Sveuilite J J Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Hrana i kultura

Okusi i ukusi – izrazi vrijednosti i ideala • Rođeni smo sa sposobnošću osjetiti osnovne okuse slatko, slano, gorko, kiselo - s našim osjetilima za okus, ali smo ‘trenirani’ tumačiti što nam oni znače. • Okus je različit u različitim društvenim grupama, klasama i socijalnim situacijama. • Kultura hrane koju pokazujemo jedni drugima je ona vrsta kulture koja najbolje signalizira vrijednost „dobrog ukusa”.

Razlozi što biramo jesti … • Okusi vs. različiti čimbenici: društvo, spol, kulturološko tumačenje određenih proizvoda… • Naše vrijednosti kroz povijest su mijenjale prehrambene preferencije koje su kasnije postale kultura hrane. • Biramo hranu i piće kako bi postigli što je veći mogući društveni i kulturalni uspjeh (u okviru grupe kojoj pripadamo)

Veza između hrane i identiteta • Brojni (kolektivni) identiteti se mogu izraziti i reproducirati putem hrane (Counihan i Van Esterik, 1997): – vjerski identitet, rodni identitet, etnički i nacionalni identitet. • Hrana je sredstvo za dokazivanje različitosti, organizacije i hijerarhije (Fischler, 1998) – dijeljenje hrane u muslimanskim zemljama; – tradicionalni obiteljski obroci Talijana koji odolijevaju vremenu i mjestu

Hrana i religija Veza između hrane i religije vidi se kao dio vjerskih običaja, obreda i žrtve. • Dominantne religije: – Kršćanstvo: post, nemrs – Islam: zabrana svinjetine (haram) – Budizam: vegetarijanstvo • Hrana se koristi ceremonijalno: – Katolička euharistija s hostijom i vinom – Slastice za Ramadan … • Priprema hrane kao dio religije: – Halal – Kosher

Hrana i rod Rodni identitet kroz hranu se uglavnom odražava kroz pripremu hrane, konzumaciju i ‘obilježavanje’ hrane s rodnom konotacijom (Counihan, 1999). • Priprema hrane kod kuće tradicionalno se povezuje sa ženom. • Iako se kroz vrijeme mijenja tradicionalna struktura obitelji u mnogim kulturama i dalje se očekuje od žena da pripremaju hranu (Kemmer, 2000). • Konzumacija hrane ima također rodni aspekt.

Hrana i etnicitet / nacionalnost • Hrana i etnicitet su povezani kroz tri oblika hrane (Leonard i Saliba, 1999): – Nezamjenjiva hrana (eng. Indispensible food): hrana koju pripadnici jedne kultutre konzumiraju kao osnovu svoje prehrane: riža za Azijce, tjestenina za Talijane, tortilje za Južnoamerikance… – Simbolična hrana (eng. Emblem food): predstavlja određenu grupu iako nema neke veze s poviješću i rutinski se konzumira: fortune cookie kao oznaka Kineza i kineske kuhinje – Insajderska hrana (eng. Insider food): konzumira se u okviru svoje etničke skupine i često ju drugi odbacuju: durian voće

Hrana i nacionalni identitet • Hrana u nacionalnom kontekstu: – Japan i zdrava hrana; promoviranje nacionalne hrane kao dominante – Island i ‘povijesna’ hrana: tradicionalna hrana (Vikinga) i dalje dominira na tanjuru –… Koliko poznajete nacionalnu kuhinju?