika na novu mrežu Vela. Tel - bit će to 1. komercijalna 4 G mreža u Hrvatskoj (kombinira Wimax i LTE tehnologiju )

Današnji stanje telekomunikacija - najave Širokopojasni internet Hrvatska - gustoća oko 18% - zemlje EU u prosjeku oko 30% nova Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj od 2012. do 2015. godine Cilj - prevladati digitalni jaz između većih gradova i ruralnih sredina koje su ostale daleko od blagodati brzog pristupa internetu Smanjenje cijena u Europi prosječna cijena 1 Mbps (megabita u sekundi) oko 17 kuna, u Hrvatskoj gotovo 100 kuna. Povecanje prosječne brzine interneta Najbrži internet skandinavske zemlje - Finska 22 Mbps, Švedska 18, 2 Mbps Hrvatska 2 Mbps Fiksna mreža – pad broj korisnika – prelazak na mobilnu mrežu Paketi telekomunikacijskih usluga – veći broj korisnika paketa i veća ponuda paketa od strane operatera

Prepreke razvoju telekomunikacija Problemi telekom operatera (investitora) HAKOM daje prekratke rokove za usvajanje europskih zakonodavnih regulativa nestalnost odluka koje država donosi - takva praksa onemogućuje dugoročno planiranje porez na usluge mobilne telefonije danas iznosi 29 % 2009. -2012. uveden tzv. mobilni harač, krizni porez 2012. najava ponovnog uvođenje poreza od 6% na prihod od mobilne telefonije, SMS i MMS poruka Smatraju da ih država u odnosu na druge industrije diskriminira i direktno destimulira investicije Primjer HTa prije krize - ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18% bruto prihoda 2010. – smanjenje ulaganja za 500 milijuna kuna rezultira – smanjenjem ulaganja u najnapredniju infrastrukturu i smanjenjem broja zaposlenih zahtjevi operatera - ukidanje poreza u cilju oslobađanja investicijskih sredstava za razvoj optičke i LTE mreže

Zaključak liberalizacija je snažno povećala telekomunikacijski promet zbog čega operateri moraju ulagati u usko grlo postojeće telekomunikacijske infrastrukture Broj prenesenih brojeva u pokretnoj i fiksnoj mreži se znatno povećao Udio HTa kao operatera nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika je po prvi put krajem 2011. pao ispod 60% zajedničko korištenje infrastrukture se stabiliziralo osigurana budućnost digitalnih elektroničkih medija rast širokopojasnog pristupa je postao zamjetan usluge dosegle europski standard IPTV (Televizija utemeljena na internetskom protokolu) Od približno 1. 5 milijuna kućanstava s TV uređajem u RH trenutno oko 40% koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora. Očekuje se stabilan rast novih IPTV korisnika. Kada se zbroji i oduzme očito je da Hrvatska napreduje u smislu mobilnih tehnologija i općenito širenja IT-a