Sveuilite J J Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Institucije i razvoj Pravila igre za razvoj poduzetništva

Izvori (ekonomskog) prosperiteta /2 • Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima – Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) – Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) – “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna) Razlozi?

• Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu: – Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital? – Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije? • Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloga u ekonomskom prosperitetu. • Potencijalni odgovori: – Zemljopis – egzogene razlike u okolini – Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

Zemljopisna hipoteza 1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784. ) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997. ): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001. ): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima. . . pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000. ): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1. 3% godišnje (1950 -te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

Održivost zemljopisne hipoteze? • Suvremeni primjeri: – Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo. . . ); – Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša; – Prema WHO (2001. ) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’ • Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze? – Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.

Institucionalna hipoteza • Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: – određuju ‘društvenu organizaciju’ • D. C. North (2003): “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”: “Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”. • Ključne točke: ‘proizvod’ su čovjeka; skup ograničenja; strukturiraju poticaje Douglass C. North dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju 1993. godine i utemeljitelj je nove institucionalne ekonomije (NIE).

Pojmovna razgraničenja • Institucije prema Uphoffu: cjeline normi i ponašanja koje traju kroz vrijeme time što služe kolektivno značajnim svrhama. – Apstraktne institucije: politika, vladavina prava, tržišni sustav, društveni kodeks… – Organizacijske institucije = formalizirane strukture, sustavi i/ili tijela koje imaju mandat zastupanja i reguliranja apstraktnih institucija: politika – politička stranka; vladavina prava – Ministarstvo pravosuđa … • Institucionalni razvoj: potpora stvaranju ili osnaživanju grupe ili kolektiva organizacija u određenom okruženju radi sustavnog i održivog postizanja dugoročnih ciljeva.

Klasifikacija institucija • • I. Institucije prema stupnju formalnosti Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi – politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd. – ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. – sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena – utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti – dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura – neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.

Klasifikacija institucija 3 II. Institucije prema području • Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’: Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja … Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi… Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile… Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

Institucionalna ekonomija • Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. – Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. – Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija). • Uloga institucija: – smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu; – institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi • Vlasnička (imovinska) prava: – odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem; – vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra; – što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

• Transakcijski troškovi: – nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi; – uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl. ) • North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

Institucije, poticaji i transakcijski troškovi • Institucije imaju vlastite koristi i troškove: predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak): § zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja; § pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik; § ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata; § previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl. )

Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje • Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo). • Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji. • Slučaj Koreje: – ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata – Sjever industrijaliziraniji od Juga • “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945. – Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd. ) – Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd. ) • Divergentni ekonomski razvoj: – Južna Koreja: 31. 900$ BDP/per capita (2013. ) – Sjeverna Koreja: 1. 800$ BDP/per capita (2013. )

Sjeverna i Južna Koreja Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju

Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno • Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’: – provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu; – ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…) – izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

Gusari i institucije: nekada • Gusari ako racionalni ekonomski agenti Jolly Roger je naziv za tradicionalnu zastavu europskih i američkih pirata tijekom 18. stoljeća. – uhodana organizacija: • formalne i neformalne institucije • ekonomska motivacija postati gusarom: trgovački vs. gusarski brod – pravni sustav: • demokracija (vijećanje), ‘zakonske’ odredbe, ugovori – pravila borbe: • zastave, ‘pravilo milosti’ – ograničavanje zlouporabe moći: • položaj zapovjednika (borba) i upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade: • suradnički vs. ograničavajući

Gusari i institucije: danas

2003 -2012: 3, 436 gusarskih pothvata • Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva: – Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17. stoljeću; – Ekonomski rezon: profit kao motivacija; – Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo; – Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita birokracija, nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona –. . .

Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza Poduzetnik Institucije

Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva q Zakoni i propisi: q Ustav q. . . iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta q. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti); q. Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013. -2020. q. Strategija razvoja klastera u RH q. . . iz nadležnosti relevantnih ministarstava qostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija q Poduzetničke potporne organizacije: q Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG) q Poslovno inovacijska agencija RH (BICRO) q HBOR, regionalne razvojne agencije – poduzetnički centri/inkubatori q Institucije poduzetničkog obrazovanja

Namjera je. . . ciljevi su. . . 1. povećanje zapošljavanja, 2. povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu, 3. povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva, 4. istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija, 5. povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu, 6. poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš. Izvor: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, osnovni tekst

Što kažu stranci. . . O poslovanju u Hrvatskoj: . . . najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj su slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija". World Economic Forum: Global Competitiveness Report

Izvor: http: //documents. worldbank. org/curated/en/481451509620376263/pdf/WP-PUBLIC-DC 18 HRV. pdf

Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2012 -2015) – Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj: • Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo • Nekoordiniranost vladinih politika • Administrativne prepreke • Nerazvijenosti financijskih tržišta – Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: • Obrazovanje Prepreke • Vladine politike i programi institucionalne prirode • Kultura i društvene norme Što kaže novi GEM 2017?

Ključne prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj • Administrativne barijere – dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća • Neefikasnost pravosuđa • Dugotrajne procedure registracije vlasništva • Opći društveni „mindset” prema poduzetnom načinu razmišljanja i djelovanja • Medijsko zanemarivanje uloge i značaja poduzetništva • Problem financiranja Start. Up-ova i općenito malih i srednjih poduzeća (tzv. mikrofinanciranje poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl. ) • Poduzetništvo kao vid demokratizacije društva • . .