SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI ODSJEK ZA FILOZOFIJU
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI ODSJEK ZA FILOZOFIJU Ak. god. 2020/2021. Šibenik: utorak, 14: 30 – 15: 50 Prof. dr. sc. Mislav Kukoč SOCIJALNA FILOZOFIJA 1
Ispitna literatura I. Predavanja _______________________________________ II. obvezna literatura q Platon (1977). Država. Zagreb: FPN-Liber. q Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. q Frane Petrić (1975). Sretan grad, Zagreb: FPN-Liber III. izborna literatura • Platon (1977). Državnik. Zagreb: FPN-Liber. • Platon (1977). VII. pismo. Zagreb: FPN-Liber. • Platon (1974). Zakoni. Zagreb: Naprijed. • Ksenofont (1980). Hijeront ili o tiraninu. U: Leo Straus, O tiraniji, Zagreb: GZH. (A. Kojève, Tiranija i mudrost) • Aristotel (1948/2004) Ustav Atenski, Zagreb: JAZU. • Popper, Karl R. (2003). Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji I. Zagreb: Kru. Zak. • Topitsch, Ernst (1971). Sozial Philosophie zwichen Ideologie und Wissenschaft. Neuwied u. Berlin: Luchterhand. • Zeltner, Hermann (1979). Sozialphilosophie: Die Kategorien der menschlichen Sozialität. Stuttgart: Klet-Cotta. • Smailagić, Nerkez (1970). Historija političkih doktrina, I. Zagreb: Naprijed. (Antika i Srednji vijek) • Strauss, Leo & Cropsey, Joseph (ur. ) (2006). Povijest političke filozofije. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga (do str. 206. ) 2
SOCIJALNA FILOZOFIJA - Plan nastave . 2020/2021 - Utorak: 14: 30 – 15: 50 / Šibenik 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 06. X. Uvodno predavanje: program i literatura. Određenje predmeta 13. X. Socijalna filozofija i sociologija 20. X. Antička socijalna filozofija Antropološko razdoblje – sofisti 27. X. Sokrat – život i filozofija 03. XI. Platon – život i djelo 10. XI. Platon: Idealna država i politički poretci 17. XI. Popperova kritika Platonove socijalne filozofije 24. XI. Platon i zasnivanje polisa Pharos 01. XII. Aristotel – život i djelo 08. XII. Aristotel – čovjek, rob, građanin 15. XII. Aristotel – socijalno-politička filozofija 22. XII. Najbolji poredak u Platona i Aristotela 12. I. 2021. Aristotelov optimalni poredak i Sretan grad Frane Petrića 19. I. Socijalna filozofija helenizma 3
Socijalna filozofija i disciplinarna podjela filozofije n Socijalna filozofija Filozofija prirode (res cogitans - res extensa) n Socijalna filozofija = krovni pojam filozofija povijesti, -- prava, -- države, -- kulture, -- tehnike, -- gospodarstva, etika, estetika, filozofijska antropologija … 4
(Philosophie: Das Fischer Lexikon, Fischer Verlag, Frankfurt a. M. , 1967) n n A) Opća filozofija : temelji, podjela, principi, 1. Filozofijski sustavi B) Filozofijske temeljne discipline: 2. filozofijska antropologija, 3. teorijska filozofija (logika, teorija znanosti …), 4. praktička filozofija (nauka činjenja, etika, filozofija rada, -- igre, ---- činjenja, -- djelovanja / fil. ‘poetika’) C) “Die Bindestrich-Philosophien” : 5. Filozofija kulture /duha/ (teorije kulture, hermeneutika, opća socijalna filozofija, -- povijesti, -- jezika, -- pedagogije, -- medicine, -estetika /-- umjetnosti/ -- socijalnog poretka / -- prava, -- države/ -- tehnike, -- gospodarstva) 6. – matematike, 7. -- prirode, 8. -- apsoluta (filozofijska teologija, -- religije, --mistike, --mita), 9. povijest filozofije 5
Herman Zeltner: Sozialphilosophie: Die Kategorien der menschlichen Sozialität, Klet-Cotta, 1. Strukture društvenosti Stuttgart, 1979 2. 3. Društvenost biljaka i životinja Ljudska društvenost 3. 1. Um, govor, istina 3. 2. Razumijevanje, predodžba, nerazumijevanje 3. 3. Odbijanje i oduzimanje 3. 4. Ezoterija 3. 5. Pravost 3. 6. Formalne kategorije društvenosti 4. Društvenost i povijesnost 4. 1. Vlasništvo i sloboda (Hegel) 4. 2. Aporije suvremene društvenosti 6
Antička socijalna filozofija Kozmološko razdoblje 600 -450. 2. Antropološko razdoblje 450 -400. Sofisti i Sokrat 3. Klasično razdoblje 400 -338. Platon, Aristotel, kinička, kirenaička škola __________________ 4. Helenističko-rimska filozofija 1. 7
Sofisti n n n Protagora: - humanizam antropocentrična gnoseologija: čovjek je mjerilo svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu – relativizam: nema apsolutnih istina i vrednota. Prodik: Etika Politika - pravda nastaje iz zakona - i podešava se prema čovjekovu radu. Sreće nema bez vrline, a vrline bez napora etika volje ( kinici) Hipija: Ljudski zakon = konvencija – međuljudski sporazum novovjeko prirodno pravo Gorgija: Gnoseološki agnosticizam i nihilizam etički nihilizam i solipsizam. Vrlina = sposobnost vladanja ljudima. Prirodni zakon = zakon jačega amoralistički indiferentizam i oportunizam. Gorgijina škola: 1. sofisti i učitelji retorike, te književni teoretici (Pol, Likimnije, Protarh, Agaton, Isokrat, Alkidam, Likofron); 2. praktički političari (Proksen, Menon, Kalikle, Trazimah, Kritija Atenski sofisti: Damon, Antifont, Kritija, Hipodam, Falej 8
Povijesni doprinos sofistike n n n n skepsa – subjekt. kritičko-ispitivački duh etička pitanja: vs. religijske i moralne tradicije Kritika tradicionalizma. kriticizam, realizam, osporljivost svakog mišljenja, razvoj antitetičkog duha, težnja za čistoćom, razgovjetnošću i dosljednošću u mišljenju podloga za razvitak znanstvenog duha: dijalektika, gramatika, pedagogija, retorika sustav obrazovanja (trivium /retorika, gramatika, dijalektika/ + quadrivium /aritmetika, geometrija, muzika, astronomija/ = artes liberales). Utjecaj na umjetnost – tragediju: Euripid Utjecaj na historiografiju: Herodot, Tukidid: sofistički nauk o pravu jačega 9
Sokrat, Atena 469 -399: Izvori za lik i filozofiju 1. Atenski komediografi (negativna slika) 2. Platon: dijalozi / I. Sokratovska faza (idealizirana slika) 3. Ksenofont: Apologia, Memorabilia 4. Eshin iz Sfeta (Sokratov učenik): Ulomci iz dijaloga (=) 5. Aristotel: Potvrda Platona i Ksenofonta 6. Diogen Laert. : Životi i mišljenja znamenitih filozofa (II. , 18 -47) (idealizirana slika) (=) 10
Grčka filozofija Predsokratovska filozofija (600 -450) /Herman Diels/ Kozmološko razdoblje (600 -450) n Miletska /jonska/ škola 600 -525 (Tales, Anaksimandar, Anaksimen) n Pitagora sa Sama i škola (580 -500) n Elejska škola, 550 -430 (Ksenofan, Parmenid, Zenon) n Heraklit iz Efeza (535 -475) n Anaksagora iz Klazomene (500 -428) n Empedoklo iz Agrigenta, Sicilija (483 -423) n Atomisti, 460 -370 (Leukip iz Mileta, Demokrit iz Abdere) Antropološko razdoblje (450 -400) n Sofisti (Protagora, Gorgija, Hipija, Prodik, Trazimah, Kritija, Kaloklo …) Sokrat, Atena 469 -399 Poslijesokratovska filozofija (400 -338) 11
Poslijesokratovska filozofija n Platon (Akademija) neoplatonizam n Aristotel (Licej) n Megarska škola (Euklid, Stilpon, Eubolid) n Kinička škola (Antisten, Diogen) stoa n Kirenaička škola (Aristip, Hegesija) Epikur aristotelizam 12
Sokrat, Atena 469 -399: Izvori za lik i filozofiju 1. Atenski komediografi (negativna slika) 2. Platon: dijalozi / I. Sokratovska faza (idealizirana slika) 3. Ksenofont: Apologia, Memorabilia 4. Eshin iz Sfeta (Sokratov učenik): Ulomci iz dijaloga (=) 5. Aristotel: Potvrda Platona i Ksenofonta 6. Diogen Laert. : Životi i mišljenja znamenitih filozofa (II. , 18 -47) (idealizirana slika) (=) 13
Sokratova filozofija • Istraživanje istine, znanje vs. mnijenje (relativizam sofista) • Uvid u neznanje = početak spoznaje: “Znam da ne znam!” • Pojam = stvarno općenito subjektivno zajedništvo predočavanja • Pojam = ono što važi za sve – treba ga naći u zajedničkom mišljenju dijalog dijalektika • Znanost = pojmovno mišljenje • Cilj znanstvenog rada je određenje pojma = definicija • Traganje za pojmovima = bit znanosti • Dvije povezane metode istraživanja znanja: 1. metoda ironije 2. maieutička metoda 14
Platon, Atena 427 -347. Spisi: • Sokratovski (Apologija, Kriton, Protagora, Ion, Lahet, /Trazimah ili o pravednosti (=Država I. ), Lisid, Harmid, Eutifron) • Prijelazni (Gorgija, Menon, Eutidem, Manji Hipija, Veći Hipija, Kratil, Meneksen) • Zreli (Gozba/Simposion, Fedon, Država II-X. , Fedar) • Kasni (Teetet, Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Timej, Kritija, Zakoni, Dodatak Zakonima /Epinomis/? , Pisma I-XIII. ) 15
I. Sokratovski spisi (istraživanja etičkih pojmova; vrlina = znanje) n Apologija (Sokratova obrana) n Kriton (poslušnost zakonima) n Protagora (jedinstvo vrline, vs. sofista) n Ion (pjesništvo – nije zasnovano na znanju) n Lahet (o hrabrosti) n Trazimah ili o pravednosti (= Država I. ) n Lisid (o prijateljstvu) n Harmid (o razboritosti) n Eutifron (o pobožnosti) 16
II. Prijelazni spisi (vs. relativizma sofista ; metapsihoza i besmrtnost duše) n n n n Gorgija (vs. retorike) Menon (anamnesis; vrlina znanje ili ispravno mnijenje) Eutidem (sofističko pogrešno zaključivanje) Manji Hipija (Homerovi junaci, /ne/namjerno griješenje) Veći Hipija ( pojam lijepoga) Kratil (filologija; vs. sofista) Meneksen (o retorici demokracija i sloboda, 238 b-239 b) 17
III. Zreli spisi Nauk o idejama n n Gozba/Simposion (filozofski eros) Fedon (besmrtnost duše) n Država II-X. (idealna država, metafizika) n Fedar (retorika, podjela duše) 18
IV. Kasni spisi Napušta onto-metafizičko značenje ideja ; 2. najbolja država n Teetet (o znanju) n n n n Sofist (nastavak T. ; dijalektika) Parmenid (dijalektika, ideje) Državnik ( poredci, idealni vladar) Fileb (o dobru) Timej (kozmologija; propast Atlantide) Kritija (Atlantida = zorna idealna država) Zakoni (osnivanje polisa – „druga” najbolja država) Dodatak Zakonima /Epinomis/ (a. Filip iz Opunta) 19
Pisma I-XIII. n n n XIII. pismo: Dioniziju St. , sirakuškom tiraninu II. pismo : Dioniziju St. (odnos filozofa i tiranina) XI. pismo : Laodamu X. pismo: Aristodoru, Dionovu prijatelju IV. pismo : Dionu iz Sirakuze III. pismo : Dioniziju Ml. O Dionu i intrigama VII. pismo : Dionovim prijateljima. O ozbiljenju idealne države i putovanjima u Sirakuzu. VI. pismo: Hermiju, Erastu i Korisku I. pismo: Dioniziju – Cit. Euripida V. pismo : Odgovarajući politički poredci IX. i XII. pismo : Arhitu iz Tarenta 20
Platon: Država (Politeia) ili o pravednosti I. II. Trazimah ili o pravednosti (Sokratovski spisi) II – X. (Zreli spisi) Određenja pravednosti (dikaiosine) 433 a; 434 c; 443 d 1. Kefal: “vraćanje duga” ( Simonid) 2. Polemarh: “prijateljima činiti dobro, a neprijateljima zlo” 3. Trazimah: “korist jačega” 4. Sokrat: I. “mudrost i vrlina duše; najviše dobro koje volimo zbog njega samoga i zbog koristi (sreće = eudaimonia) koju donosi” IV. “svatko radi svoj posao i ne miješa se u ostale” 21
Platon: Država (Politeia) ili o pravednosti II. knjiga n n Kritika kiničke “države za svinje”(372 bd) Kritika kirenaičke raskalašene konzumerističke države (373 a-374 a) 22
Struktura idealne države • Duša / Država vrline • Pravednost • Upravljači – filozofi • umjerenost hrabrost mudrost • Čuvari • umjerenost hrabrost • proizvođači • umjerenost 23
Obrazovanje Vertikalna mobilnost 1) vladari – mudrost (sophia) 2) čuvari – hrabrost (andreia) 3) proizvođači – umjerenost (sofrosine) n Država pravednost (dikaiosine) n Pedagogia = odgoj za savršenu državu 1 -3: njega; 3 -6: mitovi; 7 -10: tjelovježba; 10 -13: pismo; 14 -16: muzika; 16 -18: znanosti 18 -20: vojna obuka čuvari prokrisis 20 -30: znanstveno obrazovanje uprava; 30 -35: dijalektika zapovjednici 35 -50: theoria – ideja dobra vladari 24
Kritika umjetnosti Država, III. 377 c-398 b; VII. 509 d-510 a; X. 595 a-608 b 1. Svijet ideja 2. Stvarni / pojavni svijet (stvari = sjene ideja) 3. Umjetnost (odraz stvarnosti = sjena sjene) 25
Didaktička cenzura umjetnosti Država II. , III. , 377 c-398 b „Dok dakle u Homera mnogo šta drugo hvalimo, nećemo hvaliti da Zeus onakav san šalje Agamemnonu, ni u Eshila kad Tetida kaže da je Apolon na njezinoj svadbi pjevao (. . . ) Ja mišljah, neće usta Feba lagati Božanska, što im proročanstva buja dar. Sam pjesmu pjeva, sam na gozbi nazočan, Sam ovo reče, sam ubilac postade, Za sina mojega” (383 ab) n „duša iz udova njemu izleti, ode k Hadu kad oplakujuć mladost i muževnost ostaviv svoju” /Iliada. , XVI. , 856/ Za to i za sve slično molit ćemo Homera i ostale pjesnike da se ne srde ako izbrišemo, ne kao da ne bi bilo pjesnički i većini ugodno slušati, nego što je više pjesnički, to manje smiju to slušati dječaci i muževi koji treba da budu slobodni i da se više boje ropstva nego smrti. ” (386 d 387 b) n
Platon, Država, VIII. 543 a-569 c 1. kraljevstvo / aristokracija basileia / aristokratia a) teorijski projekt idealne države, (Država, II-VII. ) b) mitska slika iz "zlatnoga doba": Pra-Atena i Atlantida (Timej, 20 e-26 d; Kritija, 108 c-121 c) ________________________________ 2. timarhija (timokracija) timarcia (timokratia) 3. oligarhija oligarcia 4. demokracija dhmokratia 5. tiranija turanni. V 27
Staleško ustrojstvo demokratske države (Platon, Država, VIII, 564 d-565 c) 1. državna uprava (trutovi) 2. razvlašteni posjednici - bogataši 3. puk - samo nominalno na vlasti prijelaz u tiraniju Klasno ustrojstvo diktature proletarijata: 1. klasna avangarda (komunistička partija) 2. razvlašteni posjednici - kapitalisti 3. proletarijat - samo nominalno na vlasti prijelaz u diktaturu "kulta ličnosti" 28
Platon, Državnik, 291 d-303 c I. "valjani državni poredak" - idealno kraljevstvo bez zakona _______________________ II. opstojeći državni poretci zakoniti nezakoniti 1. kraljevstvo (basileia) 6. tiranija (turanni. V ) 2. aristokracija (aristokratia) 5. oligarhija (oligarcia) 3. demokracija sa zakonima 4. demokracija bez zakona (dhmokratia meta nomon) (dhmokratia aneu nomon) 29
Alfred Heuss, Propyläen Weltgeschichte III, Griechenland. Die hellenistische Welt, Ullstein Gmb. H, Frankfurt, a/M Berlin, 1962, S. 277. n "Atena u Periklovo doba broji 90. 000 stanovnika, od kojih 30. 000 građana i 60. 000 negrađana (25. 000 meteka i 35. 000 robova). Ako se još pribroji 10. 000 iz okoline (prije svega, Pireja) tada je to 40. 000 građana, od čega je 10. 000 muškaraca iznad 30 godina, punopravnih građana, aktivnih nosilaca demokratske suverenosti. " 30
Platon, Zakoni, III, 693 d, IV, 710 de: monarhija -- Perzija razboritost demokracija -- Grčka sloboda najbolji poredak (zakonodavac + vladar) 1. Tiranija 2. Kraljevstvo 3. Demokracija 4. Oligarhija 31
Moderne predrasude o Platonu • • • Bello, Communisme platonicienne et marxiste, Paris, 1950. Chevalier, “Platon fut-il communist? ” BELL, 1943, 41. Demos, “Was Plato a Fascist? ” Class. W. , 1941 -1942, 243. F. A. Hoernle: “Would Plato Have Approved of the National-Socialist State? ” Philos. , 13 (1938). S. Norborg, From Plato to Hitler, Minneapolis, 1940 J. de Vogel, “Het totalitarisme van Platos Staat en het totalitarisme van de Katholieke Kerk”, Annalen v. h. Tijmgenotschap, 40 (1952) 2 • • • Tete, “Le totalitarisme de Platon”, Bull. Assoc. G. Bude, 1954, 2. Uscatescu: “L'utopia platonica”, Humanitas, 12 (1957), 422. Đurić, “Was Plato a Machiavellian? ” Arch. Rechts. Sozial-philos. , 44 (1958) D. Mabbot, “Is Platos Republic Utalitarian? ” Mind, 46 (1937) A. Faris: “Is Plato's a caste state, based on racial differences? ”, Class. Quart. , 44 (1950) 32
Karl R. Popper (1902 -1994. ) n The Poverty of Historicism, 1961; (Bijeda historicizma, Kru. Zak, Zagreb, 1996. ) n The Open Society and Its Enemies, 1945. Golden Jubilee Edition, Routledge, London, 1995. (Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, I - II. , Kru. Zak, Zagreb, 2003. 33
Karl R. Popper (1945): Open Society and Its Enemies, I. The Spell of Plato • Otvoreno društvo: demokracija, individualizam, sloboda, liberalizam ---------------------“Great Generation” • Periklo • Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid, Herodot • Sokrat • Demokrit, Antisten • Protagora, Gorgija, Alkidam, Likofron _____ • Kant • Zatvoreno društvo: tribalizam, kolektivizam, totalitarizam, militarizam, nacionalizam --------------------- • Heraklit • Platon • Aristotel ______ • Rousseau • Comte • Mill • Hegel • Marx 34
Karl R. Popper, Bijeda historicizma n n n "vjera u povijesnu sudbinu puko je praznovjerje (…) ni znanstvenim ni bilo kojim drugim racionalnim metodama ne može se predvidjeti tijek ljudske povijesti“ "Antinaturalističke historicističke doktrine" “Pronaturalističke historicističke doktrine" 35
Karl Popper, Auf der Suche nach einer besseren Welt, 1984. (U potrazi za boljim svijetom, Kru. Zak, Zagreb, 1997. ) n n n 1. fizički svijet 2. svijet duševnih doživljaja 3. svijet kulturnih proizvoda, ideja, koncepcija, teorija, koje, uskladištene u knjigama, nezavisno od nas žive svoj objektivni život 36
Karl Popper, The Open Society and Its Enemies, p. 34. n "Moj stav prema historicizmu stav je otvorena neprijateljstva, zasnovan na uvjerenju da je historicizam isprazan i gore od toga. Moja analiza historicističkih oblika platonizma stoga je jako kritična. Premda se divim mnogočemu u Platonovoj filozofiji, i to ne samo onim dijelovima za koje vjerujem da su Sokratovi, ne želim se pridružiti bezbrojnim pohvalama njegovu geniju. Naumio sam radije razoriti ono što je po mojemu mišljenju štetno u toj filozofiji. To je totalitaristička nakana Platonove političke filozofije koju ću pokušati analizirati i kritizirati. " 37
Platon, Država, VIII. 543 a-569 c 1. kraljevstvo / aristokracija a) teorijski projekt idealne države, (Država, II-VII. ) b) mitska slika iz "zlatnoga doba": Pra-Atena i Atlantida (Timej, 20 e-26 d; Kritija, 108 c-121 c) ____________________________ 2. timarhija (timokracija) 3. oligarhija 4. demokracija 5. tiranija 38
Platon, Državnik, 291 d-303 c I. "valjani državni poredak" - idealno kraljevstvo bez zakona _______________________ II. opstojeći državni poretci sa zakonima bez zakona 1. kraljevstvo (basileia) - 6. tiranija (tyrannis) 2. aristokracija (aristokratia) - 5. oligarhija (oligarhia) 3. demokracija sa zakonima - 4. demokracija bez zakona (demokratia meta nomon) (demokratia aneu nomon) 39
Aristotel, Politika, III, 1279 b, IV, 1289 a Svekraljevstvo (pambasileia) _______________________ 1. kraljevstvo 6. tiranija 2. aristokracija 5. oligarhija 3. politeia 4. demokracija. . . . . . Aristotel, Nikomahova etika, VIII, 1160 ab: 1. kraljevstvo 2. aristokracija 3. timokracija ili politeia - 6. tiranija 5. oligarhija 4. demokracija 40
Immanuel Kant, Prema vječnom miru (Zum ewigen Frieden. Ein philosophischer Entwurft, Köningsberg, 1795. ) Oblici vlasti Oblici vladanja (Forma imperii) 1. autokracija (Forma regiminis) - republikansko v. 2. aristokracija - republikansko v. 3. demokracija - despotsko v. 41
Platonovo određenje demokracije (Država) n n n "Demokratska vlada nastaje, mislim, kada siromasi pobjede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, a s ostalima jednako podijele građanska prava i službe; zatim kad se u njoj vlasti većinom biraju ždrijebom. “ 557 a "ugodno državno uređenje, bez vlade, šarena, te bi bez razlike dijelila nešto kao jednaka prava jednakima i nejednakima". 558 c Sloboda: "to je najljepše u demokratskoj državi i zbog toga je jedino u njoj vrijedno živjeti onome tko god je od prirode slobodan". 562 c "ljudi osuđeni na smrt ili progon svejedno ostaju i vrzu se u javnosti" , dok "to državno uređenje samo prašta i nipošto nije sitničavo". "kakve su gospodarice, takve postaju i kuje; a i konji i magarci vikli su posve slobodno i dostojanstveno okolo hodati, te udaraju po putovima onoga koga sreću ako im se ne uklanja; i tako sve postaje puno slobode. “ 563 c 42
Platonovo određenje demokracije (Državnik) n "Vlada pak mnoštva u svemu je slaba i nema velike moći ni u dobru ni u zlu ako se usporedi s ostalima, i to zato što je u njoj državna uprava porazdijeljena nasitno među mnogo osoba. Zbog toga je to najgore od svih državnih uređenja ukoliko se zasnivaju na zakonima, a najbolje ukoliko su protuzakonita. Ako su sva državna uređenja razuzdana, najbolje je živjeti pod demokratskom vladom, a ako su dobro uređena, pod njom je život najmanje podnošljiv. “ 303 ab 43
Platon, Zakoni, III, 693 d, IV, 710 de: monarhija -- Perzija razboritost demokracija -- Grčka sloboda najbolji poredak (zakonodavac + vladar) 1. Tiranija 2. Kraljevstvo 3. Demokracija 4. Oligarhija 44
Platon, V. pismo - (321 c-e) (vrijednosno neutralni - poretci bez hijerarhizacije) - demokracija - oligarhija - monarhija. . . . . . Platon, VII. pismo (326 d. ) Najbolji poredak (pravednost i ravnopravnost) ___________________________ zastrane (bez hijerarhizacije): - tiranija - oligarhija - demokracija 45
Aristotel: Retorika, I, 1365 b-1366 a. državni oblici (bez hijerarhizacije) “krajnji cilj” - demokracija - oligarhija - aristokracija - monarhija sloboda bogatstvo odgoj - a)kraljevstvo b)tiranija - (opće dobro - Polit, III, 1279 a) - samozaštita 46
Platonovo određenje demokracije Aspazija – Sokratova učiteljica govorništva: (Meneksen) „Valjano državno uređenje : vladavina najboljih = aristokracija” : „Jedni to uređenje nazivaju demokracijom, drugi drukčije (. . . ) a uistinu je to vladavina najboljih uz priznanje mnoštva. (. . . ) Polisom većinom upravlja mnoštvo koje vlast i moć daje onima koji se čine da su postojani u vrsnoći, te se nitko ne odbacuje zbog nemoći, siromaštva ili neuglednih predaka, niti se tko cijeni zbog suprotnih svojstava, kao što je u drugim državama. Mi imamo odredbi da vlada i upravlja onaj tko se čini mudar i dobar. Razlog takvom uređenju je zbog našeg jednakog podrijetla. Druge države su sačinjene od svakojakih i nejednakih ljudi, pa su i njihova uređenja puna nepravilnosti, kakva je tiranija i oligarhija. Dakle, oni žive smatrajući jedni druge robovima ili gospodarima. A mi i naši sugrađani braća smo rođena od jedne majke, te ne držimo jedni druge za robove ili gospodare, nego nas zajedničko podrijetlo, naravna ravnopravnost, prisiljava djelovati po zakonu i ni po čemu drugome se međusobno pokoravati, osim po vrlini, ugledu i razboritosti. ” (238 c 239 a) 47
Karl R. Popper (1945): Open Society and Its Enemies, I. The Spell of Plato • Otvoreno društvo: demokracija, individualizam, sloboda, liberalizam ---------------------“Great Generation” • Periklo • Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid, Herodot • Sokrat • Demokrit, Antisten • Protagora, Gorgija, Alkidam, Likofron _____ • Kant • Zatvoreno društvo: tribalizam, kolektivizam, totalitarizam, militarizam, nacionalizam --------------------- • Heraklit • Platon • Aristotel ______ • Rousseau • Comte • Mill • Hegel • Marx 48
Alfred Heuss, Propyläen Weltgeschichte III, Griechenland. Die hellenistische Welt, Ullstein Gmb. H, Frankfurt, a/M Berlin, 1962, S. 277. n "Atena u Periklovo doba broji 90. 000 stanovnika, od kojih 30. 000 građana i 60. 000 negrađana (25. 000 meteka i 35. 000 robova). Ako se još pribroji 10. 000 iz okoline (prije svega, Pireja) tada je to 40. 000 građana, od čega je 10. 000 muškaraca iznad 30 godina, punopravnih građana, aktivnih nosilaca demokratske suverenosti. " 49
Staleško ustrojstvo demokratske države (Platon, Država, VIII, 564 d-565 c) 1. državna uprava (trutovi) 2. razvlašteni posjednici - bogataši 3. puk - samo nominalno na vlasti prijelaz u tiraniju Klasno ustrojstvo diktature proletarijata: 1. klasna avangarda (komunistička partija) 2. razvlašteni posjednici - kapitalisti 3. proletarijat - samo nominalno na vlasti prijelaz u diktaturu "kulta ličnosti" 50
Aporije Popperove kritike Platona A) Ropstvo n Atenska demokracija = robovlasničko društvo n Platonova idealna država – isključuje ropstvo B) Sokrat n Atenska demokracija – Sokrata osudila na smrt n Platon – Sokratov učenik i štovatelj 51
Karl R. Popper (1945): Open Society and Its Enemies, I. The Spell of Plato • Otvoreno društvo: demokracija, individualizam, sloboda, liberalizam ---------------------“Great Generation” • Periklo • Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid, Herodot • Sokrat • Demokrit, Antisten • Protagora, Gorgija, Alkidam, Likofron _____ • Kant • Zatvoreno društvo: tribalizam, kolektivizam, totalitarizam, militarizam, nacionalizam --------------------- • Heraklit • Platon • Aristotel ______ • Rousseau • Comte • Mill • Hegel • Marx 52
Diodorus Sicilus Platon n Diodorus Sicilus, The Library of History, Vol. VI, Books XIV, XV, Cambridge, Mass – London: The Loeb Classical Library. Http: //penelope. uchicago. edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Sicilus/15 A*. html. n Platon, Zakoni, IV, 708 bd; V, 737 cd, 743 d, 741 bc, 742 ab 53
Aristotel, Stagira (384 -322. ) n 400 knjiga / 445. 270 redaka (Diog. Laert. ) = 10 -tak velikih svezaka Peripatetička podjela: n n n Eksoterični spisi (logoi koinoi, exoterikoi) Hipomnematički spisi (hipomnemata) Sinagogički spisi (sinagogai, sintagmata) Politeia 158 / Ustav Atenski n n Ezoterični spisi (logoi akroamatikoi, esoterikoi) Pjesme, 6 pisama 54
Corpus Aristotelicum: Ezoterični spisi (Andronik s Rodosa) • Logički spisi: Organon (oruđe): Kategorije, O sudu i rečenici, Analitika prva - 2 k, Analitika druga - 2 k, Topika, Pobijanje sofista. • Metafizika – „prva filozofija“ (prote filosofia) – 14 k. • Spisi za fiziku, proučavanje prirode i psihologiju: Fizika - 8 k, O nebu - 4 k, O postajanju i propadanju - 2 k, Meteorologija - 4 k, Istraživanja o životinjama - 10 k Anatomija sa slikama, O dijelovima životinja - 4 k, O rađanju životinja, O duši – 3 k, Parva naturalia • Spisi za etiku, politiku, poetiku i retoriku: Nikomahova etika – 10 k, Eudemova etika – 7 k, . , Velika etika – 2 k, Politika – 8 k, Politeia Ustav Atenski. Poetika (I. Peri poetikos) Retorika – 3 k. 55
Podjela znanosti Episteme theoretike – fizika, – matematika, – metafizika (prote philosophia) Episteme praktike – etika, – ekonomika, – politika (socijalna filozofija) Episteme poietike – estetika, – umjetničko i tehničko oblikovanje 56
Aristotel: Politika, I. • Čovjek = zoon politikon; logos • Polis – selo – obitelj Naravni odnos: vladanje i pokoravanje • gospodar – rob • muž – žena • roditelji – djeca Rob po naravi – rob prema zakonu 57
Klasifikacija bića 1. Bog - samodostatnost _____________ 2. Čovjek - zoon politikon, logos 3. Rob - osjeća razum (logos), ali ga ne posjeduje Rob po naravi rob po zakonu (omologia) ______________ 4. Domaća životinja – poriv, u službi čovjeka 5. Divlja životinja – poriv po naravi, niža vrsta, ne može služiti čovjeku 58
Struktura Platonove idealne države • Duša / Država vrline • Pravednost • Upravljači – filozofi • umjerenost hrabrost mudrost • Čuvari • umjerenost hrabrost • proizvođači • umjerenost 59 59
Platon, Državnik, 291 d-303 c I. "valjani državni poredak" - idealno kraljevstvo bez zakona _______________________ II. opstojeći državni poretci sa zakonima bez zakona 1. kraljevstvo (basileia) - 6. tiranija (tyrannis) 2. aristokracija (aristokratia) - 5. oligarhija (oligarhia) 3. demokracija sa zakonima - 4. demokracija bez zakona (demokratia meta nomon) (demokratia aneu nomon) 60
Platon, Zakoni, III, 693 d, IV, 710 de: monarhija -- Perzija razboritost demokracija -- Grčka sloboda najbolji poredak (zakonodavac + vladar) 1. Tiranija 2. Kraljevstvo 3. Demokracija 4. Oligarhija 61
Platon, V. pismo - (321 c-e) (vrijednosno neutralni - poretci bez hijerarhizacije) - demokracija - oligarhija - monarhija. . . . . . Platon, VII. pismo (326 d. ) Najbolji poredak (pravednost i ravnopravnost) ___________________________ zastrane (bez hijerarhizacije): - tiranija - oligarhija - demokracija 62
Struktura Aristotelove Politike • • I – III. VII – VIII. • IV – VI. } “platonističke” knjige } “aristotelovske” knjige 63
Aristotel, Politika, III, 1279 b, IV, 1289 a Svekraljevstvo (pambasileia) _______________________ 1. kraljevstvo 6. tiranija 2. aristokracija 5. oligarhija 3. politeia 4. demokracija. . . . . . Aristotel, Nikomahova etika, VIII, 1160 ab: 1. kraljevstvo 2. aristokracija 3. timokracija ili politeia - 6. tiranija 5. oligarhija 4. demokracija 64
Aristotel: Retorika, I, 1365 b-1366 a. državni oblici (bez hijerarhizacije) “krajnji cilj” - demokracija - oligarhija - aristokracija - monarhija sloboda bogatstvo odgoj - - a)kraljevstvo - (opće dobro - Polit, III, 1279 a) b)tiranija - samozaštita 65
Najbolji poredak u Aristotela: • Apsolutno najbolji poredak (Politika, III. ): (teorijsko-hipotetičko značenje) basileia / pambasileia aristokracija • Relativno najbolji poredak (Politika, IV. -VI. ): (zbiljsko-praktično značenje) • Prosječno najbolji poredak = politeia • Najbolji poredak prema okolnostima = demokracija / oligarhija • Optimalni “bezimeni” poredak (Politika, VII. ) 66
Platon : Država Obrazovanje Vertikalna mobilnost 1) vladari – mudrost (sophia) 2) čuvari – hrabrost (andreia) 3) proizvođači – umjerenost (sofrosine) n Država pravednost (dikaiosine) n Pedagogia = odgoj za savršenu državu 1 -3: njega; 3 -6: mitovi; 7 -10: tjelovježba; 10 -13: pismo; 14 -16: muzika; 16 -18: znanosti 18 -20: vojna obuka čuvari prokrisis 20 -30: znanstveno obrazovanje uprava; 30 -35: dijalektika zapovjednici 35 -50: theoria – ideja dobra vladari 67
Aristotel : Politika Odgoj i obrazovanje n → Odgoj u skladu s državnim poretkom, 1337 a 7 -15 n Do 5. g. ne opterećivati djecu učenjem, n 5 - 7. g. kućni odgoj gledanjem. Školovanje: n I. faza: 7 - 14. g. (do spolne zrelosti) tjelovježba n II. faza: 14 (17) - 21. g. 1336 b 35 -40 pisanje i čitanje, glazba (→užitak u dokolici) i risanje 1337 b – 1338 b 68
Aristotel, Politika, Globus. Liber, Zagreb, 1988. n Budući vidimo da je svaki grad (polis) neko zajedništvo i da je Frane Petrić, Sretan grad, FPN-Liber, Zagreb, 1975. n Tvrdim, naime, da čovjek, kao sva ostala stvorenja, težeći k svojemu dobru, (…) To zadnje i najviše dobro u svako zajedništvo složeno poradi njemu se smiruje. To je prava ljudska nekog dobra (jer radi onoga što im sreća od koje neko više dobro ne bi se čini dobro svi čine sve), bilo moguće steći na ovome svijetu. bjelodano je da sva teže nekome dobru, a najviše pak i onomu koje (…) Aristotel je opisao sreću imajući na umu ovih sedam stvari, kao krepostan život bez zapreka, u je najpoglavitije od svih dobara, cjelovitom djelovanju, misleći na sve ono zajedništvo koje je od svih vrline. Spekulativne, koje prolaze najpoglavitije i u sebi sadržava samo iz duše kao takve, a čija se ostala. A to je ono nazvano država i državno zajedništvo (1252 a) moralnost jednim dijelom odnosi na tijelo, npr. umjerenost i suzdržljivst, a dijelom na stvari koje služe tijelu, kao sloboda, pravda i slično. (22, 23) 69
Aristotel, Politika, (prev. Tomislav Ladan) Globus-Liber, Zg, 1988. Franjo Petrić, Sretan grad, (prev. Vladimir Premec) FPN-Liber, Zagreb, 1975. „Živo biće (ζῷον) se prvotno sastoji od duše i tijela, od kojih je jedno po naravi vladajuće, a drugo vladano. (…) Jer duša vlada tijelom vlašću gospodara, dok um nad žudnjom ima državničku ili kraljevsku vlast. Po tima je stvarima bjelodano kako je i prema naravi i probitačna vladavina duše nad tijelom, te uma i razumnog dijela nad čuvstvenim dijelom, dočim njihova jednaka i obrnuta vladavina štetna je svima. “ (1254 ab, 35 -10) Onaj pak tko se ne može združivati ili mu ništa ne treba zbog samodostatnosti, taj i nije nikakav dio grada, te je ili zvijer ili bog. Po naravi dakle postoji poriv u svima za takvim zajedništvom. (1253 a 29 -30) Čovjek je po naravi društvena životinja (ἄνθρωπος Φύσει πολιτικόν ζῷον) (1253 a 5 -10) „Čovjek, u čemu se filozofi općenito slažu, ima dva glavna dijela svojega bića. Jedan je duša (…) Duša je besmrtna i neraspadljiva, dovoljna samoj sebi (…) Drugi dio, tijelo, kao materijalna stvar, sastavljeno je iz nepostojanih dijelova, za vlastito održavanje samom sebi nedovoljno, već su mu za to potrebne mnoge izvanjske stvari. Prije svega o njemu mora brinuti i voditi ga duša (…) Pojedinac (…) prirodno želi i teži za društvom drugih ljudi , a za svoju dobrobit i korist. Taj osjećaj mu nije ništa manje svojstven i prirodan od smijeha. Svatko na taj način teži za životom i saobraćanjem u zajednici s drugim ljudima, štoviše, čovjek je ono što jest, ili manje od toga, prema staroj izreci: „Čovjek je, ili Bog, ili životinja“. (21. ) 70
Staleži (Aristotel, Politika, 1329 a 30 -38) shole - asholia 1. 2. 3. 4. 5. 6. ratari (robovi, barbari ili došljaci) obrtnici svakovrsni nadničari oružnici (ratnički stalež) prosuditelji (savjetnici) svećenici 71
Podjela na staleže Aristotel, Politika Frane Petrić, Sretan grad n Podjela na plemena (staleže): Takva podjela je prvi put izvedena u Egiptu za vrijeme Sesistra. (…) 33 1. seljaci (ratari, sluge) obrtnici trgovci 2. 3. 4. 5. 6. vojnici državna uprava svećenici n Državu treba razlučiti napose po rodovima i razlikovati ratnički stalež od ratarskog. (…) U Egiptu, kažu da je tako uzakonio Sezostris. 1329 b 5 -19 1. ratari (robovi, barbari ili došljaci) obrtnici svakovrsni nadničari 2. 3. 4. 5. 6. oružnici (ratnički stalež) prosuditelji (savjetnici) svećenici 1329 a 30 -38 72
Ratari = robovi (Aristotel, Politika, 1330 a 25 -29) n n “Narav, dakle, želi učiniti različitim i tjelesa slobodnjaka i robova, jedna snažnima za nužnu uporabu, druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali korisna za državni život, Oni dakle koji se toliko razlikuju koliko duša od tijela i čovjek od zvijeri (…) ti su po naravi robovi. ” 1254 b 15 -30 Ratari moraju biti robovi ili barbari ili izokolni stanovnici, 1329 a 26 Ratari (…) najbolje je da budu robovi, i ne svi istorodni (iz istoga naroda), niti pak srčani (jer tako bi bili i za radove korisni i pouzdani da neće zametnuti bunu); na drugom su mjestu izokolni stanovnici tuđinskog podrijetla naravlju slični onim spomenutima” 73
kmetovi / robovi Frane Petrić, Sretan grad Aristotel, Politika Ratari = kmetovi n n n „Taj posao je vrlo težak i pun briga, pa su za nj potrebni snažni ljudi (…) Ovi moraju biti kmetovi, da bi im građani što slobodnije smjeli naređivati. Protiv naredbi gospodara ne smiju se pobuniti, zato je dobro da su plašljivi i malodušni, odnosno, kako se kaže, da su sluge po naravi. I da ne bi mnoštvo učinilo ono što ne može pojedinac, dizanje bune protiv gospodara, ne smiju imati obiteljske zajednice, budući da se mnogo lakše odlučuje na bunu obitelj, svezana krvnim srodstvom, nego stranci koji su tuđeg podrijetla. Kad već sami ne mogu izazvati sukob, a da ga ne bi izveli pomoću susjednih naroda, i oni moraju biti slični našim ratarima u malodušnosti i krvnoj razlici. “ (25) Ratari = robovi n n “Narav, dakle, želi učiniti različitim i tjelesa slobodnjaka i robova, jedna snažnima za nužnu uporabu, druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali korisna za državni život, Oni dakle koji se toliko razlikuju koliko duša od tijela i čovjek od zvijeri (…) ti su po naravi robovi. ” 1254 b 15 -30 Ratari moraju biti robovi ili barbari ili izokolni stanovnici, 1329 a 26 Ratari (…) najbolje je da budu robovi, i ne svi istorodni (iz istoga naroda), niti pak srčani (jer tako bi bili i za radove korisni i pouzdani da neće zametnuti bunu); na drugom su mjestu izokolni stanovnici tuđinskog podrijetla naravlju slični onim spomenutima”, 1330 a 2529) 74
Petrić: proizvodni staleži, Sretan grad, 34 “ne mogu steći svojstva vrline koja je posljednji korak do postizanja blaženstva” i to: n seljaci jer “sav svoj život potrate na održavanje vlastitog i tuđeg života”, n obrtnici budući da im je “čitav život skučen i prezauzet brigom i rasterećenjem drugih”, n trgovci koji “provodeći čitav svoj život u opasnim poslovima na nestalnom moru, zanemaruju uspon na siguran i postojan brijeg čiji vrhunac je njihov raj, njihova gozba i sreća”. n 75
Aristotel, Politika, 1328 b 34 – 1329 a • “Budući pak raspravljamo o najboljem državnom poretku (αρίστης πολιτείας) a to je onaj pri kojem bi država ( πόλις) bila najblaženija, bjelodano je iz toga da u najljepše upravljanoj državi građani ne smiju živjeti ni rukotvoračkim ni trgovačkim životom (budući da je takav život neplemenit i suprotan kreposti), a ni ratari ne smiju biti budući građani (treba, naime, dokolice i za nastanak kreposti i za državne djelatnosti). ” Petrić, Sretan grad, 34 -35. • “Tako će jedni uživati u povlasticama, bezbrižnosti i udobnosti, a drugi raditi i truditi se, jednom riječi, podnositi oskudicu”. • Uzevši jedno s drugim, smatram da se naša država sastoji od dva dijela. Jedan je radnički i bijedan, a drugi gospodski i sretan” 76
Frane Petrić, Cres, 25. IV. 1529 – Rim, 7. II. 1597 (Franciscus Patritius / Francesco Patrizi di Cherso) Sretan grad Francesco Patritio: La città felice, Venetia, 1553. n Realizam ili utopizam ? n Platon ili Aristotel ? 77
Sretan grad: platonistička utopija? Većina mainstream interpretacija Petrićeva mladenačkog socijalnofilozofijskog djela kao utopijskog i platonističkog dale su se zavesti: a) njegovim naslovom koji je sugerirao primisao da se Sretan grad kreće u okružju njemu historijski srodne literature renesansnog socijalnog utopizma; b) općeprihvaćenim spoznajama da se upravo svojim platonizmom i polemičkom antiaristotelizmom zreli Petrić afirmirao kao svjetski poznati renesansni filozof. 78
Pojmovno određenje utopije Thomas Morus: De optimo rei publicae statu deque nova insula Utopia (1516. ) n u-topos = ne-mjesto, nigdina, nigdarjevo n Nepostojeće idealno društvo vs. nesavršene zbilje n Idila sretnoga života sviju n Društvena jednakost u obrazovanju pravima, obvezama n Zajedničko vlasništvo nad obiljem dobara … 79
Frane Petrić, Sretan grad dalla Rovere Niccolò Machiavelli, Il principe (Vladar) Lorenzo de’ Medici n “Mnogi su zamišljali republike i monarhije za koje se nikada nije ni vidjelo ni čulo da su odista postojale. Od toga kako se živi do toga kako bi valjalo živjeti toliko je daleko da onaj koji zanemaruje ono što se radi zbog onoga što bi se imalo raditi, prije nastoji oko svoje propasti negoli oko održanja; među tolikima koji nisu dobri mora propasti čovjek koji hoće da u svemu postupa kako je dobro. Stoga vladar koji želi opstati mora nužno naučiti da ne bude dobar, pa se toga držati, ili od toga odstupati, već prema potrebi. ” Vladar, XV. 80
Peripatetička škola: 1. generacija Aristotelovih učenika: specijalizacija i razvoj pozitivnih znanosti i njihovo odvajanje od filozofije. Teofrast iz Eresa (372 -287): Karakteri (hrv. 1880, 1947. ) - deskriptivni moralni nauk. O politici za date trenutke - sukob morala i politike Eudem s Rodosa, Aristoksen iz Taranta, Dikearh iz Mesane 2. generacija - Teofrastovi učenici: a) Demetrije iz Falera: b) Straton iz Lampsaka 81
Helenizam n 338. Bitka kod Heroneje n pόli kosmόpoli - ekumena n n n Akademija Licej Stoici (Stoά) - άpά eia άtaraxίa Epikur – ήdonή ugovor Skepticizam Neoplatonizam Eklekticizam Ciceron (Lex naturale – Jus naturale) 82
Epikur sa Samosa (341 -270) Epikurejci „vrtni mislioci“ Tit Lukrecije Kar (97 -55. ) De rerum natura (hrv. 1938, 1952) „Filozofija je djelatnost koja razmišljanjima i istraživanjima ostvaruje blaženi život“. 1) Kanonika (logika+dijalektika) = gnoseologija = uvod u fiziku fizika = uvod u etiku – Gnoseologijski aposteriorizam. 2) Fizika = Nauk o prirodi: atomizam. 3) Etika (Poslanica Menekeju) Individualni hedonizam sreća Užitak : mirovanje (ἀταραξία καὶ ἀπονία) i kretanje (χαρὰ καί εὐφροσύνη). Vrhunac užitka: uklanjanje boli q 83
Stoicizam Stara stoa (300 -130). Zenon (336 -262) iz Citije s Cipra. 320. Atena, 301. - filozofska škola na Atenskoj agori – Oslikani trijem (Στοὰ ποικίλη) učenici (Στωικοί): Ø Kleant (331 -232), Sfer, Ø Krizip (282 -204): 'drugi osnivač stoičke škole“. Ø Srednja stoa (helenističko-rimsko razdoblje: 130 – 50) Panecije s Rodosa (189 -109), Poseidon (135 -51) Ø Kasna stoa (50 pr. Kr. -III. St. AD): Ø Lucije Anej Seneka (4. pr. Kr. – 65. AD), Ø Epiktet (50 -138. ) Ø Car Marko Aurelije (121 -180. ): 161. AD stupio na tron Platonov san o filozofu-vladaru (φιλόσοφος ἐν ἁλουργίδι) Ø Ø 84
Neoplatonizam Ø Filon, Aleksandrija (25. pr. K. – 40 AD) Ø Plutarh (46 -120) Ø Plotin (205 -270): Eneade - Jedno - Um - Duša – kozmička / svjetovna - Materija ne-biće 85 85
Skepticizam σκέπτομαι = obazirem se, prosuđujem, dvoumim n n 1) Stariji skepticizam Piron iz Elide (360 -270): mudrac ἐpocή ἀkatalhyίa ἀtaraxίa n Timon iz Fliunta (320 -230): ἀfasίa, ἀtaraxίa n 2) Skeptici srednje i novije Akademije n Arkesilaj iz Pitane (315 -240) Karnead iz Kirene (214 -129) n 3) Kasna skepsa (dijalektički skepticizam). n n n Enesidem iz Knosa na Kreti (I. st. pr. Kr. ) Sekst Empirik (II. st. AD) 86
- Slides: 86
