SVEUILITE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA OD ZAHTJEVA DO POTREBA Prof. dr. sc. Vesna Jureša, dr. med. Prodekanica za nove studijske programe Zagreb, 2013.

Potreba za ustrojem sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva n n Razvojem i napretkom medicine ¨ sve veći stručni i profesionalni zahtjevi pred zdravstvene djelatnike uključujući medicinske sestre/tehničare. Postojeća edukacija medicinskih sestara/tehničara u Hrvatskoj u okviru stručnog srednjoškolskog obrazovanja i veleučilišnog obrazovanja nije omogućavala stručni razvoj medicinskih sestara/tehničara na razini diplomske i poslijediplomske sveučilišne edukacije.

Potreba za ustrojem sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva n n n Nedostatak nastavnog kadra iz sestrinske struke s odgovarajućim znanstveno-nastavnim zvanjima kako bi se trajno osigurao stručni, nastavni i znanstveni napredak sestrinske struke. Nedostatna naobrazba medicinskih sestara za rad na visoko diferenciranim stručnim poslovima sa specifičnim kompetencijama i samostalnošću u izvođenju pojedinih postupaka. Nedovoljan je broj znanstveno-istraživačkog kadra koji bi bio zalog unapređenja i razvoja struke temeljene na vlastitim znanstvenim i istraživačkim potencijalima.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu n n n Od ak. god. 2011/2012. je ustrojio i provodi Sveučilišni diplomski studij sestrinstva u trajanju od dvije godine 120 ECTS jedinstveni studij Završava s jednim od tri modula: ¨ Zdravstvena njega, ¨ Zdravlje u zajednici ¨ Zdravlje na radu. n ili akademski naziv magistar/a sestrinstva.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - uvjeti upisa n n n trogodišnji sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva, dvogodišnji ili trogodišnji stručni studij sestrinstva uz polaganje razlikovnog modula tijekom prve godine studija, dvogodišnji ili trogodišnji stručni studij sestrinstva sa završenim prvostupništvom nekog od sveučilišnih programa bez polaganja razlikovnog modula

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – I. godina studija n Obvezni predmeti su: ¨ Znanost, filozofija i teorija u sestrinstvu, ¨ Istraživanja i istraživačke metode, ¨ Teorije odgoja i obrazovanja, ¨ Osiguranje kvalitete rada u sestrinstvu, ¨ Promocija zdravlja i primarna zdravstvena zaštita. n Izborni predmeti su: Gerijatrija, gerontologija i palijativna skrb, Mentalna higijena i psihosomatska medicina, Socijalna skrb i zdravlje, Okoliš i zdravlje, Sestrinstvo u zaštiti zdravlja na radu i profesionalne bolesti, Sustav zdravstvene zaštite s poslovanjem u zdravstvu i zdravstvenim ustanovama, Objavljivanje članaka u indeksiranim časopisima.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – II. godina studija n Obvezni predmeti: ¨ Psihologija sestrinstva, ¨ Primjena istraživanja u sestrinstvu i ¨ Informatika u sestrinstvu. n Izborni predmeti su: Metodologija istraživanja i vrednovanje zdravstvenih intervencija, Rehabilitacija, Ergonomija u medicini rada, Bolničke infekcije, Farmakoterapija i sudjelovanje na međunarodnim seminarima, tečajevima ili školama.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – ZAVRŠETAK STUDIJA n završnim ispitom ¨ diplomskog rada ¨ usmenog dijela iz proširenog sadržaja teme diplomskog rada.

Sveučilišni diplomski studij sestrinstva n proširenje i nadgradnja znanja iz preddiplomskog studija n osposobljava polaznike za samostalan ¨ istraživački i znanstveni rad ¨nastavni rad ¨upravljački/menadžerski rad

Sveučilišni diplomski studij sestrinstva specifične kompetencije n n n pružanje izravne i neizravne skrbi pojedincima, obiteljima, populacijskim skupinama sa specifičnim potrebama, zajednicama i stanovništvu; promicanje zdravlja, kreiranje, upravljanje i koordiniranje procesa pružanja skrbi; očuvanje i unaprjeđenje zdravlja i radne sposobnosti u odnosu na uvjete i način rada.

Sveučilišni diplomski studij sestrinstva osposobljenost n n n n temeljiti praksu na trenutno postojećem znanju, teoriji i istraživanju; preuzeti obvezu i odgovornost za svoju praksu; stvoriti partnerski odnos s pacijentima i s ostalim medicinskim osobljem; biti član i voditelj unutar interdisciplinarnih medicinskih timova; komunicirati, surađivati, i pregovarati; primjenjivati praksu u raznolikim okruženjima i među raznolikom populacijom; imati pristup zdravstvenim informacijama, prikupiti ih i procijeniti; zauzeti se za pacijente unutar sustava zdravstvene skrbi;

Sveučilišni diplomski studij sestrinstva osposobljenost n n n određivati i nadzirati aktivnosti pacijenata; raspodijeliti i upravljati fizičkim, fiskalnim i ljudskim resursima; procjenjivati ishode medicinske skrbi; sudjelovati u istraživanjima i upotrebljavati otkrića tih istraživanja; preuzeti odgovornost po pitanju vlastitog dugogodišnjeg učenja i planirati razvoj vlastite profesionalne karijere; sudjelovati u procesima koji se tiču politike sustava zdravstvene skrbi; sudjelovati u formiranju sustava pružanja zdravstvene skrbi; obrazovati svoje vlastite kadrove: na sekundarnoj razini, stručni studij sestrinstva; mentorirati učenike i studente; izrađivati programe cijeloživotnog učenja.

POTREBE – procjena ZDRAVSTVENE USTANOVE U HRVATSKOJ* 31. 12. 2011. n n n n DOM ZDRAVLJA - 49 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR 5 KLINIČKA BOLNICA - 3 KLINIKA - 4 OPĆA BOLNICA - 22 SPECIJALNA BOLNICA - 33 LJEČILIŠTE - 7 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO - 22 n OSTALI DRŽAVNI ZAVODI - 4 ¨ ¨ ¨ n n n HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU 1 ZAVOD ZA ZAŠT. ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU 1 ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU I ANTIDOPING 1 ZAVOD ZA HITNU MEDICINU - 1 ZAVOD ZA TELEMEDICINU – 1 USTANOVA ZA HITNU POMOĆ 13 POLIKLINIKA - 363 USTANOVA ZA MEDICINU RADA – 9 Sveukupno 524 Izvor : Hrvatski zavod za javno zdravstvo

POTREBE – procjena n Sustav obrazovanja ¨U znanstveno nastavnim zvanjima (30 po sveučilištu/medicinskom fakultetu – voditeljstvo predmeta) oko 120 n Istraživanja ¨ Voditeljstvo projekata oko 40 *s doktoratom znanosti

Umjesto zaključka n Sveučilišna edukacija medicinskih sestara i primalja i kompetencije koje bi stekle takovom edukacijom imale bi znatne implikacije na mjesto i zadaće medicinskih sestara i primalja u zdravstvenom sustavu. n Za pretpostaviti je će to zahtijevati i određene promjene u zakonskoj regulativi u pružanju zdravstvene zaštite i drugačijoj raspodjeli poslova, zadaća i odgovornosti među zdravstvenim djelatnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.

Sa željama za uspješan rad 13. Konferencije HVALA