Sveuilite J J Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Vladimir Cini Prof. dr. sc. Ivana Barković Bojanić Doc. dr. sc. Nataša Drvenkar Teorija i politika razvoja poduzetništva 2013. /2014.

2. Značajke poduzetništva

I. Rizik i neizvjesnost • Ukupni prihod poduzeća koji premašuje ukupne troškove zove se ekonomska ili čista profit. Poduzetnik zahtijeva taj ostatak. • Ekonomisti nude nekoliko objašnjenja zašto se pojavljuje taj ostatak ili ekonomski profit: – Rizik koji poduzetnik preuzima u obavljanju svojih funkcija u dinamičnom, stoga i neizvjesnom okruženju. – Mogućnost ostvarivanja monopolističkog položaja. • U dinamičnoj ekonomiji budućnost je uvijek neizvjesna, što znači da i poduzetnik mora preuzeti rizik. Na profit se gleda kao na nagradu za preuzimanje rizika.

• Rizik se može definirati kao vjerojatnost negativnog rezultata proizašlog iz nekih aktivnosti. • Poduzetnik se suočava s četiri tipa rizika: – Financijski, karijere, obiteljski i društveni, psihološki. • Budući da je poduzetništvo “jedinstveno zanimanje karakterizirano preuzimanjem rizika”, učinjeni su mnogi pokušaji da se taj rizik mjeri: – Neka istraživanja povezuju spol, kulturološku pozadinu, razinu razvijenog posla, vrstu posla sa sklonošću k riziku. – Pristup životnog ciklusa razvoju posla otkriva da se sklonost riziku mijenja tijekom vremena. Kada poduzetnik prelazi na poziciju managera, skloniji je manjem riziku i pretpostavlja si oprez. • Neizvjesnost je rizik koji se ne može predvidjeti ili kontrolirati: – Npr. promjene u potražnji, promjene u vladinim politikama, itd. • Profit i gubitak nose znak nepredviđenog rizika koji potječe iz cikličkih, strukturalnih promjena ekonomske politike.

II. Poduzetničke mogućnosti • Poduzetništvo nužno pretpostavlja postojanje poduzetničkih mogućnosti. Iako je njihovo prepoznavanje subjektivne prirode, same poduzetničke mogućnosti su objektivni fenomen jer su one poznate svima čitavo vrijeme (npr. Bellovo otkriće telefona). • Potencijalne vs. poduzetničke mogućnosti: – Potencijalne mogućnosti koje donose profit zahtijevaju da se otkriju nove veze između sredstava i krajnjih rezultata, dok poduzetničke mogućnosti uključuju optimalizaciju unutar već postojećih takvih veza.

• Poduzetničke mogućnosti imaju svoj vijek trajanja. U početku poduzetničke mogućnosti privlače različite ekonomske agente, no s vremenom se informacije o njima šire i pojavljuju se igrači koje inovacije uspješno mogu imitirati, te uzimati dio poduzetničkog profita. • Vijek trajanja poduzetničke mogućnosti može se produžiti putem monopola, zaštite patenta i raznih ekskluzivnih ugovora. Isto tako, spor protok informacija također produžuje postojanje poduzetničkih mogućnosti posebno u slučaju kada vrijeme predstavlja čimbenik prednosti kao što je to slučaj kod primjene tehničkih standarda ili krivulja učenja. • Prepoznavanje poduzetničke mogućnosti pitanje je posjedovanje određenih novih informacija na vrijeme i kognitivne sposobnosti agenta da prepozna načine kako informaciju realizirati u novi proizvod. – Nova informacija per se bez kognitivnih sposobnosti prepoznavanja “karike koje nedostaje”, odnosno novih veza i zakona između raspoloživih sredstava i krajnjih proizvoda i ovladavanje njima, ostaje bez poduzetničkog učinka.

III. Inovacije • Pojam inovacije vrlo često se laički povezuje s pojmom invencije, odnosno izuma iako razlika postoji: – Izum (invencija) predstavlja novu ideju, novi proizvod ili novi način proizvodnje dobara. – Inovacija je čin stavljanja izuma u praktičku uporabu. • Vrlo često se događa da su izumi komercijalno isplativi, ali se iz bilo kojeg razloga (najčešće nedostatka kapitala) ne pojave na tržištu.

• P. Drucker poduzetništvo povezuje sa sedam inovacijskih izazova: – – – – (1) nepredvidivost uspjeha, odnosno neuspjeha; (2) nesklad između sadašnje i buduće realnosti; (3) inovacije vezane uz potrebe određenog procesa; (4) promjene u proizvodnji ili/i tržišnoj strukturi; (5) demografske promjene; (6) nove spoznaje i znanja i (7) promjene u razmišljanjima. • Inovacije su pravi element koji pokazuje kako se poduzetništvo i poduzetnički duh ne reflektira samo na gospodarstvo, već na društvo u cjelini. • Dok se naglasak često stavlja na tehničko-tehnološke inovacije koje za krajnji cilj imaju povećanje efikasnosti poslovanja poduzeća, njegove konkurentnosti i prospektivnosti, postoje i tzv. inovacije društvene prirode (npr. Comeniusov udžbenik, Mc. Cormicova kupovina na otplatu).

IV. Kreativnost ili inventivnost • Kreativnost je skup ljudskih osobina i sposobnosti koje u jednom sinergijskom djelovanju omogućavaju pojedincu da uočava, otkriva, predviđa, doživljava, prihvaća, kombinira. . . stvari i pojave na jedan drugačiji, nov, svjež, neuobičajen i originalan način. • O kreativnosti se može govoriti u užem i širem smislu: – U užem smislu ona predstavlja povlasticu manjeg broja pojedinaca sposobnih za stvaranje izvorno novog i originalnog. – Širi kontekst kreativnosti predstavlja kognitivni element ličnosti i kao takva kreativnost se normalno distribuira u ljudskoj populaciji. Kreativnost u vidu mišljenja i konkretnih akcija može se očekivati, u većoj ili manjoj mjeri od gotovo svakog čovjeka.

Otkrivatelji otkrivaju postojeće forme do tada skrivene i nepoznate (nove pojave, principe i sl. ). Izumitelji izumljuju nešto novo i nepostojeće što je plod njegove mašte i mišljenja. Kreatori kreiraju pretežito, ali ne i isključivo, u umjetnosti i mode. Kreacija je pečat osobnosti onome što se čini. Tko su sve kreativci ? Osnivači osnivaju nešto novo i kao takvi su često inicijatori, pokretači, ambiciozne i karizmatične osobe koje animiraju ljude oko sebe. Teoretičari stvaraju nove teorije, a metodolozi nove načine istraživanja. Organizatori uočavaju složene mreže veza i odnosa, te moguće kombinacije među elementima. Pioniri su krčitelji novih putova, nositelji i uvoditelji novih i naprednih stvari i ideja.

• Kreativnost je funkcija mnogih čimbenika: – Znanja: opća, specijalistička, kreativna, operativna. – Karakteristika ličnosti: ustrajnost, tolerancija na neizvjesnost, nekonformizam, radoznalost. – Intuicije, inspiracije, mašte i snova. – Intelektualnih sposobnosti: inteligencija, divergentno mišljenje, fluentnost ideja, imaginacija. – Motivacije: motiv samoaktualizacije, motiv postignuća. • O kreativnosti i poduzetništvu možemo govoriti samo onda kada proizvod njihovih kreativnih snaga preraste u inovaciju koja se komercijalizira u praksi: kreativnost je sposobnost, a inovacija oruđe poduzetnika kojima promjene koristi kao povoljne prilike da stare forme preobraze u nove oblike, značenja i vrijednosti. Poduzetnička kreativnost podrazumijeva sposobnost, znanja, karakteristike ličnosti i motivaciju koja navode poduzetnika na razmišljanje izvan uvriježenih okvira, identificiranje i odbacivanje pretpostavki i prepoznavanje kako nove tehnologije mijenjaju pravila posla.

Dodatna literatura • Kaufmann, R. , H. , Sangar, H. , Vrontis, D. (2012), Inovativnost europskih malih i srednjihh poduzeća: Misija još nije završena: http: //hrcak. srce. hr/index. php? show=clanak&id_ clanak_jezik=128946 • Jakovljević, M. , Radman Peša, A. , Čovo, P. (2012): Integrativni organizacijski model kreativnosti i inovativnosti (OMKI): Primjenjivost na srednja i mala poduzeća u RH: http: //hrcak. srce. hr/index. php? show=clanak&id_ clanak_jezik=124623

Zanimljivosti… http: //www. entrepreneur. com/