TA JE TO KOLA Osnove pedagokog obrazovanja nastavnika
ŠTA JE TO ŠKOLA? Osnove pedagoškog obrazovanja nastavnika Centar za obrazovanje nastavnika
ŠTA ČINI ŠKOLU • Prve asocijacije - jedna reč
ŠTA ČINI ŠKOLU ?
ŠTA ČINI ŠKOLU ?
ŠTA ČINI ŠKOLU Elementi socijalnog sistema • učenici • nastavnici • osoblje
ŠTA ČINI ŠKOLU – školski kolektiv učenici Tehničko osoblje nastavnici Administrativno osoblje uprava Stručni saradnici
ŠTA ČINI ŠKOLU – socijalni sistem Školski kolektiv +. . . kolektiv Roditelji i lokalna zajednica Društveno okruženje
ŠTA ČINI ŠKOLU Elementi socijalnog sistema • učenici • nastavnici • osoblje. . . Karakteristike socijalnog sistema o Položaj o Uloge o Odnosi (između pojedinaca i grupa, između svih elemenata)
ŠTA ČINI ŠKOLU Elementi socijalnog sistema • učenici • nastavnici • osoblje. . . Aktivnosti i procesi q Ciljevi q Organizacija (vreme, prostor) q nastava, vannastavne, vanškolske aktivnosti q odlučivanje, adaptacija i promene Karakteristike socijalnog sistema o Položaj o Uloge o Odnosi (između pojedinaca i grupa, između svih elemenata)
ŠTA ČINI ŠKOLU Elementi socijalnog sistema • učenici • nastavnici • osoblje. . . Aktivnosti i procesi q Ciljevi q Organizacija (vreme, prostor) q nastava, vannastavne, vanškolske aktivnosti q odlučivanje, adaptacija i promene Karakteristike socijalnog sistema o Položaj o Uloge o Odnosi (između pojedinaca i grupa, između svih elemenata) Karakteristike programa v Nome, vrednosti v etos Odnosi sa okruženjem
ŠTA ČINI ŠKOLU: Karakteristike Elementi socijalnog sistema • učenici • nastavnici • osoblje Aktivnosti i procesi q Ciljevi q Organizacija (vreme, prostor) q nastava, vannastavne, vanškolske aktivnosti q odlučivanje, adaptacija i promene Karakteristike socijalnog sistema o Položaj o Uloge o Odnosi (između pojedinaca i grupa, između svih elemenata) Karakteristike programa v Norme, vrednosti Etos Odnosi sa okruženjem
ETOS ŠKOLE • Uočite i podvucite ključne reči
ETOS ŠKOLE = atmosfera, klima, kultura. . . Uključuje: skrivenii (implicitni) kurikulum škole (skriveni program škole) = 3 R: pravila, prava i obaveze (rules, rights, responsibilities). Jackson, 1968.
Neki savremeni koncepti • škola kao birokratska institucija • škola kao mesto realizacije programa • škola kao prostor tehničke prakse • škola kao zajednica koja uči • škola kao prostor demokratske prakse •
Škola kao zajednica / organizacija koja uči
Škola kao zajednica / organizacija koja uči. . . Struktura u kojoj svi kontinuirano razvijaju svoje sposobnosti i različite vrste ekspertize, ispoljavaju i isprobavaju različite vrste vođenja, konfrontiraju neodgovarajuće organizacione modele i zajedno pronalaze bolja rešenja. . . Harrgeaves, 1995.
Škola kao zajednica / organizacija koja uči. . . Organizacija u kojima ljudi stalno razvijaju sposobnosti, neguju se novi načini razmišljanja, slobodno se definišu aspiracije, stalno se unapređuju načini razvoja. . . Učenje kao razvoj kompetencija kroz zajednički rad. Individualno učenje svih i građenje zajedničke vizije. . . Senge, 2001
Škola kao zajednica / organizacija koja uči. . . organizacija koja pospešuje učenje svih svojih članova i stalno se transformiše. . . Husen, prema Birzea, 2000.
Škola kao zajednica / organizacija koja uči Podela prava i odgovornosti svih Jačaju sposobnost pojedinca i kolektiva da se menja Saradnja i partnerske veze Škola kao demokratska mirko-zajednica višestruke mogućnosti za učenje i razvoj Sigurno okruženje Pospešivanje ukključivanje i socijalne kohezije
Poziv na saradnju Preuzimanje rizika Neprekidni fokus na učenju Škola kao zajednica koja uči Svako uči . . u zajednici koja uči, osobe imaju doživljaj moći i autonomije, kao i iskrenu predanost radu u školi. To znači da ljudi u školi predstavljaju ne samo zajednicu koja uči, nego i zajednicu koja upravlja (zajednicu lidera) (Mitchell i Sackney, 2000: 93) Podeljeno liderstvo Masovnost lidera Vrednosti , ne pravila, u donošenju odluka
Roditelji i škola Grupni rad: U čemu biste želeli da sarađujete sa. . .
Roditelji i škola: Istraživanje mišljenja direktora o učešću roditelja u školskom životu zemlje Istočne Evrope i zapadnog Balkana, 2009. • Načelna spremnost da se roditelji uključuju ali i • žale se da su Saveti roditelja mesto za ispoljavanje nezadovoljstva i da roditelji misle da mogu da utiču na sve vidove rada škole • Malo prilika za uključivanje (niska stopa uključenosti roditelja). Najčešće: učešće u školskim manifestacijama, očekivanje finansijske pomoći. Retko: učešće u nastavnim aktivnostima
Roditelji i škola: Oblici uključivanja* • Informisanje (sastanci, pismene evaluacije, informacije o školskom programu, o školskim manifestcijama, biltena škole, otvorena vrata) • Usluge roditeljima - Obrazovanje roditelja • Ispitivanje mišljenja roditelja • Odlučivanje: planiranje društvenih aktinosti, uticaj na školsku politiku i praksu, prioritete u budžetu. . . * prema istraživanju mišljenja direktora o učešću roditelja u školskom životu, zemlje Istočne Evrope i zapadnog Balkana, 2009
Roditelji i škola – kako dalje I Preporuke za postojeće modele* • • Omogućiti informisanje (smer? ) Roditelji kao saveznici a ne suparnici Prilike koje su korisne i za škole i za roditelje Mišljenje i o pitanjima upravljanja. . . *prema istraživanju mišljenja direktora o učešću roditelja u školskom životu, zemlje Istočne Evrope i zapadnog Balkana, 2009 II Traganje za novim modelom: • Razvoj partnerstva
Šta je (partnerska) saradnja • zajednička delatnost sa zajedničkim ciljem • podela uloga i odgovornosti • kooperativne veštine i stavovi učesnika međusobno pomaganje • partnerski odnos (ravnopravnost, komplementarnost, kompetentnost, autentičnost, demokratičnost)
Saradnja u školi Saradnja ili ne - analiza
Šta je saradnja - činkvina 1. 2. 3. 4. 5. 1 reč, imenica 2 reči, pridevi, epiteti 3 reči glagoli, glagolske imenice 4 reči, fraza 1 reč sinonim
Od koga – čega zavisi
Od koga od čega zavisi – ko je lider
Od koga od čega zavisi? Ko je lider? Mogu li nastavnici biti lideri? Biti lider znači: • • • Promišljati postojeće Isprobavati moguće Kreirati novo Deliti sa drugima / sarađivati Doprinositi napredovanju profesionalnih znanja • u svojoj školi • u lokalnoj sredini • u široj zajednici • globalno
UČENICI U ŠKOLI: PARTICIPACIJA UČENIKA?
Šta je participacija? Participatio , lat. – učešće, sudelovanje( ljudi u društvenoj aktivnosti) Osnovno značenje: posredno i neposredno učešće u odlučivanju. Razmena u procesu donošenja odluka koje se tiču pojedinca i zajednice.
Šta je participacija dece? Osnovno značenje: učešće u donošenju odluka vezanih za probleme koji su od vitalnog značaja za decu. ali i: . . . stvaranje preduslova za praktikovanje procesa u kojem dete učestvuje u odlučivanju. . Mogućnost da izrazi svoje mišljenje koje će biti uzeto u obzir. . . Mogućnost da preduzima aktivnosti u vezi sa stvarima koje ga se tiču.
Zašto participacija? • Participacija kao jedan od osnovnih principa Konvencije UN o pravima deteta Participativna prava: učešće u donošenju odluka, sloboda izražavanja, sloboda mišljenja, savesti i veroispovesti, sloboda udruživanja, zaštita privatnosti, sloboda informisanja.
Zašto participacija? • Način obrazovanja / razvoja deteta Dete uči : da iznosi sopstveno mišljenje, sluša i uvažava mišljenje drugih, učestvuje u odlučivanju, stiče i razmenjuje informacije i ideje, udružuje se na odgovoran način, poštuje privatnost, čast i ugled. . . Dete razvija: samopozdanje i samovrednovanje, toleranciju, spremnost na saradničko ponašanje, odgovornost. . . • Ali i Svako učenje i razvoj = aktivnost.
Rad u grupi: Lestvica participacije Rangiranje različitih oblika participacije: • prema stepenu samostalnosti učenika • prema dobrobiti za učenje
UČEŠĆE DECE U ŠKOLSKOM ŽIVOTU • DEKORACIJA, MANIPULACIJA, KVAZIPREDSTAVNICI (kvaziparticipacija!) • ODABRANI, ALI KONSULTOVANI I INFORMISANI • INICIJATIVA DECE – ODLUKE ZAJEDNIČKE • ODRASLI POKREĆU – ODLUKE ZAJEDNIČKE • DECA POKREĆU I VODE
Diskusija • Koji oblici participacije u školi postoje? - u školi? - u nastavi? • Koji bi trebalo da postoje? - u školi? - u nastavi?
- Slides: 39