ta su enzimi n n Enzimi su bioloki
Šta su enzimi? n n Enzimi su biološki (prirodni) katalizatori Veliki, globularni molekuli proteina od više polipeptidnih lanaca Grč. “en” - u, “zyme” - kvasac Drugo ime – fermenti (lat. fermentum - kvasac)
Šta rade? n n n Ubrzavaju reakcije u ćeliji (za do nekoliko miliona puta), da se ne bi stvorili produkti koji ćeliji nisu potrebni ili joj štete Snižavaju aktivacionu energiju Ostaju nepromenjeni tokom delovanja U odnosu na nebiološke katalizatore, imaju veću katalitičku moć 1 enzim deluje na samo 1 jedinjenje ili grupu sličnih jedinjenja - specifičnost
Istorijat n n n 1. 2. Primena poznata odavno: sirenje, alkoholno vrenje, priprema hleba sa kvascem, itd. 1760. - POČETAK ENZIMOLOGIJE, počelo proučavanje enzima probavnog trakta Luj Paster, 1860. : Alkoholno vrenje katalizovano je enzimom strukturno vezanim za ćelije kvasca Njegovo delovanje se ispoljava samo u živoj ćeliji Luj Paster
Istorijat n 1. 2. n Eduard Buhner, 1897. : Trljanjem kvarcnim peskom uništio žive ćelije kvasca I dalje je postojalo enzimsko delovanje Dokazao da za delovanje enzima nisu neophodne žive ćelije ! Eduard Buhner
Istorijat n 1. 2. n Samner, 1926. : Prvi ukazao na proteinsku prirodu enzima Izolovao prvi enzim u kristalnom obliku – UREAZU Prihvaćen tek 1930 -36. , kada je Nortrop u kristalnom obliku izolovao: pepsin, tripsin i himotripsin SIN P I R T HIMO UREAZ A PEPSIN TRIPSIN
Nomenklatura n n 1. 2. n Preko 2000 enzima Prvo trivijalna imena – dodavanje sufiksa –aza na ime supstrata (npr. ureaza) O H 2 N-C-NH 2 + H 2 O –> NH 3 + 2 CO 2 kasnije sistematska nomenklatura i klasifikacija (na predlog MKE) Ime enzima: IME SUPSTRATA -AZA (PRIRODA REAKCIJE) Primer: cistin - reduktaza
Klasifikacija 6. Oksidoreduktaze – reakcije oksidoredukcije Transferaze – prenošenje funkcionalnih grupa Hidrolaze – procesi hidrolize Liaze – adicija na dvostruku vezu ili reakcije eliminacije uz ugrađivanje dvostruke veze Izomeraze – reakcije izomerizacije Ligaze (sintetaze) – stvaranje novih veza n . . . još puno pod i podpod grupa (npr. prema 1. 2. 3. 4. 5.
Princip delovanja (ključ - brava) n n n AKTIVNI CENTAR – deo enzima odgovoran za dejstvo, udubljenje podešeno prema supstratu Precizno se uklapaju ili prilagođavanju jedno drugom Stvara se kompleks enzim - supstrat
Princip ključ - brava
Enzimski kofaktori n 1. 2. Enzimi mogu biti: Jednostavni – aktivnost zavisi samo od proteinske strukture Složeni (konjugovani) – neophodan i KOFAKTOR (vezan stalno ili privremeno) Kofaktor: Jon metala (Fe, Zn, Cu, Mg, Mn) KOENZIM – složeno organsko jedinjenje
PROSTETIČNA GRUPA – koenzim kovalentnom vezom stalno vezan za protein n APOENZIM – nektivan protein, kada se kofaktor odvoji od proteinske komponente n HOLOENZIM – aktivan protein - kofaktor kompleks Joni metala imaju dvojaku ulogu: 1. Most za povezivanje enzima i supstrata 2. Sami deluju katalitički n Koenzimi su svi DERIVATI ili u sebi sadrže ostatke VITAMINA B – KOMPLEKSA n Uglavnom imaju ulogu prenosioca elektrona ili funkcionalnih grupa n HOLOENZIM = APOENZIM + KOFAKTOR
Upotreba n n n n Prehrambena industrija (mlečni proizvodi, buđavi sir. . . ) Proizvodnja alkoholnih pića Tekstilna industrija Stomatologija Stočna hrana Deterdženti i kućna hemija Kozmetika, itd.
Enzimske bolesti (enzimopatije) n n n Nastaju kada se zbog greške u genu neki enzim ne sintetiše Oblici umne zaostalosti i slepila Albinizam (odsustvo lučenja melanina), itd.
- Slides: 13