Sveuilite J J Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Vladimir Cini Prof. dr. sc. Ivana Barković Bojanić Doc. dr. sc. Nataša Drvenkar Teorija i politika razvoja poduzetništva 2013. /2014.

S adržaj 1. Poduzetništvo i poduzetnik 2. Značajke poduzetništva 3. Institucije i razvoj 4. Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo 5. Poduzetništvo u suvremenim uvjetima

Kako ćemo raditi?

Postoje 2 načina… • Klasični sustav: – Za redovne studente: • cijeli ispit (pismeni i usmeni) uz uvjet odrađenih svih aktivnosti nastavnog procesa (70%); – Za izvanredne studente: cijeli ispit. S ustav polaganja ispita putem nastavnih aktivnosti i kolokvija (redovni i izvanredni studenti): – – 2 kolokvija, 2 nastavne aktivnosti, Seminarski rad, Prezentacija seminarskog rada. timski

Obvezna ispitna literatura • Deželjin, J. et al. : Poduzetnički management, Alinea, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja); • Barković, I. : Teorija poduzetništva: izazovi i perspektiva, Pravni fakultet u Osijeku, 2009. (izabrana poglavlja); • Bilješke s predavanja.

Izvod iz dinamike nastavnog procesa… Datum Termin (dvorana broj) 14. 10. 18. 20 -20. 45, d 7 Uvodno predavanje - upute Poduzetništvo i poduzetnik 15. 10. 15. 45 -18. 15, d 1 Poduzetništvo i poduzetnik – nastavak Uputa za pisanje eseja 21. 10. 18. 20 -20. 45, d 7 22. 10. 15. 45 -18. 15, d 1 28. 10 18. 20 -20. 45, d 7 29. 10. 15. 45 -18. 15, d 1 04. 11. 18. 20 -20. 45, d 7 05. 11. 15. 45 -18. 15, d 1 Poduzetništvo u suvremenim uvjetima Izlaganje seminarskih radova 11. 18. 20 -20. 45, d 7 Aktivnost na nastavi 2. Izlaganje seminarskih radova 12. 11. 15. 45 -18. 15, d 1 Izlaganje seminarskih radova Predaja seminarskih radova 18. 11. 18. 20 -20. 45, d 7 2. KOLOKVIJ Opis aktivnosti Značajke poduzetništva Prijava teme seminarskog rada - upute Aktivnost na nastavi 1. Raspored izlaganja seminarskog rada 1. KOLOKVIJ Institucije i razvoj Izlaganje seminarskog rada Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo Izlaganje seminarskih radova

Bodovni kriterij Kolokvij 1. Kolokvij 2. Kolokvij 40 bodova 20 bodova Student preko kolokvija mora skupiti minimalno 10 bodova iz svakog kolokvija Seminarska nastava 30 bodova 1. Timski rad – seminarski rad 10 bodova 2. Prezentacija seminarskog rada 5 boda 3. Aktivnost na nastavi 1. 5 boda 4. Aktivnost na nastavi 2. 5 boda 5. Dolazak na nastavu 5 boda Ukupno 70 bodova Bodovni kriterij: 35 -43 dovoljan (2) 44 -52 dobar (3) 53 -61 vrlo dobar (4) 62 -70 odličan (5)

S eminarski rad • Rok za prijavu teme seminarskog rada: 21. 10. 2013. (cijeli dan) – Prijava teme seminarskog rada: efos. tprp@gmail. com, – Prijava teme sadržava: Naslov poruke Naslov teme – U tekstu poruke navesti imena i prezimena članova tima, JMBAG i prijedlog termina izlaganja (koji se može, ali i ne mora uvažiti); – datum izlaganja će biti objavljen 22. 10. 2013. na službenoj web stranici kolegija. • Rok za predaju pisanog seminarskog rada: 12. 11. 2013. (cijeli dan) • Predaja pisanih seminarskih radova: efos. tprp@gmail. com naslov poruke: Naslov teme; u tekstu poruke navesti imena i prezimena članova tima, JMBAG, a u prilogu staviti rad u MS Office Word-u. • Izlaganje seminarskog rada: – – nije obavezno za one koji žele izlagati: 10 min max. PPT slati dan prije izlaganja (cijeli dan) na efos. tprp@gmail. com Naslov poruke Izlaganje, naslov teme, datum U poruci navesti imena i prezimena članova tima koji izlažu, JMBAG

Upute oko predmeta: http: //www. efos. unios. hr/teorija-politika-razvoja-poduzetnistva/opis-kolegija/

1. Poduzetništvo i Poduzetnik

Entrepreneurship Entreprenology Nature vs. Nurture Praktična disciplina? Znanstvena disciplina? Integracija ekonomije, sociologije i psihologije. . .

• lokomotiva ekonomskog progresa (Samuelson i Nordhaus, 1994. ) sastoji se od: – Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage, obrazovanje, disciplina, motivacija); – Prirodnog proizvodnog faktora (zemljište, rudna i energetska bogatstva, klima); – Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice, infrastruktura); – Tehnologije (znanost, R&D, inženjering, upravljanje, poduzetništvo).

Truly Sustainable Economic Developmnet: Ernesto Sirolli http: //www. youtube. com/watch? v=Sp. Ix. Zi. Bp. GU 0 Zadaća: prema uputama s nastave, napisati esej od 1 stranice i poslati do petka (cijeli dan) – mail za slanje: efos. tprp@gmail. com

• Multidimenzionalnost poduzetništva: – Socio-kulturna priroda: društvene vrijednosti, identitet, obitelj, religija i vjera, socio-kulturni liberalizam i sl. – Ekonomska priroda: ekonomski rast, inovacije, rizik i neizvjesnost, tržišna demokracija. – Psihološka priroda: potreba za postignućem, kreativnost, motiviranost, samoaktualizacija. – Politička priroda: sloboda, neutralna država, politički pluralizam, vladavina zakona. http: //www. youtube. com/watch? v=is. Pj 5 Kgp. Vqg

• Marketinški guru Leon Nordin (Absolute bottle) ističe 5 vječnih snova čovječanstva: – Vječni život, – Vječna mladost, – Vječno bogatstvo, – Vječna spolna sposobnost i – Vječna sreća… http: //www. youtube. com/watch? v=Nug. RZGDb. PFU

Teorijske koncepcije poduzetništva • Peter Kilby (1971. ) iskoristio dio o potrazi za Heffalumpom iz poznate dječje priče A. A. Milne “Winnie de Pooh” kao analogiju problematike definiranja poduzetnika. Tri metodološka pristupa: Vjerodostojni 1. Personalno-psihološka škola predstavlja empirijski dokazi o poduzetništvo kao djelatnost ljudi s posebnim različitim psihološkim svojstvima, tzv. generičko poduzetništvo. sposobnostima ljudi za poduzetništvo? Isključuje neizvjesnost – racionalno ponašanje i informiranost o tržišnim procesima Analize nisu potvrdile razlike u ponašanju i organizaciji poduzeća osim u odnosu prema različitostima sociokulturnih modela. 2. Neoklasična ekonomska teorija prikazuje poduzetništvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeća proizvodna matrica optimalno koristi te se kroz nju maksimizira profit. 3. Socio-kulturni pristup ističe sklonost poduzetništvu kao posljedicu spleta društvenih odnosa. Poduzetništvo tretira kao ekonomsku djelatnost koja u okviru sociokulturnih institucija efektivno koristi društvene i ekonomske potencijale.

• Koncept poduzetništva izvire iz razvoja industrijalizacije kao njezin nusproizvod, te dobiva na svom specifičnijem i znanstvenijem značaju zbog kristalizacije koncepata rizika, diferencijacije između posjedovanja kapitala i potraživanja kapitala, pojave izuma, razvijanje inovativnosti, te unapređenja znanja i znanosti.

Poduzetništvo kao dinamična kategorija Poduzetništvo je imalo različito značenje u pojedinim razdobljima razvitka tržišne ekonomije: • I. II. III. Prvo razdoblje: liberalna faza kapitalističkog razvitka Aktivna uloga poduzetnika Drugo razdoblje: masovna industrijska proizvodnja Pasivna uloga poduzetnika; aktivna managera Treće razdoblje: ponovno oživljavanje svih atributa tržišne ekonomije Proaktivna uloga poduzetnika; poduzetnički management

S emantički razvoj pojma poduzetništvo • Prvotno značenje poduzetništva veže se već u 12. stoljeću uz francuski glagol “entreprender” - nešto činiti, poduzimati bez ikakve ekonomske konotacije. • U Engleskoj poduzetnicima se nazivaju avanturisti, osvajači, te poduzimači značajnih pothvata i rizika, da bi se u 14. stoljeću i nadalje pojam proširio na izvršitelje velikih proizvodnih/stvaralačkih projekata i ugovaratelje. • U srednjem vijeku tipičnim poduzetnikom se smatrala osoba koja je bila zadužena za velika arhitektonska djela poput dvoraca ili utvrda, javnih zgrada, katedrala i slično. • Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi nose uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i izvršenje određenih zadatka koje su vlastodršci (tada popularno zvano Kruna) nalagali. Tek od 18. stoljeća pa nadalje fenomen “poduzetništva” dobiva svoj bolje definiran oblik.

Poduzetništvo i poduzetnik: definicije I. Ekonomski pristup: Srž ekonomskog predmnijevanja poduzetništva jest potraga za mogućnošću, šansom. • Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna, promjenjiva i ekonomski vrlo zahtjevna okruženja gdje ga onda prikazuju kao • destruktivnog kreativca koji nužnost pretvara u vrijednost, a okolnosti u prilike. • Različito poimanje poduzetnika/poduzetništva: klasici, neoklasici, moderni teoretičari. . .

Richard Cantillon ( 1697. -1734. ) • U djelu “Opća rasprava o prirodi trgovine” slijedi fiziokratsku liniju podjele društva u klase: nezavisna klasa koju čine vladari i zemljoposjednici te zavisna klasa koja se sastoji od radne snage i poduzetnika: “…Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s kapitalom da vode svoje poduzeće, bilo da su poduzetnici sa svojim vlastitim radom bez ikakvog kapitala, te se može smatrati da žive u neizvjesnosti. Čak i prosjaci i lopovi su poduzetnici ove kategorije. ” • Prvi koji je poduzetništvo i poduzetnika opisao ekonomskim pojmovima: kapital, neizvjesnost, rizik. . . ekonomska funkcija poduzetništva – Poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da bi prodao po onima koje će se tek formirati na tržištu; snosi rizik svog pothvata koji je veći što je veća neizvjesnost u pogledu budućih poslovnih prigoda – Poduzetnik je “katalizator proizvodnje i razmjene” bez kojeg tržišta ne bi funkcionirala

• Daniel Defoe – projektanti? – Preuzimanje velikih rizika u nadi za velikim dobicima. . . Izumitelji i inovatori – “načinio je prvi korak prema otkrivanju kreativnog poduzetnika” • Bernard Mandeville – negativno mnijenje o poduzetniku – Iza “prijateljske poslovne fasade nastupaju s načelima suprotnim tržišnom fair-playu” – Privatni poroci “beskrupolozni agent”

Joseph Alois Schumpeter (1883. -1950. ) • među ekonomistima ostaje i dalje otac koncepta poduzetništva (tj. teorije o poduzetništvu). – uglavnom prezentiran u njegovom kapitalnom radu “Teoriji ekonomskog razvitka” (1951. ). • začetnik suvremenog stajališta da je poduzetništvo usko vezano uz dinamiku, promjene i inovaciju iz čega se dalje razvija ideja o važnosti poduzetnika u objašnjavanju ekonomskog razvitka. • Čuvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika kao “kreativnog destruktora” koji dok razara staro, stvara nešto novo i na taj način potiče ekonomski razvitak: normalne promjene u ekonomiji ne potiču od želja kupaca već proizvođača koji nudeći nove proizvode induciraju potražnju potrošača za njima: proizvoditi znači kombinirati raspoložive materijale i snage; proizvoditi nove proizvode, ili činiti iste stvari različitim metodama znači kombinirati već postojeće čimbenike proizvodnje drugačije; Bit Schumpeterovog ekonomskog razvitka: “Razvitak je definiran kao provođenje novih kombinacija”

• Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih promjena, već se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano: 1. uvođenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda; 2. uvođenje nove metode proizvodnje, 3. otvaranje novog tržišta, 4. osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda, 5. provođenje nove organizacije u bilo kojoj industriji. • Svatko ima (dodijeljenu ili inu) moć i/ili sposobnost uočavati i iskorištavati nove mogućnosti koje se javljaju u poslovnoj domeni, tko može tradicionalni način iskorištavanja nacionalnih resursa zamijeniti novim kombinacijama, je • poduzetnik. Uloga poduzetnika u društvu: destruktivni kreator + još jedna značajna funkcija – liderstvo: – Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se pojave nove mogućnosti. – Na poduzetniku leži zadatak da teoretska znanja o novim mogućnostima primjeni po prvi put u praksi.

Max Weber (1976. ). . . ispitivanje ne-ekonomskih čimbenika u polju poduzetništva. . . • Zagovara da religijska motivacija, poput kalvinističke i/ili protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma oni generiraju moralnu energiju i pokreću kapitalističkog poduzetnika. • “izabrani od Boga za spas od prokletstva” (kalvinizam) racionalnost, stručni poziv, opipljivi znakovi, izvršavanje dobrog posla (Barković, 2009. ) • On definira duh kapitalizma kao egocentričan, utilitaristički i etički indiferentan, ističući da je neodoljiva težnja za stvaranjem profita, za bogaćenjem i za akumulacijom kapitala postalau kapitalizmu „svrha po sebi“, tj. glavni životni cilj, što on procjenjuje „perverznim nagonom“ koji dovodi do etičkoga relativizma (Mesarić, 2010. )

• Weber je zapravo želio objasniti zašto je toliko ranih kapitalističkih poduzetnika koji su posvetili svoje živote beskonačnoj akumulaciji bogatstva imalo tako malo interesa za konzumaciju tog bogatstva. • Njihova štedljivost, samodisciplina, poštenje, čistoća i averzija spram jednostavnih zadovoljstava predstavljala je "ovosvjetski asketizam" koji je Weber shvaćao kao transmutaciju kalvinističke doktrine o predestinaciji. • Rad nije bio neugodna djelatnost koju se poduzima zbog koristi ili potrošnje; prije je bio "poziv" za kojeg je vjernik vjerovao da odražava njegov status onoga koji je spašen ili proklet rad se poduzimao zbog totalno nematerijalnog i "iracionalnog" cilja, tj. da bi se pokazalo je li netko "odabran". • Posvećenost i disciplina s kojom je vjernik radio ne mogu se objasniti nikakvom svjetovnom racionalnom kalkulacijom užitaka i boli. • Weber je vjerovao da je izvorni spiritualni impuls koji je potaknuo kapitalizam atrofirao u narednim desetljećima, i da se rad zbog materijalne koristi (bogatstva) ponovno ugradio u kapitalizam. • Ipak, "ideja dužnosti u nečijem pozivu" preživjela je "poput duha mrtvih religioznih vjerovanja" sve do suvremenog svijeta, i radna etika moderne Europe ne može se u potpunosti objasniti bez pozivanja na njene spiritualne izvore (Fukuyama, F. , „Kraj povijesti i posljednji čovjek”, 1994. ).

Vrijedni spomena…

Adam S mith (1723. -1790. ) • Zalažući se za potpune ekonomske slobode, slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj ekonomskih aktivnosti prema imanentnim zakonitostima tržišta, Smith u poduzetništvu vidi najboljeg pokretača ekonomskog razvitka i blagostanja društva, i eksplicira nužnost raspodjele profita i za poduzetnika (undertaker) kao naknadu za njegov hazard (Kružić, 2008. ). „Nije blagonaklodnost mesara ili pekara koji nam pružaju meso ili kruh rezultat njihove dobrote, već briga za vlastiti interes“ (Smith, u: Drvenkar, 2012. )

Jean Baptiste S ay (1767. -1832. ) • ističe tri čimbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju, koji svojim vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i rentu (zemlja). • uočava dvojnu ulogu poduzetništva: 1) na tržištu proizvodnih dobara i usluga u funkciji kupca rada, kapitala i zemlje, 2) na tržištu potrošnih dobara u funkciji ponuđača i prodavatelja. • Sayov je poduzetnik katalizator razvoja i ekonomskih promjena, koje nastaju sjedinjavanjem različitih proizvodnih faktora u uvjetima preuzimanja poduzetničkoga rizika. • Profit, po njemu, poduzetnička dobit također je dohodak od rada, neka vrsta najamnine za visokorizičan i visokokvalificiran rad poduzetnika. to je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih kvaliteta koje nisu tako često zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi (Kružić, 2008. ).

John Stuard Mill (1806. -1873. ) • Za poduzetnika se koristi terminom undertaker umjesto, u to vrijeme već prihvaćenoga francuskog naziva, enterpreneur, uočava da profitna stopa najčešće premašuje visinu kamatne stope i zaključuje da je ukupan profit naknada za rizik i nagrada za upravljanje i poduzetništvo (Mill, 1848. , u: Kružić, 2008. ). • Zaslužan je za uvođenje termina poduzetništvo (enterpreneurship) u širu akademsku upotrebu nakon 1848. , osobito na engleskom govornom području.

Frank Hyneman Knight (1921. ) • Jedan od osnivača tzv. čikaške škole postavlja svoj vlastiti koncept o poduzetniku: – Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i ostvaruje profit. • Srž njegove definicije poduzetničke funkcije je naglasak na postojanju i važnosti rizika i neizvjesnosti: – rizik je nesigurnost o budućnosti koji se može mjeriti s određenom vjerojatnošću i zbog toga se od njega može do neke mjere i osigurati; neizvjesnost se ne može predvidjeti ni jednom od distribucija vjerojatnosti i zbog toga se ne može ni izmjeriti niti od nje osigurati. – Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika. • U svom radu “Rizik, neizvjesnost i profit” argumentira tezu da je poduzetništvo rezultat neizvjesne okoline: – Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada neizvjesnost javlja potreba za odlučivanjem i poduzetnikom.

• Po mišljenju Petera Druckera, bit poduzetništva sadržana je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogućnosti samoodržanja. Poduzetništvo predmnijeva "raditi nešto na drugačiji način, a ne raditi nešto bolje od onoga što već postoji„ (Drucker, 1992. , u: Kružić, 2008. ). • Zanimljiv pristup poduzetništvu pruža George Gilder, zagovornik neograničenoga poduzetništva (unrestricted entrepreneurship). – Po njemu, poduzetnik nije oruđe tržišnih sila, već je njihov oblikovatelj, producent i razvojni činilac - poduzetništvo je svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju profitno orijentiranih poslova (Gilder, 1992. , u: Kružić, 2008. ).

Wiliam J. Baumol • U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol naglašava da je vrlo važno uvidjeti distinkciju između poduzetničke i managerske funkcije: – Manager je pojedinac koji nadgleda efikasnost kontinuiranog procesa. Njegov je zadatak vidjeti da su raspoloživi procesi i tehnologije kombinirane u proporcijama adekvatnim za trenutnu razinu outputa i za buduću razinu outputa koja se već predviđa. On se brine kako se s inputima ne bi razbacivalo, da se rasporedi i ugovori poštivaju, određuje rutinske cijene i najavljuje odluke o raspodjeli troškova, itd. Ukratko, preuzima na sebe aktivnosti i odluke koje su dio tradicionalnih modela. – Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne u ulozi managera) ima drugačiju funkciju. Njegov je posao locirati nove ideje i pokrenuti ih. Mora predvoditi, čak i inspirirati; ne smije dopustiti da se stvari pretvore u rutinu i za njega današnja praksa nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je šumpeterijanski inovator i nešto više. On je pojedinac koji prakticira ono što poslovna literatura naziva liderstvom.

• nije pobornik eksplicitne definicije poduzetnika: – poduzetnika naziva “bilo kojim članom gospodarstva čije su aktivnosti na neki način nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moći i pozicijom iako ne nužno ovim redoslijedom. ” • Poduzetniku priznaje značajno mjesto u procesu ekonomskog razvitka, no isto tako tvrdi da poduzetništvo može biti dvostruki mač: – Poduzetništvo se ne može koristiti kao apsolutni sinonim za vrlinu. 11. rujan 2001.

Nekoliko oblika poduzetništva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu (Baumol): § Osnivanje poduzeća i management (business organization and management) – ponekad se poduzetnik jednostavno definira kao organizator ili efektivni upravitelj jednog poduzeća. § Inovacijsko poduzetništvo (innovative entrepreneurship) –poduzetnik je svatko se angažira u inovativnim aktivnostima gdje se inovativnost, odnosno inovacija, definira kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u funkcionirajući i ekonomski oživotvorenu operaciju. § Imitacijsko poduzetništvo (imitative entrepreneurship) – poduzetnik-imitator označava osobu koja je zaposlena transferom tehnologije ili nekih drugih inovacijskih ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu. Sekundarna uloga. . . Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedeći oblici: • Neproduktivno poduzetništvo (unproductive entrepreneurship) – ponekad poduzetnička aktivnost može biti inovativna, a da ne pridonosi realnom gospodarskom outputu ili čak ograničava rast (npr. poduzetnici imitatori). • Poduzetništvo potraživanja rente (rent-seeking entrepreneurship) – ovaj se koncept poduzetništva veže uz bilo koju aktivnost koja ima za namjeru pribavljanje monopolskog profita ili ekonomske rente koja je trenutno ili potencijalno prisutna u gospodarstvu (neefektivna i neefikasna alokacija resursa).

II. Bihevioristički koncepti poduzetništva • Nesposobnost ekonomista da dođu do suglasnosti o univerzalnoj definiciji poduzetnika proizlazi iz činjenice da se njima pristupa s isključivo ekonomskog aspekta. Naime, poduzetnik se predstavlja putem funkcija pri čemu se ne vodi računa da su one refleksija kompleksnog ponašanja poduzetnika u danom vremenu i prostoru. • Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske modele uključuju samo oni elementi koji su podložni kvantitativnom izričaju, analiziranju i dokazivanju, psihološki i sociološki elementi su zanemareni. • Upravo zbog toga se razvila nužnost da se polju poduzetništva pristupi s aspekata drugih teorija, prvenstveno biheviorističkih, ne bi li one nadopunile praznine ekonomskih koncepata o poduzetništvu. • Bihevioristi-psiholozi svoju pažnju usmjeravaju na uspostavljanju veze između poduzetništva i stupnja motivacije, osobnih karakteristika i spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti.

Karakteristike koje bihevioristi najčešće vežu uz pojam poduzetnika http: //www. youtube. com/watch? v=G 8 g. Rk. J 9 cnzo INOVATORI OPTIMISTIČNI S PREMNI NA UČENJE Lideri Orijentirani k rezultatu Koriste izvore Skloni umjerenom riziku Potreba za postignućem Senzibilni prema drugima Nezavisni Samosvjesni Agresivni Kreatori Samouvjereni Spretni Energentni Dugoročno angažirani Skloni vjerovanju ljudima Uporni Tolerantni prema neizvjesnosti i dvosmislenosti Novac kao mjera izvedbe/uspjeha Originalni Inicijatori Aktivni Izvor: Fillion, J. L. J. : From Entrepreneurship to Entreprenology, HEC, The. University of Montreal Business School, 1997. http: //www. youtube. com/watch? v=XKocn. AS 345 U

z • U širokom spektru mogućih načenja poduzetništva, ono se može promatrati kao: – posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih čimbenik i uvećanja postojećih potencijala, – kreativni proces i pretvaranje invencije u inovaciju, – proces samozapošljavanja i započinjanja vlastitoga biznisa, nastajanja i razvoja malih poduzeća, – vizionarska aktivnost i unošenje kreativnih promjena koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi društva, – specifično zanimanje, način materijaliziranja kreativnih proizvoda, preuzimanje poslovnog rizika, nalaženje i uporabu novih mogućnosti, – jedna od uloga menadžmenta i specifičnih oblika ponašanja (Bahtijarević- Šiber, 1994. )…

Koncepti promišljanja poduzetništva: sumarno • Četiri moguća koncepta promišljanja: – poduzetnik kao individualni subjekt na tržištu, – poduzetnički duh kao način ponašanja na tržištu, – poduzetništvo kao kombinacija subjekta i ponašanja na tržištu, – poduzetnički proces i događaj kao kombinacije vremenske dimenzije i ponašanja na tržištu.

Poduzetnik Definicije poduzetnika kao individualnog subjekta na tržištu variraju. • Poduzetnik je osoba koja: – (1) preuzima inicijativu u kombiniranju drugih resursa da bi se proizveo proizvod ili usluga, – (2) donosi osnovnu ne rutinsku odluku za poduzeće, – (3) uvodi inovacije u obliku novog proizvoda ili procesa proizvodnje i – (4) preuzima ekonomski rizik povezan sa svim tim funkcijama

P oduzetnik je osoba koja riskira: novac, zdravlje, vrijeme, društveni ugled, ponekad i obiteljske odnose, a sve kako bi osmislio i razvio na profitu inovativan proizvod ili uslugu, najčešće nudeći svoju kreativnost i inovativnost (Kružić, 2008. ).

Poduzetnički duh • Poduzetnički duh ili poduzetničko ponašanje na tržištu podliježe nekim općim obilježjima: – postojanje potrebe za postignućem, sklonost kontroli nad poslom, koncentracija na kratkoročno odlučivanje, sposobnost kreativnog i inovativnog pristupa, otvoren pristup promjenama i sl.

Poduzetništvo • Mnogi autori definiraju poduzetništvo kao sposobnost da se na osnovi kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih proizvodnih čimbenika formira efikasna gospodarska djelatnost. • Jednu od najboljih definicija poduzetništva nudi Ronstadt koji poduzetništvo definira kao dinamični proces stvaranja uvećane vrijednosti: – Tu uvećanu vrijednost stvaraju pojedinci koji preuzimaju veliki rizik u smislu (vrijednosti) sredstava, vremena ili karijere, odnosno “pronalaze” vrijednost nekim robama i uslugama. – Ove robe ili usluge ne moraju biti nove ili jedinstvene, ali im poduzetnik mora dati novu vrijednost tako da je priskrbio i alocirao nužne izvore i vještine.

• U poduzetništvu je moguće uočiti elemente potrage za poslovnim prigodama, koje poduzetnici poduzimaju ne obazirući se na resurse što su im u tom trenutku dostupni i što ih kontroliraju, već na bilo koji resurs u kombinaciji kojega vide svoju šansu (Stevenson i Roberts, 1998. , u: Kružić, 2008. ); • Poduzetnici identificiraju mogućnosti realizacije pothvata, okupljaju i spajaju potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju na pravovremen i fleksibilan način. – Na taj način, kako to pokazuju Wennekers i Thurik, poduzetništvo u fokus svojega interesa stavlja stalno nove poslovne prigode i mogućnosti, uključivši i implementaciju novih ideja na tržištu (Wennekers i Thurik, 1999. , u: Kružić, 2008. ).

S uvremeno poduzetništvo i e konomski rast • Poduzetništvo današnjice nositelj je jedne permanentne poduzetničke inovacije (entrepreneurial innovation) koja obnavlja, transformira i potiče razvoj ekonomija diljem svijeta - ono generira: – pojavljivanje novih poslovnih pothvata, – otvaranje brojnih novih radnih mjesta, i – obnavljanje "svježom krvi" nacionalnih ekonomija, pružajući im vitalnost, inovativne proizvode i usluge, i povećavajući time šanse za opći društveni, kulturni i socijalni napredak (Kružić, 2008. ).

Model nacionalnog ekonomskog rata i uloga poduzetništva , u: Kružić, 2008.

S rodni pojmovi poduzetništva v Poduzetništvo, koje se uvriježeno smatra individualnom kategorijom i epitomom individualnog ponašanja, izvršilo je svojevrsnu invaziju na organizacijske teorije, druga polja ekonomije, teorije učenja i sl. pronalazeći načina kako svoju specifičnost individualnosti plasirati u organizacijsku strukturu kolektivne prirode. v Danas primjećujemo dva nova tipa poduzetništva: – korporacijsko poduzetništvo (intrapreneurship) i – individualno poduzetništvo (interpreneurship). Individualno, samoizborno ponašanje pojedinca unutar organizacije predstavlja pojam individualnog poduzetništva. . . Poboljšavaju svoj vlastiti relativni položaj unutar poduzeća i povećavaju učinkovitost organizacije kao cjeline.

Korporacijsko poduzetništvo Radikalne promjene rada, očito preusmjeravanje industrijske ekonomije u uslužnu, nepredvidljiva makro-okolina, međunarodna orijentiranost i globalni trendovi čine dosadašnji tip organizacije s gotovo poslovičnom discipliniranošću pokoravanja neelastičnom tipu poslovanja paradoksima modernog doba. • Pojam korporacijskog poduzetništva (tzv. intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot (1980 ih) aludirajući na slamanje ponašanja hijerarhijskoorganizacijske prirode: “Brojne, male grupe korporacijskih poduzetnika međusobno surađuju na način prekompleksan i sinergijski da bi se mogli planirati odozgo. ” • Korporacijsko poduzetništvo je proces organizacijskog obnavljanja koji obuhvaća dvije međusobno različite, ali povezane dimenzije: – strateški naglasak na kreiranje novog proizvoda, procesa, tehnoloških i administrativnih inovacija; – aktivnosti s kojima se povećava konkurentska sposobnost poduzeća i sposobnost preuzimanja rizika.

Poduzetničko vs. konzervativno poduzeće • Sva poduzeća spadaju u konceptualni kontinuum koji ima raspon od izrazito konzervativnog do izrazito poduzetničkog. • Položaj poduzeća u tom kontinuumu se naziva poduzetničkim intenzitetom. P oduzetnička poduzeća Konzervativne tvrtke Proaktivna Zauzimaju stav ˝pričekaj pa vidi˝ Inovativno Manje su inovativne Poduzimanje rizika Izbjegavaju rizik