Tehniki fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu Industrijsko inenjerstvo

  • Slides: 41
Download presentation
Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu Industrijsko inženjerstvo u eksploataciji nafte i gasa Tehnika

Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu Industrijsko inženjerstvo u eksploataciji nafte i gasa Tehnika i tehnologija proizvodnje gasa (2) Predavanja: Doc. dr. sc. Radoslav D. Mićić rmicic@beotel. rs 1

Poreklo i svetske rezerve Prirodni gas se, generalno, smatra neobnovljivim gorivom. Naziva se i,

Poreklo i svetske rezerve Prirodni gas se, generalno, smatra neobnovljivim gorivom. Naziva se i, fosilnim gorivom, jer vec ina naučnika veruje da je prirodni gas formiran degradacijom ostataka malih morskih životinja i biljaka, koje su izumrle pre 200 -400 miliona godina, a njihovi ostaci su akumulirani u proteklim milionima godina. 2

Dva glavna mehanizma (biogeni i termogeni) su odgovorna za ovu degradaciju. Prirodni gas postoji

Dva glavna mehanizma (biogeni i termogeni) su odgovorna za ovu degradaciju. Prirodni gas postoji u prirodi, pod pritiskom u kamenim rezervoarima u Zemljinoj kori, bilo u spoju i/ili rastvoren u težim ugljovodonicima i vodi, ili samostalan. Eksploatiše se iz rezervoara slično kao nafta, ili zajedno s sirovom naftom.

Podela po nastanku U grupu gasovitih goriva naftnog porekla spadaju naftni gasovi - prirodni

Podela po nastanku U grupu gasovitih goriva naftnog porekla spadaju naftni gasovi - prirodni i rafinerijski. Prirodni naftni gasovi (Natural gas NG), po novoj definiciji nazvani Gasoviti petroleum, dobijajaju se iz gasnih, gasno-kondenzatnih i gasno-naftnih ležišta (bušotina). Rafinerijski gasovi sporedni su proizvodi atmosferske destilacije nafte i niza procesa termičke i katalitičke prerade različitih naftnih frakcija. 4

Odgovarajučom obradom - prečišćavanjem i destilacijom - prirodnih i rafinerijskih gasova dobija se Tečni

Odgovarajučom obradom - prečišćavanjem i destilacijom - prirodnih i rafinerijskih gasova dobija se Tečni naftni gas -TNG (Liquefied Petroleum Gas LPG), koji se već godinama koristi kao gorivo za domaćinstva i u industriji; u novije vreme sve češće i kao gorivo za benzinske motore i kao sirovina za petrohemijsku industriju.

U drugoj polovini 20 veka i prirodni naftni gasovi prevode se u tečno stanje

U drugoj polovini 20 veka i prirodni naftni gasovi prevode se u tečno stanje (Liquefied Natural Gas LNG). To se čini zbog transporta do udaljenih potrošača specijalnim brodovima - cisternama, koji ga uglavnom koriste kao gorivo ili kao petrohemijsku sirovinu, a u novije vreme i za pogon motora SUS. U Rusiji i nekim drugim zemljama već se koristi u gasovitom stanju za pogon motora velikih transportnih vozila.

Gde se koristi? Sve više se koriste kao gasovito gorivo ali i kao sirovine

Gde se koristi? Sve više se koriste kao gasovito gorivo ali i kao sirovine za hemijsku i petrohemijsku industriju. U drugoj polovini 20 veka i prirodni naftni gasovi prevode se u tečno stanje (Liquefied Natural Gas LNG). To se čini zbog transporta do udaljenih potrošača specijalnim brodovima - cisternama, koji ga uglavnom koriste kao gorivo ili kao petrohemijsku sirovinu, a u novije vreme i za pogon motora SUS. 7

Prednosti Potpunije sagorevaju od tečnih goriva naftnog porekla i od ugljeva. Iskorišćenje energije znatno

Prednosti Potpunije sagorevaju od tečnih goriva naftnog porekla i od ugljeva. Iskorišćenje energije znatno je bolje. Budući da su očišćeni od neželjenih primesa i kontaminanata i da ne sadrže vodoniksulfid i merkaptane, ekološki su prihvatljiviji od drugih goriva. 8

Nedostaci Podrazumeva izgradnju gasovodne i distributivne mreže, kao i odgovarajuće instalacije. To utiče na

Nedostaci Podrazumeva izgradnju gasovodne i distributivne mreže, kao i odgovarajuće instalacije. To utiče na cenu gasa. Jedan od nedostataka PNG je skuplji transport u poređenju sa ugljem, naftom i derivatima nafte. Drugi nedostatak PNG u poređenju sa tečnim naftnim gorivima je što bi se kod motornih vozila morali koristiti veliki i specijalni rezervoari. 9

Poreklo, geneza i tipovi ležišta PNG Počev od geneze, preko migracija, do akumulacija u

Poreklo, geneza i tipovi ležišta PNG Počev od geneze, preko migracija, do akumulacija u kojima se nalazi i iz kojih se dobija, prirodni naftni gas (PNG) stalni je pratilac nafte. I za PNG, kao i za naftu, još nisu potpuno pouzdano utvrđeni poreklo i geneza, kao ni način formiranja akumulacija. Uglavnom preovladava mišljenje stručnjaka da je i PNG organskog porekla, a da je geneza bila slična genezi nafte. To mišljenje zasniva se na činjenici da je PNG redovni pratilac nafte u ležištaima.

Tačno je da se akumulacije nafte i prirodnog naftnog gasa uglavnom nalaze u sedimentnim

Tačno je da se akumulacije nafte i prirodnog naftnog gasa uglavnom nalaze u sedimentnim stenama, u podzemnim rezervoarima kakvi su formirani u svim geološkim periodama, na dubinama od svega nekoliko desetina do nekoliko hiljada metara. Međutim, treba reći da su pronađeni tragovi ugljovodonika (pretežno metana) i u eruptivnim stenama i u granitnim masivima, u kojima, zna se, nije bilo organskog materijala. Zbog toga se ne sme potpuno odbaciti ni hipoteza o neorganskom poreklu PNG. Uz to treba reći da je najnovijim istraživanjima dokazano prisustvo tečnog metana na nekim planetnim satelitima, na kojima sigurno nema organskog materila ni života. To bi moglo biti potvrda hipoteze o direktnoj sisntezi ugljovodonika iz ugljenika i vodonika.

Klasifikacija ležišta prirodnog naftnog gasa Klasifikacija ležišta vrši se zbog načina razrade, režima i

Klasifikacija ležišta prirodnog naftnog gasa Klasifikacija ležišta vrši se zbog načina razrade, režima i tehnologije proizvodnje, a kriterijumi za klasifikaciju su fizičke i termodinamičke osobine fluida. Najvažnije osobine - gustina, kompresibilnost i viskoznost - zavise od PVT uslova, tj. od odnosa pritiska, zapremine i temperature gasa.

Podela prema prirodi ležišta Postoje 2 osnovne podele: 1. U prirodi postoje tri tipa

Podela prema prirodi ležišta Postoje 2 osnovne podele: 1. U prirodi postoje tri tipa ležišta: a. izolovana gasna, b. gasno- naftna c. gasno-kondenzatna 2. Podela: a. ležišta suvog gasa, b. vlažnog gasa, c. gasnog kondenzata i isparive nafte. Nekada je teško razlikovati gasno-kondenzatna ležišta od ležišta vlažnoga gasa, a naročito od ležišta isparive nafte. Stoga je prva podela možda i jednostavnija i prirodnija 13

Izolovana gasna ležišta U izolovanim gasnim ležištima nalazi se tzv. suvi ili siromašni PNG

Izolovana gasna ležišta U izolovanim gasnim ležištima nalazi se tzv. suvi ili siromašni PNG bez viših ugljovodonika. Te vrste nalazišta obično nisu u neposrednoj vezi sa naftom. Od ugljovodonika u njima dominatan je metan, a etan, propan i butani, nalaze se u promenljivim i uglavnom malim količinama. Pritisak u takvim ležištima može biti i do 100 bara (10 MPa). 14

Gasno-naftna ležišta U ležištima ovoga tipa PNG je u kontaktu sa naftom. Pored metana

Gasno-naftna ležišta U ležištima ovoga tipa PNG je u kontaktu sa naftom. Pored metana u takvom gasu nalaze se znatno veće količine etana, propana i butana, pa i viših ugljovodonika. Zbog toga je uslovno nazvan "vlažnim", bogatim ili masnim naftnim gasom naftnog porekla. 15

Gasno-naftna ležišta Kod gasno-naftnih ležišta postoje dve mogućnosti: Da gas prati naftu ili da

Gasno-naftna ležišta Kod gasno-naftnih ležišta postoje dve mogućnosti: Da gas prati naftu ili da nafta prati gas. U oba slučaja deo gasa je rastvoren u nafti, a slobodni deo se nalazi iznad nje u tzv. gasnoj kapi. Taj deo svrstava se u grupu prirodnih naftnih gasova, a deo gasa koji se nalazi rastvoren u nafti, naziva se pratećim ili kaptažnim naftnim gasom 16

Hemijski sastav naftno-kaptažnih gasova Pod pojmom prateći ili kaptažni naftni gas podrazumeva se samo

Hemijski sastav naftno-kaptažnih gasova Pod pojmom prateći ili kaptažni naftni gas podrazumeva se samo onaj deo gasa u gasnonaftnom ili naftnom ležištu koji je rastvoren u nafti i koji se iz nje mora izdvojiti posebnim tretmanom po izlasku iz bušotine. Na taj način se nestabilna nafta stabilizuje i priprema za bezbedniji transport. 17

Sastav kaptažnog gasa Gasovi oslobođeni iz nafte ne razlikuju se od prirodnih po vrsti

Sastav kaptažnog gasa Gasovi oslobođeni iz nafte ne razlikuju se od prirodnih po vrsti prisutnih ugljovodnika, već samo po njihovom sadržaju. Sadržaj metana u kaptažnim gasovima može da se kreće u granicama od 30 do 60%, ređe iznad toga, natno viši sadržaji: etana 5 -14%, propana 3 - 18%, butana 2 -8%, a viših ugljovodonika može biti u granicama 1 - 6%. Zbog toga se kaptažni gasovi svrstavaju u grupu bogatih ili masnih. 18

Za razliku od većine PNG, u kojima sadržaj benzinskih para može biti u granicama

Za razliku od većine PNG, u kojima sadržaj benzinskih para može biti u granicama 50 -100 g/m 3 gasa, u kaptažnim se može naći i preko 750 g/m 3. Istraživanjima je utvrđeno da hemijski sastav kaptažnih gasova zavisi od starosti i sastava kolektorskih stena ali i od dubine naftnog ležišta. Iz gornjih horizonata npr. dobijaju se siromašniji gasovi, a iz dubljih ležišta gasovi su bogatiji višim ugljovodonicima. Međutim, zanimljivo je i teško objašnjivo to što ovi gasovi sadrže veće količine CO 2 i N 2 19

Gasni faktor Za svako ležište ove vrste određuje se tzv. gasni faktor. On je

Gasni faktor Za svako ležište ove vrste određuje se tzv. gasni faktor. On je definisan brojem standardnih kubnih metara gasa ( Sm 3) koji se mogu dobiti iz jednog kubnog metra tečnosti (nafte ili kondenzata) i izražava se kao Sm 3/m 3. (Sm 3 oznaka je za kubni metar gasa pri atmosferskom pritisku i na 15°C). Zavisno od uslova u ležištu i od stepena promena koje su se dešavale tokom geneze i migracije, veličina gasnog faktora može da varira u širokim granicama.

Gasni faktor za različite tipove ležišta Od 900 do 18. 000 Sm 3/m 3

Gasni faktor za različite tipove ležišta Od 900 do 18. 000 Sm 3/m 3 kod gasno-kondenzatnih ležišta, Od 5 do 500 Sm 3/m 3 kod gasno-naftnih i Ispod 20 Sm 3/m 3 kod ležišta teških nafti. Visoke vrednosti gasnog faktora karakteristične su za ležišta jako transformisane parafinske nafte, a niske za manje transformisane naftenske nafte. Gasni faktor opada tokom eksploatacije ležišta srazmerno stepenu iskorišćenja.

Gasno-kondenzatna ležišta Karakterišu ih visoki pritisci (iznad 3 x 107 Pa = 30 MPa,

Gasno-kondenzatna ležišta Karakterišu ih visoki pritisci (iznad 3 x 107 Pa = 30 MPa, = 300 bara = 306 atm), i visoke temperature (80 - 100°C i više). U tim uslovima u gasno stanje prelaze i ugljovodonici C 5 pa i znatno viši. Zbog sadržaja viših ugljovodonika ti gasovi su nazvani vlažnim, masnim ili bogatim Po tome su slični gasovima iz gasno-naftnih ležišta.

Viši ugljovodonici se pri sniženju temperature kondenzuju, ponovo prelaze u tečno stanje u prirodni

Viši ugljovodonici se pri sniženju temperature kondenzuju, ponovo prelaze u tečno stanje u prirodni gazolin (smešu ugljovodonika od C 5 do C 10), ili u kondenzat (smešu ugljovodonika od C 5 do C 35. ) Količine kondenzata mogu da se kreću od 100 do 500 cm 3/m 3 prirodnog gasa. Ovakvi kondenzati mogu se prerađivati istim redosledom kao nafta. Laki destilati mogu biti sirovine za izomerizaciju, katalitički reforming ili komponente motornih benzina; često ih na naftnim poljima mešaju sa sirovom naftom kojoj se tako povećava cena.

Terminologija Na 11. Svetskom kongresu za naftu i gas, 1983. god. u Londonu, imenovana

Terminologija Na 11. Svetskom kongresu za naftu i gas, 1983. god. u Londonu, imenovana Studijska grupa predložila je univerzalni nomenklaturni sistem. Za sve prirodne mešavine ugljovodonika koje se nalaze u podzemnim ležištima, u različitim geološkim strukturama i na različitim dubinama, bez obzira na agregatno stanje, usvojen je opšti naziv petroleum. Shodno tome prirodni naftni gas (Natural Gas) gasoviti deo petroleuma.

U zapadnoj stručnoj literaturi koriste se i dodatni nazivi kojima se bliže ukazuje na

U zapadnoj stručnoj literaturi koriste se i dodatni nazivi kojima se bliže ukazuje na osobine PNG, zavisno od tipa ležišta i od stepena obrade, odnosno, od pripreme za upotrebu. Evo nekih od tih naziva. : Natural Gas (NG) - prirodni naftni gas (PNG) - naziv je za onaj deo petroleuma koji se u prirodnim podzemnim rezervoarima, u ležišnim uslovima, (pri određenom pritisku i određenoj temperaturi) nalazi u gasovitom stanju i koji u takvom stanju ostaje i po izlasku iz bušotine, tj. pri atmosferskom pritisku i na temperaturi okoline. Uz to treba reći da, zavisno ot tipa ležišta, deo PNG može biti rastvoren u sirovoj nafti. 25

Associated Gas – (ASGAS) –naftni (kaptažni) gas, gas naftnih ležišta. Masni (mokri) prirodni gas

Associated Gas – (ASGAS) –naftni (kaptažni) gas, gas naftnih ležišta. Masni (mokri) prirodni gas (wet gas) koji je u kontaktu s naftom u ležištu kada egzistira u slobodnom stanju, u gasnoj kapi ležišta ili kao otopljen u slojnoj nafti pri početnom ležišnom pritisku i temperaturi. Za razliku od suvog slobodnog (nekaptažnog) prirodnog gasa u gasnom ležištu (nonassociated gas). Proizvodi se zajedno s naftom (ako proizvodnja naftnog gasa ne utiče, znatno, na iscrpak nafte, tada državna regulativna agencija može da naftni gas klasifi cirati u slobodni (nekaptažni). Prema nekim definicijama, pojam se odnosi samo na gas u gasnoj kapi (ne i na gas otopljen u nafti). Sinonimi: coproduced gas, co-produced natural gas; v. associated wet gas, nonassociated gas.

Associated-dissolved gas –naftni (kaptažni, kaptažni naftni) gas, gas naftnih bušotina, gas (naftni gas) na

Associated-dissolved gas –naftni (kaptažni, kaptažni naftni) gas, gas naftnih bušotina, gas (naftni gas) na glavi zaštitne kolone, v. casinghead gas. Non Associated Gas - naziv je za prirodni naftni gas iz izolovanog gasnog ležišta, koji nije u kontaktu sa tečnom naftom. Raw Natural Gas - naziv je za sirovi PNG, kakav je izašao iz bušotine i koji nije oslobođen eventualno prisutnih - azota, ugljendioksida, vodoniksulfida i drugih nečistoća i primesa. 27

Marketable natural Gas - naziv je za PNG koji je oslobođen štetnih primesa i

Marketable natural Gas - naziv je za PNG koji je oslobođen štetnih primesa i pripremljen za upotrebu u domaćinstvu ili u industriji. Wet (Rich) Gas - naziv je za "vlažni" ili masni PNG koji, osim metana, sadrži i određene komercijalne količine ugljovodonika viših molekulskih masa. Dry (Lean) Gas - naziv je za "suv“ ili "mršavi“ PNG, koji se pretežno sastoji od metana i ne sadrži komercijalne količine ugljovodonika viših molekulskih masa. 28

Sweet Natural Gas - naziv je za PNG koji ne sadrži jedinjenja sumpora. Sour

Sweet Natural Gas - naziv je za PNG koji ne sadrži jedinjenja sumpora. Sour Natural Gas - naziv je za PNG koji sadrži veće količine kiselih jedinjenja sumpora ili ugljendioksida. Liquefield Natural Gas (LNG)- naziv je za tečni PNG (tečni prirodni naftni gas - TPNG), koji se posebnim postupkom (likvefakcijom) prevodi u tečno stanje. U novije vreme TPNG se sve više transportuje specijalnim brodovima - tankerima. 29

Liquefield Petroleum Gas (LPG)- naziv je za tečni naftni gas TNG. To je obično

Liquefield Petroleum Gas (LPG)- naziv je za tečni naftni gas TNG. To je obično mešavina propana i butana u tečnom stanju, može sadržati i nešto propena i butena, ako im se dodaju i olefini iz rafinerijskih procesa. Koristi se kao gorivo za domaćinstvo i u industriji, a u novije vreme i kao gorivo za*pogon motora SUS. Condensate - кондензат - naziv je za laki prirodni gazolin koji se dobija iz tzv. gasno-kondenzatnih ležišta. On sadrži visok procenat pentana i viših ugljovodonika. Pošto kao takav nije pogodan za proizvodnju motornih benzina, njime se obično obogaćuje sirova nafta, koja se prodaje po višoj ceni. 30

Sastav i fizičko hemijske karakteristike prirodnih gasova Osobine prirodnih naftnih gasova Glavni i najkorisniji

Sastav i fizičko hemijske karakteristike prirodnih gasova Osobine prirodnih naftnih gasova Glavni i najkorisniji konstituenti prirodnih naftnih gasova su parafinski ugljovodonici (alkani) najnižih molekulskih masa. Glavnu masu PNG čine prvi članovi parafinskog ili metanovog niza- alkani. Dominantan je metan (CH 4), a u manjim i promenljivim količinama nalaze se etan (CH 3), propan (CH 3 CH 2 CH 3), n-butan (CH 3 CH 2 CH 3) i iso-butan ((CH 3)2 CHCH 3). U znatno manjim količinama, zavisno od tipa ležišta, i ležišnih uslova, mogu biti prisutni pentani, heksani i ugljovodonici viših molekulskih masa

Prirodni gas - supstanca koja je pod normalnim uslovima su u gasovitom stanju i,

Prirodni gas - supstanca koja je pod normalnim uslovima su u gasovitom stanju i, u zavisnosti od uslova, može biti u tri stanja: slobodnom, adsorbovanom i rastvorenom. Ugljovodonični gas u uslovima gasnog sloja, u zavisnosti od svog sastava, pritiska i temperature može biti u različitim agregatnim stanjima - gasnom, tečnom ili kao smeša gas-tečnost. Slobodni gas se obično nalazi u podignutom delu formacije u gasnoj kapi.

Ako nema gasne kape u naftnom rezervoaru (sloju), (ovo je moguće sa visokim pritiskom

Ako nema gasne kape u naftnom rezervoaru (sloju), (ovo je moguće sa visokim pritiskom u naftnom sloju ili je stena sa specifičnom strukturom), gas je rastvoren u nafti. Rastvaranjem gasa u nafti će se smanjiti pritisak koji se stvorio u naftnom polju, a ovaj gas se naziva naftni, kaptažni gas (associated gas) Nafta u uslovima naftno-gasnog sloja sadrži rastvoreni gas. Ukoliko je veći pritisak u formaciju, rastvorena je veća količina gasa u nafti. Pritisak pri kojem je cela količina gasa rastvorena u nafti naziva se pritisak zasićenja. On zavisi od sastava nafte i gasa i temperature u rezervoaru. Od pritiska zasićenja zavisi gasni faktor - količinu gasa (m 3) koji se nalazi u jednoj toni nafte (m 3).

Sporedne komponente ili prateće primese Mogu biti gasoviti neugljovodonici različitih struktura i osobina. Njihova

Sporedne komponente ili prateće primese Mogu biti gasoviti neugljovodonici različitih struktura i osobina. Njihova masena zastupljenost može da varira u dosta širokim granicama. Neugljovodonici su nepoželjni pratioci, primese ili kontaminanti PNG. To mogu biti ugljendioksid (CO 2) azot (N 2), vodoniksulfid (H 2 S), merkaptani (RSH), vodena para, a nekada helijum (He), neon (Ne) i argon (Ar), a nekada i živina para (Hg). Poreklo, vrsta i udeo tih primesa u prirodnim naftnim gasovima zavise od vrste matičnih stena, od različitih procesa koji su se milionima godina odvijali u litosferi, od migracija i od samih ležišta iz kojih se dobijaju

Hemijski sastav PNG iz različitih tipova ležišta (sadržaj komp. PNG je u %) Izvor.

Hemijski sastav PNG iz različitih tipova ležišta (sadržaj komp. PNG je u %) Izvor. Grupa autora: Prirodni plin, Zagreb, 1989. goriva naftnog porekla Naziv gasa Gasna ležišta Gasno-kondenzatna ležišta Gasno-naftna ležišta Metan (CH 4) 994, 50 85, 00 70, 30 Etan (C 2 H 6) 11, 44 4, 10 7, 40 Propan (C 3 H 8) 00, 34 3, 37 6, 20 Butani (C 4 H 10) 00, 20 1, 40 4, 10 Pentani(C 5 H 12) 0, 14 0, 80 3, 20 Heksani (C 6 H 14) 00, 08 0, 60 3, 00 Heptani i viši (C 7+) 00, 40 3, 40 2, 00 Azot (N 2) 00, 30 0, 81 1, 79 Ugljendioksid (CO 2) 22, 60 0, 50 1, 90 Vodoniksulfid (H 2 S) - 0, 02 0, 11

Hemijski sastav PNG iz gasnih i naftno-gasnih ležišta u svetu (Sadr. kompon. PNG je

Hemijski sastav PNG iz gasnih i naftno-gasnih ležišta u svetu (Sadr. kompon. PNG je u % Iz gasnih ležišta CH 4 C 2 H 6 C 3 H 8 C 4 H 10 Australija-A/. W. Shelf 85, 30 5, 80 2, 00 0, 80 Alžir- Hassi-R'Mel 83, 50 7, 00 2, 00 Novi Zeland-Kapuni 46, 20 5, 20 Severno more-West Sole 94, 30 3, 10 C 5 N 2 CO 2 H 2 S 1, 90 1, 00 3, 2 0, 80 0, 40 6, 10 0, 20 2. 00 0, 60 0, 10 1, 00 44, 90 0, 50 0, 20 1, 20 0, 50 Abu Dhabi-Zakum Iz naftno-gasnih ležišta 72, 00 13, 90 6, 50 2, 60 1, 40 0, 70 2, 30 0, 6 Severno more-Forties 46, 50 13, 20 19, 80 10, 60 8, 00 1, 20 0, 70

Sastav prirodnih gasova iz ležišta u Rusiji Gasovi proizvedeni iz čisto-gasnih polja sadrže više

Sastav prirodnih gasova iz ležišta u Rusiji Gasovi proizvedeni iz čisto-gasnih polja sadrže više od 95% metana. Hemijski sastav gasa dobijenih iz izolovanih gasnih polja, vol. % Oblast CH 4 C 2 H 6 C 3 H 8 C 4 H 10 C 5 H 12 N 2 SO 2 Rel. Gust. Северо. Ставропольское 98, 9 0, 29 0, 16 0, 05 – 0, 4 0, 2 0, 56 Уренгойское 98, 84 0, 1 0, 03 0, 02 0, 01 1, 7 0, 3 0, 56 Шатлыкское 95, 58 1, 99 0, 35 0, 1 0, 05 0, 78 1, 15 0, 58 Медвежье 98, 78 0, 1 0, 02 – – 1, 0 0, 1 0, 56

Sadržaj metana u gasovima iz gasno kondenzacionih polja kreće se u opsegu od 75

Sadržaj metana u gasovima iz gasno kondenzacionih polja kreće se u opsegu od 75 - 95%. Hemijski sastav gasa iz gasno-kondenzatnih polja, Gasnokondenzatnih ležišta vol. % Оblast СН 4 С 2 Н 6 С 3 Н 8 С 4 Н 10 С 5 Н 12 Н 2 СО 2 Rеl. Gust. 74, 80 7, 70 3, 90 1, 80 6, 40 4, 30 0, 10 0, 882 Оренбургское 84, 00 5, 00 1, 60 0, 70 1, 80 3, 5 0, 680 Ямбургское 89, 67 4, 39 1, 64 0, 74 2, 36 0, 26 0, 94 0, 713 Уренгойское 88, 28 5, 29 2, 42 1, 00 2, 52 0, 48 0, 01 0, 707 Вуктыльское

Gasovi proizvedeni zajedno sa naftom (associated gas) su mešavina metana, propan-butan frakcije (TNG) i

Gasovi proizvedeni zajedno sa naftom (associated gas) su mešavina metana, propan-butan frakcije (TNG) i prirodnog benzina (natural gasoline). Sadržaj metana varira od 35 - 85%, sadržaj teških ugljovodonika u gasu će varirati u rasponu od 20 -40%, nekada i do 60%. Оblast СН 4 С 2 Н 6 С 3 Н 8 С 4 Н 10 С 5 Н 12 Н 2 СО 2 Рел. густ. Bавлинское 35, 0 20, 7 19, 9 9, 8 5, 8 8, 4 0, 4 1, 181 Ромашкинское 38 19, 1 17, 8 8, 0 6, 8 8, 0 1, 5 1, 125 Самотлорское 53, 4 7, 2 15, 1 8, 3 6, 3 9, 6 0, 1 1, 010 Узеньское 50, 2 20, 2 16, 8 7, 7 3, 0 2, 3 – 1, 010

Hemijski sastav PNG iz nekih ležišta u Vojvodini (Sadržaj PNG je u %) Vојvodina

Hemijski sastav PNG iz nekih ležišta u Vojvodini (Sadržaj PNG je u %) Vојvodina CH 4 C 2 H 6 C 3 H 8 C 4 H 10 C 5 N 2 CO 2 Velika Greda 91 -98 0, 6 -2, 5 0, 3 -1, 1 0, 5 0, 2 1, 0 -4, 5 - Jermenovci (ka) 90 -95 2, 3 -6, 4 0, 9 -1, 1 1, 5 -1, 8 0, 5 - Elemir (kapt. ) 57 -79 8, 0 -14, 0 6, 0 -12, 0 Kikinda F (ka) 72 -86 5, 0 -8, 0 4, 0 -7, 0 2, 5 -5, 5 1, 2 -2, 0 1, 3 -4, 0 Kikinda 75 - 89 4, 5 - 8, 0 1, 5 -5, 0 1, 0 -2, 5 0, 4 -1, 0 2, 0 -6, 0 0, 5 -2, 2 Kik. Varoš (k) 70, 3 14, 5 Mokrin 79 -89 5, 0 -8, 0 Plandište 80 -86 1, 4 -4, 0 6, 5 3 -7 4, 3 1, 5 -3, 0 1, 9 -2, 0 1, 6 2, 8 4, 5 0, 6 -1 - 1, 2 -4, 0 1, 0 -2, 0 0, 4 -1, 0 3, 0 -5, 0 0, 2 -0, 8 - - - 12 -16 -