TEKSTILNA INDUSTRIJA Vlatka Babi Dubravka Bolari Barbara Cekovi

TEKSTILNA INDUSTRIJA Vlatka Babić Dubravka Bolarić Barbara Ceković

Sadržaj Uvod Tekstilna industrija u SAD-u Tekstilna industrija u EU Tekstilna industrija u Hrvatskoj

Povijest tekstilne industrije Jedna od najstarijih industrija u svijetu Glavni proizvod je odjeća Početci industrije su od 5000 god pr. K. U 17 st. tekstil se proizvodio u malim manufakturama Procvat industrije započinje u 20 st.

Tekstilna industrija Radno intenzivna industrija Uz male troškove i siromašne zemlje mogu lako usovojiti modernu tehnologiju Dizajn, istraživanje i razvoj su vrlo važne komponente za stvaranje konkuretnske prednosti industrija često podložna kritikama

• • • pamuk vuna koža juta sintetički materijali ZA PROIZVODNJU SE KORISTI MATERIJALI INDUSRTRIJA UKLJUČUJE • preradu materijala • proizvodnju odjeće, • proizvodnju repro materijala. . . • voda • sintetsk a bojila

2 segmenta 1. Visoko kvalitetno modno tržište Ø Ø 2. Moderna tehnologija Relativno dobro plaćeni radnici Modna odjeća Outsourcing Masovna proizvodnja � � Niske nadnice i loši uvjeti rada Osnovna odjeća

Industrije povezane sa tekstilnom POLJOPRIVREDA OGLAŠAVAN JE TRGOVINA TEKSTILNA PR. STROJEVA FILM KEMIJSKA

Tržište tekstila Četvrtina svjetske proivzodnje tekstila je u Kini Glavni izvoznici odjeće i tekstila su Italija, Njemačka i SAD Cjene odjeće s godinama padaju budućnosti se očekuje povećanje sektora u svijetu Utjecaj krize - 12% pada u obujmu svjetske trgovine u 2009.

Udio tekstilen industrije u BDP-u SAD-a Udio tekstilne industrije u BDP-u 0. 0035 0. 003 0. 0025 0. 002 0. 0015 0. 001 0. 0005 0 % od BDP-a

Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji u SAD-u Ukupan broj stalnih i part time zaposlenih u industriji 700 600 tisuće zaposlenih 500 400 300 Textile mills and textile product mills, 252 200 100 0 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Naknade zaposlenima Naknade za zaposlene u milijunima $ 25000 20000 15000 Textile mills and textile product mills 10000 5000 0 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Top 3 kompanije u SAD-u

HRVATSKA TEKSTILNA INDUSTRIJA

Obilježja velika disperzija tvornica u gotovo svim županijama RH radna intenzivnost izrazita izvozna orijentiranost proizvodnja organizirana u malim, srednjim i velikim tvrtkama otvorenost za suradnju sa svijetom poštovanje roka isporuke gotove robe

visoka kvaliteta izrade tradicionalno posluje u tržišnoj strukturi gotovo je u cijelosti privatizirana osnovna je proizvodnja bitno smanjena postoje problemi u plasmanu gotove robe putem raznih kanala distribucije nedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranja visoki troškovi rada

bitne se odrednice smanjuju posljednjih 8 godina oštra cjenovna konkurencija – upitana profitabilnost briga o: 1. snižavanju troškova proizvodnje 2. razvoju i izradi vlastite kolekcije 3. promociji svoje robne marke izuzetno je teškom stanju zbog opće globalizacije tog sektora sve veći uvoz i gubitak radnih mjesta

Zaposlenost tekstilna industrija - 200 tvrtki koje zapošljavaju 17, 30% radnika odjevna industrija - 508 tvrtki zapošljavaju 83, 70% 1, 9% ukupne zaposlenosti udio tekstilaca prema broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji je oko 10% konstantno se smanjuje

Kretanje broja zaposlenih 25000 20000 Proizvodnja tekstila 15000 Proizvodnja odjeće 10000 Proizvodnja kože 5000 0 2008. 2009. 2010. • mnoge se vrste tekstilnih proizvoda više ne proizvode – razlog smanjena broja radnika

Robna razmjena izvoz muških odijela za tržišta Velike Britanije, Italije, Slovenije, Bi. H i Rusije ženska odjeća - Slovenija, Češka i Bi. H trikotažna roba - Njemačka, Austrija i Slovenija pređe i tkanine – Njemačka, Italija i Nizozemska robna razmjena – negativan (uvoz > izvoz) uvezeno više roba za 6, 5% u odnosu na prošlu godinu

Uvoz i izvoz 4000000 3500000 3000000 2500000 2000000 1500000 1000000 500000 0 2008. 2009. 2010. uvoz izvoz Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože između 5. i 8. mjesta u prerađivačkoj industriji nekada na 2. mjestu sa udjelom od 16%

primarna industrija - 23, 3 % ukupnog prihoda odjevna industrija, dorada i bojenje krzna - 66, 7 % udjela u ukupnom prihodu grane vrijednost prodanih proizvoda se smanjuje Vrijednos prodanih proizvoda 2500000 2000000 Proizvodnja tekstila 1500000 Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože 1000000 500000 0 2008. 2009. 2010.

Oživljavanje industrije zaštita domaće proizvodnje jačim nadziranjem uvoza Ministarstvo gospodarstva – program potpore Varteks – suradnja: Hugo Boss, Versace Classic, Levi’s, S. Oliver, Benetton i dr. Varteks i Čateks – strateški savez, zajedničko nastupanje na domaćem i stranom tržištu 2009. - Bambi otvara novu tvornicu

projekt “Hrvatska modna šestorka” - cilj: oživjeti hrvatsku modnu industriju i povezati je sa hrvatskim dizajnerima - dizajnerska imena (Klarić, Mrvoš, Galaš, Sever, Zigman i Ricov) surađivati sa tvrtkama kao što su RIO Riječka industrija odjeće, MK Arena iz Pule, tvrtka San Peter, Bambi i Marli

EUROPSKA UNIJA

Industrija tekstila i odjeće važan je dio europske prerađivačke industrije i pripada jednom od najvažnijih globalnih industrija u svijetu Industrija tekstila i odjeće čini: � � 5, 7% proizvodnje u svijetu proizvodnje više od 14% svjetske zaposlenosti. Prema posljednjim dostupnim podacima: � 2006. godine bilo je 220, 000 tvrtki koje zapošljavaju 2, 5 milijuna ljudi čini 7, 6% od ukupnog broja zaposlenih u industriji EU većina radne snage je žena generiraju promet od 190. 000 € Čini 3% ukupne proizvodnje u Europi

Konkurentnost i promjene u tekstilnoj industriji Industrija tekstila i odjeće u Europi je predmet niza radikalnih transformacija posljednjih godina zbog: � � Kao odgovor na izazove natjecanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Europi provode se dugotrajni procesi: � � � restrukturiranja, modernizacije i tehnološkog napretka. Tvrtke su poboljšale svoju konkurentnost: � � kombinacije tehnološke promjene, evolucije troškova proizvodnje, pojava važnih međunarodnih konkurenata i ukidanje uvoznih kvota nakon 2004. značajno smanjujući masovnu proizvodnju i jednostavan način proizvodnje, koncentrirajući se umjesto toga na širi izbor proizvoda s višom dodanom vrijednošću Osim toga, europski proizvođači su svjetski lideri na tržištima: � industrijskog tekstila te netkanog tekstila � npr. industrijski filteri, geotekstil, higijena, ili proizvodi za automobilsku industriju ili medicinski sektor kao i za odjeću visoke kvalitete dizajnerskog sadržaja

Tvrtke zadržavaju konkurentsku prednost također: � U fokusu konkurentske prednosti u EU se nalaze: � � � kvaliteta i dizajn, inovacije i tehnologija, visoke dodane vrijednosti proizvoda. U isto vrijeme, globalizacija i tehnološki napredak doveo je do potrebe da industrija tekstila i odjeće ponovno promisli o “klaster” strategiji : � � premještanjem proizvodnih pogona, za radno-intenzivne aktivnosti u zemlje s nižim troškovima rada (uglavnom u Euro-mediteranske zone) grupiranje različitih aktivnosti koje bi se temeljile na širem zemljopisnom području, odnosno na euro-mediteranskoj zoni Industrija tekstila ima vodeću ulogu u razvoju novih proizvoda, kao što je tehnički tekstil Ove trendove prema višoj dodanoj vrijednosti proizvoda treba nastaviti i ubrzati u cilju jačanja i razvoja konkurentnosti industrije tekstila i odjeće

Kraj Sporazuma o tekstilu i odjeći u 2005. godini � liberalizacija sektora tekstila i odjeće Mnogo desetljeća industrija tekstila i odjeće bile je iznimka za progresivnu liberalizaciju trgovine u industrijski proizvedenoj robi Početkom 2009. godine trgovina u industriji tekstila i odjeće u potpunosti je liberalizirana � nema više količinskih ograničenja u EU na izvoz tekstila i odjeće, uključujući i uvoz podrijetlom iz Kine Kao rezultat liberalizacije: � Kina je postala EU najveći pružatelj tekstila i odjeće

U središtu rada Europske komisije u sektoru tekstila i odjeće je “Okvir Strategije pristupa tržištu” � Najvažnija je cilj : ukloniti prepreke za izvoz europske tekstilne industrije na rastuća tržišta u inozemstvu, otvaranje mogućnosti europskoj industriji tekstila i odjeće za javne nabave usluga, osigurati fer i jednak tretman s obzirom na IP zaštite i borbe protiv krivotvorenja, koji je vrlo štetan za industriju tekstila i odjeće u EU

Najnoviji trendovi u industriji tekstila i odjeće Najnoviji trendovi u sektoru tekstila i odjeće: � � Proizvodnja, kao i razina potrošnje doživjele su – nagli pad od lipnja 2008. do lipnja 2009. Od srpnja 2009. razdoblje stabilizacije tih razina � Osjećaja posljedica gospodarske krize i kretanja u uvozu i izvozu Industrija tekstila i odjeće je teško pogođena gospodarskom krizom od 2008. i 2009. godine podaci pokazuju da je smanjenje uvoza od 11% uvoza 2008. - 2009. Trendovi su se odrazili i na izvoz Industrije tekstila i odjeće u EU: � izvoz u industriji T / C proizvoda smanjeni su za - 17% Pad izvoza tekstila za 18% Pad izvoza odjeće za 16%

Trendov. I između 2008. i 2009. godine: U 2010. godini, izvozna kretanja tekstilnih i odjevnih proizvoda bilježe oporavak � izvoz tekstilnih proizvoda u EU smanjio se za oko 20% dok je trgovina odjevnih proizvoda smanjena za 15%. U oba pod-sektora izvoz je povećan za 8% S kraja gospodarske krize dolazi i do promjene glavnih izvoznih tržišta: � � � Do 2008. godine SAD je bio glavno izvozno tržište za europske T / C proizvode U 2009. i 2010. godini glavno izvozno tržište postaje Švicarska Uvoz iz Kine porastao je za 9% u 2010.

Tekstilni sektor u 2010. godini : � � � Izvoz tekstila u EU : 33, 8 miljardi € Uvoz tekstila u EU : 83, 7 miljardi € Udio izvoza tekstila EU u globalnomu izvoz tekstila : oko 3, 6% Najveća tržišta za izvoz tekstila EU u 2010. godini: � � � Švicarska, ( 12, 3 %) Rusija, (9, 4 %) SAD, (10, 0 %) Turska (6, 8 %) Tunis (4, 9 %) Nakon Kine - EU je druga u svijetu po veličini izvoza tekstilnih proizvoda s Ni dobavljači EU u 2010. godini su: 31% � � � Kini (41, 8%), Turska (13, 3%), Indija (7, 8%), Bangladeš (7, 2%) Tunis (3, 1%)