SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA STUDIJ KROATOLOGIJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA STUDIJ KROATOLOGIJE ANDRIJA MOHOROVIČIĆ I NJEGOV RAD NA PODRUČJU METEOROLOGIJE I SEIZMOLOGIJE KOLEGIJ: Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi NOSITELJICA: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar AKADEMSKA GODINA: 2019. /2020. STUDNETICA: Karla Prebeg Zagreb, ožujak 2020.

ŽIVOTOPIS ■ 23. 1. 1857. (Volosko)– 18. 12. 1936. (Zagreb) ■ gimnaziju završava u Rijeci ■ studij matematike i fizike upisuje na Karlovu sveučilištu u Pragu ■ 1894. doktorirao na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu s temom Rezultati opažanja oblaka u Bakru ■ zaposlenje: Velika gimnazija Zagreb : Realna gimnazija Osijek : Nautička škola Bakar ■ 1. siječnja 1892. postaje upravitelj Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu ■ meteorologijom se bavio do 1901. , nakon čega se posvećuje isključivo seizmologiji ■ 1893. pridružuje se JAZU, a 1898. postaje njezin pravi član ■ umirovljen je 1922. godine

■ povodom njegove smrti časopis Novosti objavio je članak: irao a mjerenja, seizmičkih zbog osobito Umro je znanstvenik profesor doktor Andrija Mohorovičić, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od utemeljitelja moderne seizmologije. Bio je u Zagrebu općepoznata i poštovana ličnost, a svojim znanstvenim radovima na području seizmologije došao je na svjetski glas, te se danas smatra u svijetu jednim od utemeljitelja moderne seizmologije. Od skromnih početaka podignuo je doktor Mohorovičić meteorološki opservatorij u Zagrebu do potpuno uređenog modernog instituta, koji je uživao svjetski glas, Hrvatskoj i Slavoniji. Doktor Mohorovičić bavio se u početku svog znanstvenog rada najviše meteorologijom, no s najviše uspjeha bavio se seizmologijom, pa je osnovao u toj znanstvenoj disciplini, tzv. zagrebačku školu, vrlo cijenjenu u cijelom svijetu.

METEOROLOGIJA ■ rad započinje na Nautičkoj školi u Bakru, gdje predaje taj predmet ■ u Bakru osniva meteorološku postaju ■ proučava: problemi gibanja zraka i oblaci ■ 1888. konstruira nefoskop ■ u Bakru objavljuje 6 znanstvenih radova na temu meteorologije ■ 1892. imenovan je za upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu ■ Klima grada Zagreba predstavlja začetak klimatoloških radova u Hrvatskoj ■ posljednji rad s područja meteorologije posvećen je umanjivanju temperature atmosfere s porastom visine ■ prvi znanstveni meteorolog i klimatolog

SEIZMOLOGIJA ■ proučava: diskontinuitet, djelovanje potresa na građevine, lociranje epicentra potresa, konstrukcija nove vrste seizmografa, rasprostiranje potresnih valova ■ poticaj za proučavanje seizmologije bio je potres u Zagrebu 8. 10. 1909. ■ Odbor za opažanje potresnih pojava ■ Meteorološki opservatorij preuzima ulogu seizmološke službe u Hrvatskoj ■ , , zahvaljujući” potresu otkriva diskontinuitet u Zemljinoj kori njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ■ kao temelj za proučavanje djelovanja potresa na zgrade uzima potrese u Italiji 1908. ■ taj rad nije naišao na odaziv u javnosti i stručnim krugovima ■ današnja struka temelji se na njegovim načelima

POPIS LITERATURE 1. Orlić, M. i Herak, M. (2017. ) , , MOHOROVIČIĆ, Andrija“ enciklopedijska natuknica; preuzeto s: http: //hbl. lzmk. hr/clanak. aspx? id=11946 (pristup ostvaren: 5. 3. 2020. ) 2. Herak, D. i Herak, M. (2005. ) , , Životopis Andrije Mohorovičića“, preuzeto s: http: //www. gfz. hr/sobe/andrija. htm (pristup ostvaren: 5. 3. 2020. ) 3. Skoko, D. (1993. ) , , Andrija Mohorovičić u znanosti i vremenu“ PMF, Zagreb 4. Mohorovičić, A. (1992. ) Potres 8. listopada 1909. , , , Geofizika“ Vol. 9 NO. 1, str. 3 – 55