Tablice engl Table S utalo i D Grundler

Tablice (engl. Table) © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Tablica n Tablica je temeljni objekt baze podataka. n Srodni se podaci pohranjuju u polja (stupce tablice). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 2

Nova tablica n Novu je tablicu moguće stvoriti na nekoliko načina. Tablicu se može stvoriti, npr. : a) u prikazu podatkovnog lista unosom podataka, b) u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 3

Stvaranje tablice unosom podataka n Za stvaranje tablice u prikazu podatkovnog lista unosom podataka potrebno je birati: n kartica Stvori, 1 n grupa Tablice, n naredbeni gumb Tablica. 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 4

Stvaranje tablice unosom podataka n Nova se tablica otvara u prikazu podatkovnog lista. n Polja se dodaju unošenjem podataka u stupac Dodaj novo polje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 5

Primarni ključ n Svaka tablica u bazi podataka treba imati polje primarni ključ čiji će sadržaj jedinstveno obilježiti svaki od zapisa u tablici. n Pri stvaranju nove tablice u prikazu podatkovne tablice, Access automatski stvara polje primarni ključ i dodjeljuje mu naziv "ID“. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 6

Umjetni primarni ključ n Polje ID služi kao umjetni primarni ključ. n Koristi se u situacijama kada sadržaj niti jednog polja ne odgovara značajkama primarnog ključa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 7

Umjetni primarni ključ n Sadržaj polja koje je umjetni primarni ključ stvara program. n Program stvara jedinstveni rastući (slijedni) ili jedinstveni nasumični (slučajni) broj koji se pridružuje svakom zapisu. n Automatsko stvaranje primarnog ključa se može uključiti i odabirom vrste podataka Samonumerirenje (engl. Auto. Number). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 8

Tablica n Za svako novo polje koje se želi dodati, treba: n zadati naziv (engl. Field Name) n odrediti vrstu podataka (engl. Data Type) koji će se u njega pohranjivati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 9

Stvaranje tablice unosom podataka n Da bi se zadao naziv polja, treba dvokliknuti na zaglavlje tog polja, a zatim upisati željeni naziv. n Pri unosu podataka u novi stupac, program podatke prepoznaje po vrsti pa tako i određuje vrstu podataka za svako od polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 10

Tablica – spremanje n Gotovu tablicu treba spremiti. n Za spremanje treba birati: n gumb MS Office, n Spremi kao/Spremi objekt kao. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 11

Tablica – unos podataka Vježba 6 a. n Otvoriti bazu podataka naziva vlastitog prezimena. n Stvoriti novu tablicu. n Nazivi polja: n Tekst, Broj, Datum. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 12

Tablica – unos podataka Vježba 6 b. n U zadana polja unijeti ove podatke: n Tekst: baza podataka n Broj: 345, 765 n Datum: 25. 6. 2008 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 13

Tablica – spremanje Vježba 6 c. n Tablicu spremiti. Naziv neka bude: Probna tablica. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 14

Vrste podataka n Sada bi valjalo provjeriti da li doista program pri unosu podataka, podatke prepoznavanje po vrsti, pa tako i određuje vrstu podataka za svako od polja. n Provjeriti je moguće odabirom: n kartica: Podatkovni list, n grupa: Vrsta podataka i oblikovanje, n Vrsta podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 15

Vrste podataka n Klikom miša na svako polje vidljivo je da je program doista prepoznao vrste unesenih podataka (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 16

Tablica – vrste podataka Vježba 6 d. n Provjeriti vrste podataka u definiranim poljima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 17

Vrste podataka Tekst (engl. Text) skupine alfanumeričkih znakova duljne do 255 znakova Dopis (engl. Memo) skupine alfanumeričkih znakova dulje od 255 znakova Broj (engl. Number) brojevi, cijeli ili decimalni Datum/vrijeme (engl. Date/Time) datum ili vrijeme (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 18

Vrste podataka Valuta (engl. Currency) valutni prikaz, postotak, eksponencijalni prikaz i td. Samonumeriranje (engl. Auto. Number) za automatsku dodjelu rastućeg (slijednog) ili slučajnog broja Da/ne (engl. Yes/No) za podatke binarnog tipa (da/ne) Ostali OLE objekti, hiperveze, privici (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 19

Prikaz dizajna n Da program pri unosu podataka doista podatke prepoznaje po vrsti, moguće je vidjeti i promjenom prikaza podatkovnog lista u prikaz dizajna. n Prikaz dizajna pruža dobar nadzor nad zadavanjem pojedinih svojstava polja. n Kada se nova tablica stvara u ovome prikazu, polja se tablice definiraju prije unosa podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 20

Promjena prikaza tablice n Prikaz je moguće promijeniti na više načina, a jedan od njih je npr. : 1 n kartica Polazno, n Prikaz dizajna, 2 ili n odgovarajućim gumbom na traci stanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 21

Prikaz dizajna Vježba 6 e. n Promijeniti prikaz podatkovnog lista u prikaz dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 22

Vrste podataka n I u prikazu dizajna je vidljivo da je program doista prepoznao vrste unesenih podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 23

Prikaz dizajna n Prozor prikaza dizajna podijeljen je u dva dijela: 1 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 24

Stvaranje tablice – gornji dio n U gornjem je dijelu prozora prikaz u obliku tablice sa tri stupca koji imaju stalne nazive i namjenu. n Redci su namijenjeni za definiranje polja nove tablice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 25

Naziv polja n Naziv polja se upisuje u prvi stupac. n Može biti duljine do 64 znaka (uključujući i praznine). n Taj se naziv polja u prikazu podatkovnog lista prikazuje kao zaglavlje stupca. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 26

Opis polja n Treći stupac Opis je predviđen za unos opisa namjene polja. n Ovaj stupac ne mora biti popunjen i služi samo kao pomoć osobi koja izrađuje tablicu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 27

Vrsta podataka n Stupac Vrsta podataka služi za zadavanje vrste podataka koji će se unositi u odabrano polje. n Vrsta podataka se odabire iz padajućeg popisa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 28

Stvaranje tablice – donji dio n U donjem dijelu prozora mogu se odrediti svojstva polja. n Izgled donjeg dijela prozora ovisi o odabranoj vrsti podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 29

Svojstva polja - Tekst n Ovako izgleda donji dio prozora ako je polje predviđeno za unos podataka vrste Tekst. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 30

Svojstva polja – Veličina polja n Npr. svojstvo Veličina polja omogućava zadavanje veličine (najveći broj znakova koji se može unijeti u to polje) tekstualnih podataka. n Najveća duljina je 255 znakova. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 31

Stvaranje tablice u prikazu dizajna n Novu tablicu je moguće stvoriti i u prikazu dizajna. n Kada se nova tablica stvara u ovome prikazu, polja se tablice definiraju prije unosa podataka. n U ovome prikazu polja se mogu umetati, uređivati i uklanjati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 32

Stvaranje tablice u prikazu dizajna n Da bi se nova tablica stvorila u prikazu dizajna, potrebno je birati: 1 n kartica Stvori, 3 n grupa Tablice, n naredbeni gumb Dizajn tablice, 2 n definirati polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 33

Druga tablica Vježba 7 a. n Izraditi tablicu s podacima o razrednim odjelima (naziv razrednog odjela, razrednik, broj učenika i broj sobe) u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 34

Druga tablica n Prvo polje: n Naziv polja: Razredni odjel n Vrsta podataka: Tekst n Svojstva polja/Veličina polja: 5 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 35

Druga tablica n Drugo polje: n Naziv polja: Razrednik - prezime n Vrsta podataka: Tekst n Svojstva polja/Veličina polja: 5 n Treće polje: n Naziv polja: Razrednik - ime n Vrsta podataka: Tekst n Svojstva polja/Veličina polja: 15 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 36

Druga tablica n Četvrto polje: n Naziv polja: Soba n Vrsta podataka: Tekst n Svojstva polja/Veličina polja: 3 n Peto polje: n Naziv polja: Broj učenika n Vrsta podataka: Broj n Svojstva polja/Veličina polja: Cijeli broj (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 37

Svojstva polja - Broj n Ovako izgleda donji dio prozora ako je polje predviđeno za unos podataka vrste Broj. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 39

Svojstva polja – Veličina polja n Npr. svojstvo Veličina polja omogućava zadavanje željene veličine i vrste broja. Pritiskom na tipku F 1 prikazuje se opis odabrane vrste i veličine broja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 40

Druga tablica n Gotova tablica izgleda ovako: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 42

Tablica – spremanje n Gotovu tablicu treba spremiti. n Potrebno je birati: n gumb MS Office, n Spremi kao/Spremi objekt kao. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 43

Druga tablica - spremanje Vježba 7 b. n Tablicu spremiti pod nazivom: Razredni odjeli. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 44

Primarni ključ n Pri spremanju će se prikazati upozorenje! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 45

Primarni ključ n Upozorenje ukazuje na potrebu zadavanja primarnog ključa. n Odabirom ponude Da, Access će automatski stvoriti polje umjetnog primarnog ključa. n Odabirom ponude Ne primarni se ključ ne stvara automatski već ga korisnik treba sam definirati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 46

Primarni ključ n Polje primarnog ključa mora: n jedinstveno identificirati svaki zapis, n uvijek sadržavati vrijednost, n rijetko (najbolje nikada) se mijenjati. n Stoga, treba promisliti postoji li takvo polje u našoj tablici. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 47

Primarni ključ n Polje se postavlja za primarni ključ tako da ga se označi, a zatim npr. odabere kartica Dizajn, grupa Alati, naredbeni gumb Primarni ključ. 2 4 3 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 48

Druga tablica – primarni ključ Vježba 7 c. n U primjeru postoji polje koje zadovoljava karakteristike primarnog ključa. To je polje Razredni odjel. n Polje Razredni odjel označiti primarnim ključem. n Spremiti tablicu. Oznaka primarnog ključa (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 49

Promjena prikaza tablice n Nakon što je tablica stvorena u prikazu dizajna, valja je prebaciti u prikaz podatkovnog lista da bi se u nju mogli unijeti podaci. n Promjena prikaza npr. : n kartica Dizajn, 1 2 n Prikaz, n Prikaz podatkovnog lista. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 3 50

Prikaz podatkovnog lista n Nakon što je postavljen prikaz podatkovnog lista, nova je tablica spremna za unos podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 51

Pogreške! n Već pri unosu drugog zapisa vidljiva je pogreška. n Dozvoljena veličina polja Razrednik-prezime (5) je premala. Željeno prezime nije pohranjeno u potpunosti. Zabilježeno je samo prvih 5 znakova polja prezime. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 52

Pogreške! n Da bi se pogreška ispravila, treba ponovo postaviti prikaz dizajna i veličinu polja povećati na 15 znakova. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 53

Druga tablica – upis podataka n Po ponovnom povratku u prikaz podatkovnog lista moguće je unijeti i pohraniti željene podatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 54

Pogreške! n Ako se u polje npr. Broj učenika zabunom unese slovo ili bilo koji znak koji ne odgovara vrsti podataka Broj, pojavit će se poruka sljedećeg sadržaja: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 55

Promjena širine stupca n Za promjenu širine stupca, pokazivač valja postaviti na desnu granicu zaglavlja tog stupca i uz pritisnutu lijevu tipku miša treba povući u željenom smijeru. Promjena širine stupca u prikazu podatkovnog lista, ne utječe na zadanu veličinu polja u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 56

Označavanje zapisa i polja n Zapis ili polje jednostavno je označiti klikom miša na zaglavlje. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 58

Brisanje zapisa/polja n Označene zapise ili polja lako je obrisati, npr. : n označiti zapis ili polje, n odabrati karticu Polazno, grupa Zapisi, naredba Izbriši, a potom Izbriši slog ili stupac. 2 3 4 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 59

Promjena redosljeda polja n Za promjenu redosljeda polja, potrebno je: n kliknuti na zaglavlje stupca i time ga označiti, n ponovo kliknuti na taj stupac i uz pritisnutu tipku miša stupac odvući na novo mjesto u tablici. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 60

Promjena redosljeda polja Vježba 7 d. n Premjestiti polje Broj učenika između polja Razredni odjel i Razrednik–prezime. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 61

Promjena redosljeda polja n Promjena redosljeda polja u prikazu podatkovnog lista ne utječe na redosljed polja u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 62

Promjena redosljeda polja n U prikazu dizajna poredak polja se mijenja isto kao i u prikazu podatkovnog lista: n označiti zaglavlje retka u kome je definirano polje, n ponovo kliknuti na to polje i uz pritisnutu tipku miša odvući ga na novo mjesto. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 63

Promjena redosljeda polja Vježba 7 e. n U prikazu dizajna premjestiti polje Soba na posljednje mjesto. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 64

Promjena redosljeda polja n Promjena redosljeda polja u prikazu dizajna utječe na promjenu redosljeda polja u prikazu podatkovnog lista. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 65

Gumbi za navigaciju po zapisima n Za navigaciju po zapisima mogu se rabiti odgovarajući gumbi. prvi zapis novi zapis (zapis nakon posljednjeg postojećeg zapisa) trenutno aktivni zapis (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 posljednji zapis 66

Kazalo n Kada se neki pojam traži u knjizi, knjigu se ne lista sve dok se taj pojam ne pronađe, već se pregledava kazalo i tamo se pronalazi podatak o tom na kojoj se stranici željeni pojam nalazi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 67

Pokazivač n Podatak o broju stranice na kojoj se traženi pojam nalazi može se nazvati pokazivačem. n Pretraga knjige je na ovaj način znatno ubrzana! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 68

Indeksirana polja n U bazama podataka postoji potreba za što bržim pronalaženjem i razvrstavanjem podataka. n Stoga se i u baze podataka uvode pokazivači tako da se polja po kojima će se vršiti pretraga indeksiraju. n Prilikom pretrage, pretražuju se samo podaci indeksiranih polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 69

Indeksirana polja n Indeksirano polje je u stvari popis pokazivača na podatke u bazi i može ga se usporediti sa kazalom koje se nalazi u knjizi. n Baza podataka se može indeksirati prema više polja, a zatim pretraživati odgovarajući indeks prema potrebi. n Iako se baza podataka može pretraživati i bez indeksa, indeksi postupak znatno ubrzavaju, posebice ako je baza velika. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 70

Indeksirana polja n Indeksiranje je moguće zadati u dijelu prozora Svojstva polja svojstvom Indeksirano. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 71

Indeksirana polja n Prilikom indeksiranja moguće je zadati da li se podaci uneseni u to polje mogu ponavljati ili ne. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 72

Primarno polje i indeksiranje n Valja uočiti promjenu koja se dogodila u ponudi svojstva Indeksirano na polju koje je primarni ključ. n Ponuda je automatski prebačena na: n Da (Bez duplikata). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 73

Pogreške! Vježba 7 f. n Da bi se provjerilo što znači svojstvo Indeksirano; Da (Bez duplikata), treba unijeti još jedan zapis koji će u polju primarnog ključa, Razredni odjel imati sadržaj 2 D. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 74

Pogreške! n Po unosu cijelog zapisa, kada se pokuša prijeći na sljedeći zapis javlja se poruka o pogrešci! n Za nastavak rada, zapis sa istim sadržajem primarnog ključa valja ukloniti (Esc 2 puta)! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 75

Indeksirana polja n Odabirom naredbenog gumba Indeksi sa kartice Dizajn, grupa Prikaži/sakrij u prikazu dizajna moguće je vidjeti prozor indeksa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 1 3 2 76

Indeksirana polja Vježba 7 g. n Zadati indeksiranje na sljedeća polja, i to ovakvih svojstava: n Razrednik–prezime Da (Duplikati U redu), n Razrednik–ime Da (Duplikati U redu). n Pogledati prozor indeksa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 77

Indeksirana polja n U prozoru se bilježi naziv indeksa, naziv polja, željeni redoslijed sortiranja (uzlazni ili silazni). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 78

Treća tablica Vježba 8 a. n Izraditi tablicu u koju će biti pohranjeni podaci o slobodnim aktivnostima (naziv slobodne aktivnosti, voditelj, dan održavanja aktivnosti i vrijeme održavanja aktivnosti) u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 79

Treća tablica n Zadati polja: n Aktivnost (vrsta Tekst, duljine 30), n Voditelj – prezime (vrsta Tekst, duljine 30), n Dan održavanja (vrsta Tekst, duljine 15), n Vrijeme održavanja (vrsta Datum/vrijeme). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 80

Vrsta podataka – Datum/vrijeme n Podaci vrste Datum/vrijeme pohranjuju se u brojčanom obliku, a prikazuju na način koji je korisnik odabrao. n Ovako izgleda donji dio prozora ako je polje predviđeno za unos podataka vrste Datum/vrijeme. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 81

Svojstva polja – Oblik n Željeni način prikaza datuma ili vremena odabire se u okviru Svojstva polja, između ponuda svojstva Oblik. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 82

Treća tablica n Za polje Vrijeme održavanja zadati prikaz vremena Kratko vrijeme. n Valja zadati i polje koje će biti primarni ključ. To je: n Šifra aktivnosti (vrsta Tekst, duljine 10). n Polje Šifra aktivnosti premjestiti na prvo mjesto u popisu polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 83

Treća tablica n Polje Šifra aktivnosti označiti primarnim ključem. n Pohraniti tablicu pod nazivom Popis aktivnosti. n Zatvoriti tablicu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 84

Tablice n Sada su u bazi tri tablice: n Probna tablica, n Razredni odjeli, n Popis aktivnosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 85

Treća tablica Vježba 8 b. n Ponovo otvoriti tablicu Popis aktivnosti. n Popuniti tablicu podacima kao u primjeru: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 86

Razvrstavanje zapisa (engl. Sort) n Ponekad je potrebno razvrstati, presložiti zapise u željeni redoslijed. n Razvrstavanje može biti u silaznom ili uzlaznom smijeru. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 87

Razvrstavanje zapisa (engl. Sort) n Da bi se sadržaj željenog polja razvrstao treba: n kliknuti na oznaku koja pokreće padajući izbornik (desni dio zaglavlja polja), n birati željeni redoslijed razvrstavanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 88

Razvrstavanje zapisa (engl. Sort) n Razvrstavati se može i odabirom naredbenog gumba Silazno/Uzlazno s kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj. n Za razvrstavanje po nekom drugom polju dovoljno je kliknuti na zaglavlje tog polja pa odabrati gumb sa smjerom razvrstavanja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 89

Razvrstavanje zapisa Vježba 8 c. n U tablici Popis aktivnosti razvrstati sadržaj polja Voditelj - prezime, smjer uzlazno. n Promijeniti smjer u silazno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 90

Poništavanje razvrstavanja n Za poništavanje promjena nastalih razvrstavanjem odabrati karticu Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, a potom naredbeni gumb Poništi sva sortiranja. n Za sve složenije potrebe razvrstavanja zapisa (razvrstavanje po više polja) treba rabiti upite. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 91

Filtriranje zapisa n Često je potrebno izdvojiti one zapise iz baze podataka koji zadovoljavaju postavljene uvjete. n Izdvajati, filtrirati se može : 1. filtrom temeljenim na odabiru, 2. filtrom prema obrascu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 92

Filtar temeljen na odabiru n Za stvaranje filtra temeljenog na odabiru potrebno je: n desnim klikom miša (kontekstualni izbornik) označiti polje u kome se nalazi sadržaj koji će biti uvjet izdvajanja, n iz izbornika koji se pojavi odabrati uvjet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 93

Filtar temeljen na odabiru n Filtar temeljen na odabiru moguće je pokrenuti i s kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb Odabir, a potom birati naredbu. 1 3 2 4 n Dostupne naredbe se razlikuju ovisno o tom koje je vrste odabrani podatak. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 94

Filtar temeljen na odabiru Vježba 8 d. n U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju Voditelj - prezime imaju sadržaj Žunac (koristiti filtar temeljen na odabiru). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 95

Filtar temeljen na odabiru n Rezultat izdvajanja je tablica u kojoj se nalaze samo oni zapisi koji zadovoljavaju zadani uvjet. Oznaka filtra Podatak o tom koliko zapisa zadovoljava postavljeni uvjet. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 96

Poništavanje filtriranja n Filtar se lako uklanja na više načina, npr. : n desnim klikom miša (kontekstualni izbornik) označiti polje u kome se nalazi sadržaj koji je uvjet izdvajanja, n iz izbornika koji se pojavi odabrati naredbu Očisti filtar… (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 97

Poništavanje filtriranja n Filtar temeljen na odabiru moguće je ukloniti i s kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb Ukloni filtar. 2 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 98

Poništavanje filtriranja Vježba 8 e. n Poništiti izdvajanje zapisa koji u polju Voditelj - prezime imaju sadržaj Žunac. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 99

Filtar prema obrascu n Ako se zapisi izdvajaju filtrom prema obrascu (engl. Filter by Form) moguće je: n istodobno zadavanje uvjeta po više polja, n pohrana filtra zbog kasnije uporabe. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 100

Filtar prema obrascu n Filtar prema obrascu moguće je pokrenuti s kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb Napredne mogućnosti filtra. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 101

Filtar prema obrascu n Iz ponude naredbi valja birati Filtriraj prema obrascu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 102

Filtar prema obrascu n Po odabiru naredbe Filtar prema obrascu, prikazuje se tablica u kojoj svako polje omogućuje zadavanje uvjeta filtriranja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 103

Filtar prema obrascu n Uvjet filtriranja se zadaje odabirom sadržaja polja iz ponuđenog popisa: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 104

Filtar prema obrascu Vježba 8 f. n U tablici Popis aktivnosti ponovo izdvojiti zapise koji u polju Voditelj - prezime imaju sadržaj Žunac ali sada koristiti Filtar prema obrascu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 105

Spremanje filtra n Filtar je moguće spremiti: n kartica Polazno, n grupa Rasporedi i filtriraj, n naredbeni gumb Napredne mogućnosti filtra, n Spremi kao upit. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 106

Spremanje filtra n Na kraju valja zadati željeni naziv filtra. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 107

Spremanje filtra Vježba 8 g. n Prethodno načinjeni filtar spremiti pod nazivom Voditelj Žunac. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 108

Filtar prema obrascu n Za ispis zapisa koji zadovoljavaju zadni uvjet treba birati: n kartica Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb Preklopi filtar. 2 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 109

Filtar prema obrascu Vježba 8 h. n Pogledati sadržaj filtra Voditelj Žunac. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 110

Filtar prema obrascu n Ponovni prikaz svih zapisa moguće je postaviti na više načina: n npr. odabirom gumba Filtrirano ili naredbenim gumbom Ukloni filtar. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 111

Čišćenje filtra n Da bi se zadao novi filtar, postavke postojećeg treba očistiti. n Čišćenjem se filtar briše iz prikaza i više ga se ne može ponovo primijeniti odabirom gumba Nefiltrirano. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 112

Čišćenje filtra n Za čišćenje svih filtra iz svih polja bira se: n kartica Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb Napredne mogućnosti filtra, Očisti sve filtre. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 113

Zamjenski znak n Kod postavljanja uvjeta za izdvajanje zapisa moguće je koristiti i zamjenski znak zvjezdice (*). Npr. : (Zvjezdica zamjenjuje skup znakova bilo koje duljine. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 114

Zamjenski znak Vježba 8 i. n U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju Dan održavanja imaju sadržaj koji započinje slovom S. n Filtar pohraniti pod nazivom Dan na S. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 115

Zamjenski znak (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 116

Filtar prema obrascu – više uvjeta n Moguće je izdvajati i zapise koji zadovoljavaju više uvjeta i to: n one zapise koji zadovoljavaju bar jedan od više zadanih uvjeta (OR), ili n one zapise koji zadovoljavaju sve zadane uvjete (AND). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 117

Filtar – više uvjeta - OR n Da bi se izdvojili zapisi koji zadovoljavaju bar jedan od više zadanih uvjeta, potrebno je: n na kartici Potraži zadati prvi uvjet, a zatim na sljedećim karticama Ili preostale uvjete. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 118

Filtar – više uvjeta - OR Vježba 8 j. n U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju Dan održavanja imaju sadržaj petak, ili zapise koji u polju Vrijeme održavanja imaju sadržaj 19: 00 (koristiti Filtar prema obrascu). n Filtar pohraniti pod nazivom Petak ili 19: 00. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 119

Filtar – više uvjeta - OR (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 120

Filtar – više uvjeta – AND n Da bi se izdvojili zapisi koji zadovoljavaju sve zadane uvjete, potrebno je: n na kartici Potraži zadati sve uvjete. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 121

Filtar – više uvjeta - AND Vježba 8 k. n U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju Aktivnost imaju sadržaj koji započinje slovom L, a u polju Dan održavanja sadržaj koji započinje slovom Č. n Filtar pohraniti pod nazivom Filtar L i Č. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 122

Filtar – više uvjeta - AND (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 123

Pokretanje pohranjenog filtra n Za ponovno pokretanje pohranjenog filtra potrebno je u Navigacijskom oknu birati popis upita, a zatim dvoklikom miša odabrati filtar. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 124

Traženje podataka u tablici n Često je potrebno pronaći određeni podatak u tablici. n Da bi se podatak pronašao, treba otvoriti tablicu pa birati: n kartica: Polazno, grupa: Pronađi, naredbeni gumb: Traženje. 1 3 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 125

Traženje podataka u tablici n U okvir Traženje i zamjena, na kartici Traži treba unijeti niz znakova, a gumbom Traži sljedeće označavat će se oni zapisi koji sadrže zadani niz. 1 2 3 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 126

Traženje podataka u tablici n Pretraživati je moguće cijelu tablicu ili samo odabrana polja. n Moguće je zadati pretragu niza znakova u cijelosti (Cijelo polje) ili niza znakova kao dijela veće riječi (Bilo koji dio polja). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 127

Zamjena podataka u tablici n Ako se neki skup znakova želi zamijeniti novim, na svim ili samo odabranim mjestima, potrebno je birati: n kartica: Polazno, grupa: Pronađi, naredbeni gumb: Zamjena. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 128

Zamjena podataka u tablici n U okvir Traži ovo: treba upisati skup znakova koji se želi zamijeniti novim, a u Zamijeni sa: novi skup znakova. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 129

Zamjena podataka u tablici n Odabirom naredbe Zamijeni sve, moguće je sve zamijene učiniti odjednom. n Moguće je ići i s lokacije na lokaciju ponudom Traži sljedeće, pa odlučiti mijenjati (Zamijeni) ili ne (Traži sljedeće). n Preostale ponude iste su onima kod naredbe Traži. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 130

Četvrta tablica Vježba 9 a. n Stvoriti tablicu u koju će biti pohranjeni podaci o učenicima škole (razredni odjel, ime, prezime, mjesto rođenja, država, datum rođenja) u prikazu dizajna. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 131

Četvrta tablica Valja zadati polja: n Razredni odjel (vrsta Tekst, 5), n Učenik - ime (vrsta Tekst, 15), n Učenik - prezime (vrsta Tekst, 15), n Mjesto rođenja (vrsta Tekst, 30), n Država (vrsta Tekst, 30). n Datum rođenja (vrsta Datum/vrijeme, Dugi datum), (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 132

Četvrta tablica n U tablici ne postoji polje čiji sadržaj zadovoljava značajke primarnog ključa. n Ako sadržaj niti jednog polja ne zadovoljava značajke primarnog ključa treba rabiti umjetni primarni ključ. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 133

Četvrta tablica Vježba 9 b. n Umetnuti prazan redak za definiranje polja na prvu lokaciju. n Redak se umeće: n označiti zaglavlje redka, n desni klik mišem, n naredba: Umetni retke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 134

Četvrta tablica Vježba 9 c. n Naziv polja: ID, n Vrsta podatka: Samonumeriranje, Rastući, n Polje ID označiti primarnim ključem. n Tablicu pohraniti pod nazivom Učenici. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 135

Četvrta tablica n Gotova tablica izgleda ovako: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 136

Umjetni primarni ključ n Umjetni je primarni ključ bilo moguće zadati i pokušajem pohrane nove tablice (naziv: Učenici). n Odabirom ponude Da, Access automatski stvara polje primarni ključ i dodjeljuje mu naziv "ID“. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 137

Zadana vrijednost n Upravo načinjenu tablicu treba popuniti. Sadržaj nekih polja se često ponavlja! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 138

Zadana vrijednost n U ovoj tablici postoje polja čiji se sadržaj često ponavlja. n Da bi se takva tablica lakše popunila podacima, moguće je zadati vrijednosti koja se automatski unose u polja za nove zapise. n Zadana će vrijednost biti prikazana u polju sve dok korisnik ne upiše nešto drugo. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 139

Zadana vrijednost n Zadana se vrijednost postavlja u prikazu dizajna, u dijelu prozora Svojstva polja, svojstvom Zadana vrijednost. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 140

Zadana vrijednost Vježba 9 d. n Unijeti zadane vrijednosti za sljedeća polja: n Razredni odjel: 1 A, n Mjesto rođenja: Karlovac, n Država rođenja: Republika Hrvatska. Napomena: Ponekad je sadržaj potrebno upisati pod navodnim znakovima. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 141

Zadana vrijednost n Nakon pohrane tablice i njenog otvaranja u prikazu radnog lista, vidljive su promjene: n Za promjenu sadržaja unesenog automatski, umjesto zadane vrijednosti treba upisati novu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 142

Provjera valjanosti n Često je potrebno prilikom unosa podataka provjeriti jesu li podaci iz dozvoljenog raspona vrijednosti. n Također bi bilo poželjno u slučaju unosa nedozvoljenog podatka korisnika upozoriti odgovarajućom porukom. n Takve mogućnosti pružaju svojstva: n Pravilo potvrde valjanosti, n Tekst provjere valjanosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 143

Provjera valjanosti n Uvjet se upisuje u okvir svojstva Pravilo potvrde valjanosti. n U okvir svojstva Tekst provjere valjanosti upisuje se tekst poruke koja će se pojaviti ako se ne poštuju uvjeti pri unosu podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 144

Provjera valjanosti n Uvjet provjere valjanosti zapisuje se u obliku izraza. n Elementi izraza mogu biti: n identifikatori (nazivi polja tablice), n operatori, n funkcije i argumenti koji se koriste s funkcijama, n konstante. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 145

Pravilo potvrde valjanosti n U oblikovanju izraza uvjeta korisniku pomaže Sastavljač izraza (engl. Express Builder). n Moguće ga je pokrenuti klikom na oznaku sa kraja ponude Pravilo potvrde valjanosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 146

Prozor sastavljača izraza Okvir izraza omogućava oblikovanje izraza. Gumbi za umetanje uobičajenih operatora u izraz. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 147

Prozor sastavljača izraza Mape u kojima su popisi polja, upita, obrazaca i izvještaja, dostupne funkcije, konstante, operatori. Vrijednosti (ako ih ima) za elemente koji su odabrani u lijevom i srednjem stupcu. Elementi ili kategorije za mapu odabranu u lijevom stupcu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 148

Sastavljač izraza n Izrazi se upisuju u okvir izraza. n Osim upisa, dijelovi izraza mogu se odabirati pa lijepiti iz ponude donjeg dijela prozora Sastavljača izraza. n Npr. : uneseni datum mora biti između 1. 7. 2008 i 31. 12. 2008 Vrijednosti datuma/vremena mora se zatvoriti u znakove ljestvi (#). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 149

Provjera valjanosti Vježba 9 e. n Da bi podaci bili valjani, sadržaj polja Datum rođenja mora biti veći od 1. 4. 1993 i manji od 31. 12. 1994. n Ako se unese podatak koji nije iz zadanog raspona, neka se pojavi poruka: Pogrešan datum! (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 150

Provjera valjanosti n Pri unosu prvog zapisa namjerno je napravljena pogreška da bi se vidio rezultat provjere valjanosti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 151