Tehnoloke mogunosti drutva i koristi od trgovine Copyright

Tehnološke mogućnosti društva i koristi od trgovine Copyright © 2004 South-Western III glava

Uloga pretpostavki u ekonomskoj analizi • Ekonomisti prave pretpostavke sa ciljem da se svet oko nas lakše razume. • Umetnost naučnog razmišljanja je izabrati (napraviti) prave pretpostavke. • Ekonomisti se služe različitim pretpostavkama da bi dali odgovor na različita pitanja. Copyright © 2004 South-Western

Ekonomski modeli • Ekonomisti pomoću modela simplifikuju realnost sa ciljem da unaprede naše razumevanje sveta u kome živimo. • Među dva osnovna ekonomska modela spadaju: • Kriva proizvodnih mogućnosti (The Production Possibilities Frontier). • Kružni dijagram (The Circular Flow Diagram). Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Resursi su ograničeni, a potrebe neograničene. • Pitanja na koje društvo traži odgovor su: šta proizvoditi, koliko proizvoditi, kako proizvoditi i za koga proizvoditi. • Prilikom davanja odgovora na ova četiri pitanja društvo mora da napravi izbor alokacije resursa na proizvodnju hiljade dobara. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Pretpostavke modela: - Društvo se opredeljuje kako da alocira retke resurse na samo dva proizvoda: u našem primeru hleb i pištolji. - Što više ulažemo u oružje, manje je sredstava za potrošnju i kapitalna ulaganja. - Npr. Japan ulaže svega 1% svog GDP-a u odbranu, SAD oko 5%, dok Severna Koreja ulaže oko 20%. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Pod pretpostavkom da celokupnu količinu raspoloživih resursa uz zadatu tehnologiju ulažemo u proizvodnju hleba u stanju smo da proizvedemo 3000 kg hleba nedeljno. • Pod pretpostavkom da celokupnu količinu raspoloživih resursa uz zadatu tehnologiju ulažemo u proizvodnju pištolja u stanju smo da proizvedemo 1000 pištolja nedeljno. • Društvo se opredeljuje ili za granične slučajeve ili za neku kombinaciju. Tačke A ili C. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 1: Kriva proizvodnih mogućnosti Kilograma hleba 3, 000 D C 2, 200 2, 000 A Kriva proizvodnih mogućnosti B 1, 000 0 300 600 700 1, 000 Komada pištolja Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Kriva proizvodnih mogućnosti • Kriva proizvodnih mogućnosti (KPM) je grafikon koji pokazuje maksimalne količine outputa (kombinacije proizvoda) koje neka ekonomija može da proizvede pomoću raspoloživih faktora proizvodnje i tehnologije proizvodnje koju poseduje. • KPM prikazuje efikasnu proizvodnju. Efikasna upotreba resursa i dostupnih tehnologija. • Tačke na krivi prikazuju efikasne nivoe proizvodnje. • Tačke unutar krive prikazuju neefikasne nivoe proizvodnje. Tačka B, proizvodnja je manja nego što je objektivno moguće. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Osnovni ekonomski principi koji se ogledaju u krivi proizvodnih mogućnosti. • Produktivnost: što je nacija produktivnija nalazi se na višoj krivi proizvodnih mogućnosti. • Ustupci (Tradeoffs): KPM prikazuje ustupke sa kojima se društvo susreće. Kada dostignemo efikasne niovoe proizvodnje, jedini način da povećamo proizvodnju jednog proizvoda je da smanjimo proizvodnju drugog. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Opotrunitetni trošak (Opportunity Cost): KPM prikazuje oportunitetni trošak jednog dobra izražen u jedinicama mere drugog dobra (kretanjem iz tačke C u A društvo se odriče proizvodnje 200 kg hleba da bi proizvelo 100 pištolja. Oportunitetni trošak 100 pištolja je 200 kg hleba). • Privredni rast (Economic Growth): što je nacija produktivnija, to je bogatija i to se nalazi na višoj KPM. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • KPM je ispupčena ka spolja. Drugim rečima oportunitetni trošak robe izražen u mernim jedinicama druge robe zavisi od količine svake robe koja se proizvodi. • Ustupci (Tradeoffs) nisu nepromenljiva stvar i menjaju se sa količinom raspoloživih faktora proizvodnje i tehnološkim napretkom. U tom slučaju KPM menja svoj položaj. Copyright © 2004 South-Western

Kriva proizvodnih mogućnosti • Primer: Ako dođe do tehnološkog napretka u proizvodnji hleba dolazi do pomeranja KPM. Društvo će biti u stanju da proizvodi više oba dobra jer je došlo do uštede u resursima. Sada se ista količina hleba proizvodi sa manje resursa, tako da se oslobađaju dodatni resursi za proizvodnju pištolja. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 2: Pomeranje krive proizvodnih mogućnosti Kilograma hleba 4, 000 3, 000 2, 100 2, 000 0 E A 700 750 1, 000 Komada pištolja Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Da li zemlja može i pod kojim uslovima da poveća svoju potrošnju izvan granica KPM, a da nije došlo do pomeranja KPM (tačka D)? • Da bismo dali odgovor na ovo pitanje u analizu moramo da uključimo TRGOVINU. Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Vaš tipičan dan: • Budite se uz pomoć sata sa alarmom koji je napravljen u Kini ili uz pomoć mobilnog telefona iz Finske. • Popijete đus iz Nemačke, koji je napravljen od izraelskih pomorandži i kafu čije je poreklo iz Brazila. • Oblačite odelo od pamuka iz Indije koje je sašiveno u Tajlandu. • Gledate satelitske vesti koje se emituju iz Londona putem televizora koji je napravljen u Južnoj Koreji. • Vozite se automobilom/autobusom koji je sastavljen od delova koji su proizvedeni u nekoliko zemalja sveta. • . . . . a budni ste tek dva sata! Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Podsetimo se da je ekonomija nauka o tome kako društva proizvode i raspodeljuju dobra sa ciljem da zadovolje želje i potrebe svojih članova. Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Kako zadovoljavamo naše želje i potrebe u globalnoj ekonomiji? • Možemo biti ekonomski samodovoljni. • Možemo da se specijalizujemo i da trgujemo sa drugima, što vodi ekonomskoj međuzavisnosti. Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Individue i nacije se specijalizuju u proizvodnji i oslanjaju se na trgovinu, što predstavlja racionalan način rešavanja problema RETKOSTI. • Ali u tom slučaju se javljaju dva važna pitanja: • Zašto je međuzavisnost norma? • Šta determiniše proizvodnju i trgovinu? Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Zašto je međuzavisnost norma? • Međuzavisnost se javlja jer su ljudi u boljoj poziciji kada se specijalizuju i kada trguju jedni sa drugima. • Šta determiniše obrazac proizvodnje i trgovine? • Obrazci u proizvodnji i trgovini su određeni razlikama u oportunitetnim troškovima. Copyright © 2004 South-Western

Međuzavisnost i koristi od trgovine • Pretpostavimo. . . • Da postoje samo dva dobra: krompiri i meso. • I samo dva čoveka: poljoprivrednik i rančer. • Šta bi svaki od njih trebalo da proizvodi? • Zašto bi trebalo da trguju? Copyright © 2004 South-Western

Tabela 1: Proizvodne mogućnosti poljoprivrednika i rančera Minuta da bi se Količina mesa i proizveo kilogram krompira proizvedena za 8 sati Mesa Krompira Poljoprivredni k 60 15 8 32 Rančer 20 10 24 48 Copyright © 2004 South-Western

Proizvodne mogućnosti • Samodovoljnost: • Ignorišući jedan drugog: • Svaki konzumira ono što sam proizvodi. • Kriva proizvodnih mogućnosti je ujedno i kriva potrošnih mogućnosti. • Bez trgovine nema ni ekonomskih dobitaka. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 3: Kriva proizvodnih mogućnosti poljoprivrednika (a) Kriva proizvodnih mogućnosti poljoprivrednika Meso (kg) Ukoliko nema trgovine poljoprivrednik ovoliko proizvodi. i troši. 8 4 0 A 16 32 Krompiri (kg) Copyright© 2003 Copyright Southwestern/Thomson © 2004 South-Western Learning

Grafikon 3: Kriva proizvodnih mogućnosti rančera (b) Kriva proizvodnih mogućnosti rančera Meso (kg) 24 Ukoliko nema trgovine rančer ovoliko proizvodi i troši. . 12 0 B 24 48 Krompiri (kg) Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Specijalizacija i trgovina • Poljoprivrednik i rančer se specijalizuju i trguju: • Obojica su u boljoj poziciji ukoliko se specijalizuju u proizvodnji proizvoda u čijoj proizvodnji su relativno produktivniji i potom trguju. Poljoprivrednik bi trebalo da proizvodi krompire. Rančer bi trebalo da proizvodi meso. Copyright © 2004 South-Western

Tabela 2: Proizvodnja i potrošnja bez trgovine Poljoprivrednik U kilogramima Bez trgovine: Proizvodnja i potrošnja Rančer Meso Krompiri 4 16 12 24 Copyright © 2004 South-Western

Tabela 3: Koristi od trgovine Poljoprivrednik U kilogramima Bez trgovine: Proizvodnja i potrošnja Rančer Meso Krompiri 4 16 12 24 0 32 18 12 Uzima 5 Daje 15 Daje 5 Uzima 15 5 17 13 27 1 1 1 3 Sa trgovinom: Proizvodnja Trgovina Potrošnja Koristi od trgovine: povećanje potrošnje Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 4: Kako trgovina proširuje mogućnosti za potrošnju (a) Poljoprivrednikova proizvodnja i potrošnja Meso (kg) 8 5 4 Poljoprivrednikova potrošnja sa trgovinom. Poljoprivrednikova proizvodnja i potrošnja bez A* trgovine. A Poljoprivrednikova proizvodnja sa trgovinom. 0 32 16 Krompiri (kg) 17 Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Grafikon 4: Kako trgovina proširuje mogućnosti za potrošnju (b) Rančerova proizvodnja i potrošnja Meso (kg) Rančerova proizvodnja sa trgovinom. 24 18 13 Rančerova potrošnja sa trgovinom. B* B 12 0 12 24 27 Rančerova proizvodnja i potrošnja bez trgovine. 48 Krompiri (kg) Copyright © 2004 South-Western

Princip komparativne prednosti • Razlike u troškovima proizvodnje određuju: • Ko bi trebalo šta da proizvodi. • Kolika bi trebalo da bude prometna vrednost jednog dobra izražena u jedinicama drugog dobra (relativan odnos dobara). Ko proizvodi krompire po nižim troškovima? Rančer ili poljoprivrednik? Copyright © 2004 South-Western

Princip komparativne prednosti • Razlike u troškovima proizvodnje • Dva načina nakoji se mere razlike u troškovima proizvodnje: • Neophodan broj sati da bi se proizvela jedinica proizvoda (kilogram krompira, kilogram mesa). • Oportunitetni trošak žrtvovanja jednog proizvoda za drugi. Copyright © 2004 South-Western

Apsolutna prednost • Komparacija proizvođača nekog dobra na osnovu produktivnosti—apsolutna prednost. • Iskazuje produktivnost osobe, firme ili nacije u poređenju sa drugim osobama, firmama ili nacijama. • Za proizvođača koji sa manjom količinom inputa (troškova) proizvede dobro se kaže da ima apsolutnu prednost u proizvodnji tog dobra. Copyright © 2004 South-Western

Apsolutna prednost • Rančeru je potrebno samo 10 minuta da proizvede kilogram krompira dok je poljoprivredniku potrebno 15. • Rančeru je potrebno samo 20 minuta da proizvede kilogram mesa dok je poljoprivredniku potrebno 60. Rančer ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. Copyright © 2004 South-Western

Oportunitetni trošak i komparativna prednost • Komparacija proizvođača dobra na bazi oportunitetnog troška. • Nešto čega se moramo odreći da bismo dobili neku stvar. • Za proizvođača koji ima manji oportunitetni trošak proizvodnje konkretnog dobra se kaže da ima komparativnu prednost u proizvodnji tog dobra. Copyright © 2004 South-Western

Tabela 4: Oportunitetni trošak proizvodnje mesa i krompira Oportunitetni trošak 1 kg mesa 1 kg krompira Poljoprivrednik 4 kg krompira ¼ kg mesa Rančer 2 kg krompira ½ kg mesa Copyright © 2004 South-Western

Komparativna prednost i trgovina • Ko ima komparativnu prednost – farmer ili rančer? • Rančerov oportunitetni trošak kilograma krompira je ½ kilograma mesa, dok je poljoprivrednikov oportunitetni trošak kilograma krompira ¼ kilograma mesa. • Rančerov oportunitetni trošak kilograma mesa je 2 kilograma krompira, dok je poljoprivrednikov oportunitetni trošak kilograma mesa 4 kilograma krompira. Copyright © 2004 South-Western

Komparativna prednost i trgovina …tako da rančer ima komparativnu prednost u proizvodnji mesa, dok farmer ima komparativnu prednost u proizvodnji krompira. Copyright © 2004 South-Western

Komparativna prednost i trgovina • Komparativna prednost i razlike u oportunitetnim troškovima su u osnovi trgovine i specijalizacije u proizvodnji. • Kad god potencijalni trgovinski partneri imaju različite oportunitetne troškove u proizvodnji konkretnih dobara, svaki od njih ima koristi od trgovine. • Koristi od trgovine: • Od trgovine imaju koristi svi članovi društva jer svakom od njih omogućava da se specijalizuju u aktivnostima u kojima imaju komparativne prednosti. Copyright © 2004 South-Western

Međunarodna trgovina • Svaka zemlja ima mnogo stanovnika sa različitim interesovanjima. Međunarodna trgovina nekim pojedincima može da šteti, iako je državi u celini bolje. Uvoz—dobra proizvedena u inostranstvu koja su se prodala na domaćem tržištu. • Izvoz—dobra proizvedena u domaćoj ekonomiji prodata na inostranom tržištu. Copyright © 2004 South-Western

Summary • Each person consumes goods and services produced by many other people both in our country and around the world. • Interdependence and trade are desirable because they allow everyone to enjoy a greater quantity and variety of goods and services. Copyright © 2004 South-Western

Summary • There are two ways to compare the ability of two people producing a good. • The person who can produce a good with a smaller quantity of inputs has an absolute advantage. • The person with a smaller opportunity cost has a comparative advantage. Copyright © 2004 South-Western

Summary • The gains from trade are based on comparative advantage, not absolute advantage. • Trade makes everyone better off because it allows people to specialize in those activities in which they have a comparative advantage. • The principle of comparative advantage applies to countries as well as people. Copyright © 2004 South-Western