SVE TO ELIM ZNATI O NATJEAJNOJ PROCEDURI I

SVE ŠTO ŽELIM ZNATI O NATJEČAJNOJ PROCEDURI I PRAVNIM SUBJEKTIMA

MODULI Modul: Pravni subjekti Modul: Natječajna procedura

Plan i specifikacija radionice: 17. 30 – 17. 45: Okupljanje polaznika 17. 45 – 18. 00: Uvod 18. 00 – 19. 15: Usporedni prikaz definicije malog i srednjeg poduzeća prema hrvatskom i europskom zakonodavstvu 19. 15 – 19. 30: Pauza 19. 30 – 19. 45: Organizacije iz privatnog sektora 19. 45 – 20. 15: Organizacije iz civilnog sektora 20. 15 – 20. 45: Ponavljanje gradiva, zaključak radionice te prikupljanje povratnih informacija od strane polaznika

GLAVNI CILJEVI RADIONICE: Usporedni prikaz definicije malog i srednjeg poduzeća prema hrvatskom i europskom zakonodavstvu Organizacije iz privatnog sektora Organizacije iz civilnog sektora

ZAKON O POTICANJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U Zakonu o poticanju malog i srednjeg poduzetništva stoji kako su subjekti malog gospodarstva (SME) u poslovanju neovisni , odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC « od 6. svibnja 2003. godine. Prema Zakonu subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti , odnosno dohotka na tržištu.

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Glavni pokretač razvoja svakog modernog gospodarstva je malo i srednje poduzetništvo. Definicija MSP-a na snazi je od 2003. godine i rezultat je rasprave država članica, poslovnih organizacija i stručnjaka iz EU te konzultacija putem interneta. Definicija nije u obliku direktive već kao preporuka svim malim i srednjim poduzetnicima država članica EU koje su pozvane da ju i primjenjuju Cilj definicije- jasno odrediti razliku između MSP-a kojima je dozvoljena određena vrsta potpora od onih kojima to nije. Europska komisija definirala je kriterije za određivanje oblika poduzeća. Definicijom je Komisija jasno odredila pripada li pojedino poduzeće u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća. Definicija nadilazi glavne kriterije : broj zaposlenih, godišnji promet i aktivu/dugoročnu imovinu. U obzir se uzimaju i povezanosti dvaju ili više poduzeća.

MSP – MIKRO SUBJEKTI MALOG GOSPODARSTVA (FIZIČKE I PRAVNE OSOBE) imaju zaposleno manje od 10 radnika (godišnji prosjek) ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2. 000, 00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2. 000, 00 eura

MSP – MALI SUBJEKTI MALOG GOSPODARSTVA (FIZIČKE I PRAVNE OSOBE) imaju zaposleno manje od 50 radnika (godišnji prosjek) ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10. 000, 00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10. 000, 00 eura

MSP – SREDNJI SUBJEKTI MALOG GOSPODARSTVA (FIZIČKE I PRAVNE OSOBE) imaju zaposleno manje od 250 radnika (godišnji prosjek) ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 50. 000, 00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43. 000, 00 eura.

TABLIČNI PRIKAZ MSP-a

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Najvažniji je kriterij broj zaposlenih godišnji promet i aktiva/dugoročna imovina. Kod povezanosti dvaju ili više poduzeća postoje tri kategorije poduzeća – neovisna, partnerska i povezana. Većina je poduzeća u EU neovisna , odnosno poduzeće je u potpunosti neovisno ili je partnerski povezano s jednom tvrtkom ili više njih. Kod neovisnih poduzeća partnerski udio jednog ili više poduzeća mora biti manji od 25 % ukupnog udjela poduzeća i obrnuto. Iznimka je kada se poduzeće smatra neovisno čak i kad je prag od 25 % udjela ili više, ali ne više od 50 %, u vlasništvu jednog od subjekata ili više njih pod uvjetom da oni nisu međusobno povezani – )poduzeća za javna ulaganja, poduzeća koja posluju s rizičnim kapitalom i poslovni anđeli, sveučilišta i neprofitni istraživački centri te institucionalni ulagači, uključujući i fondove za regionalni razvoj(.

NEOVISNA PODUZEĆA

PARTNERSKA PODUZEĆA Ako udio jednog ili više poduzeća u drugom poduzeću iznosi 25 % ili više, a ne više od 50 %, njihov odnos postaje partnerski te se to poduzeće više ne smatra neovisnim.

POVEZANA PODUZEĆA Poduzeće može biti i povezano. Njegova je karakteristika većinski udio jedne ili više tvrtki u udjelu povezanoga poduzeća. Odnosno, ako je više od 50 % udjela poduzeća u vlasništvu jedne ili više tvrtki poduzeće se smatra povezanim jer tvrtka s većinskim udjelom ima dominantan utjecaj u odlučivanju poduzeća. Ukoliko su dva poduzeća povezana frans izom, to ne znači da su vezana. Njihov međusobni odnos ovisi o ugovoru o frans izi. Ukoliko ugovor podrazumijeva jednu od navedenih korelacija vezanih poduzeća, poduzeće se može smatrati vezanim.

POVEZANA PODUZEĆA Dva ili vis e poduzeća se smatraju povezanim ako: Jedno poduzeće je u vlasnis tvu većine udjela ili većinskih glasačkih prava unutar drugog poduzeća Jedno poduzeće ima pravo postavljanja ili smjenjivanja većine administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća Ugovor potpisan među poduzećima ili zakonska odredba u memorandumu ili statutu jednog poduzeća dopus ta drugom poduzeću ostvarivanje dominantnog utjecaaj u poduzeću Jedno poduzeće ima mogućnost, na temelju ugovora, potpune kontrole i upravljanja glasačkim pravima dionika ili članova U tom slučaju, pri defniniranju spada li pojedino poduzeće u jednu od kategorija MSP-a, konačnom broju zaposlenih i godis njem prometu/godis njoj bilanci pridodaju se isti pokazatelji tvrtke ili tvrtku s kojima je poduzeće u partnerskom odnosu i to u iznosu od 100 % tvrtke za koje je poduzeće vezano. U slučaju da vezane tvrtke ne sastavljaju konsolidirane račune te da je tvrtka za koju je poduzeće vezano također vezano za drugu tvrtku ili tvrtke, konačnom broju zaposlenih i godis njem prometu/godis njoj bilanci pridodaju se isti pokazatelji svih tvrtki koje su u vezanom odnosu.

ODNOS PODUZEĆA S TIJELIMA JAVNE VLASTI Poduzeće se ne može smatrati MSP-om ukoliko je 25% ili vis e udjela izravno ili neizravno kontrolirano, jedinstveno ili zajednički, od strane jednog ili vis e tijela javne vlasti. Ovo ograničenje postoji iz razloga s to bi takva poduzeća, zbog svoje vlasničke i upravljačke strukture, mogla imati određene „prednosti“ s obzirom na ostala poduzeća čija vlasnička struktura nije definirana na ovaj način. Pod pojmom prednosti, ovdje se misli prvenstveno na financiranje. Također, pri takvom odnosu postoje određene potes koće u definiranju konačnih nužnih pokazatelja potrebnih za definiranje poduzeća prema kategorijama MSP-a.

NISTE SIGURNI GDJE PRIPADATE? Veliki trud na području MSP-a je uložen i u olaks avanje postupaka prijave za financijsku pomoć ili sudjelovanje u određenim programima. To je ostvareno kroz obrazac izjave o samoprocjeni koju poduzetnici sami mogu ispuniti. )http: //www. minpo. hr/User. Docs. Images/IZRACUN%20 MSP. pdf( Izjava može biti poslana nadležnom administrativnom odjelu kako bi se utvrdio status MSP-a kada poduzeće podnosi prijavu za darovnicu. Koris tenje izjave je dobrovoljno za sve – poduzeća i administrativna tijela zemalja članica EU, a tekst izjave može biti izmijenjen kako bi bolje odgovarao upotrebi na nacionalnoj razini.

PROVJERA Koji su kriteriji za definiranje malog i srednjeg poduzetnika?

ORGANIZACIJE IZ PRIVATNOG SEKTORA U skladu s novom definicijom, poduzeće je ‘svaki subjekt koji vrs i ekonomsku aktivnost, neovisno o njegovom pravnom obliku’. Ova formulacija oslikava terminologiju koristi Europski sud pravde u svojim odlukama. Samozaposleni, obiteljske tvrtke, partnerstva i udruženja koja su redovito uključena u ekonomske aktivnosti mogu biti smatrani poduzećima. Ekonomska aktivnost subjekta je glavni čimbenik u definiranju, a ne pravni oblik subjekta.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (OPG) Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je registrirano 192 tisuće OPGova, od kojih je 10% u posjedu mladih poljoprivrednika. Zakon o poljoprivredi (NN 149/09; NN 127/10; NN 50/12; NN 120/12) definira ciljeve i mjere poljoprivredne politike, korisnike prava, oblike djelovanja poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijsku potporu, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor. Poljoprivredno gospodarstvo je pravna ili fizička ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom, a djeluju kao: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) , obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti , trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti , druga pravna osoba OPG je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstva, temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.

DOKUMENTACIJA ZA OSNIVANJE popunjen Zahtjev za upis preslika kartice žiro – računa nositelja OPG-a preslika osobne iskaznice za člana/članove OPG-a posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje – original (ne stariji od 6 mjeseci) ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a) državni biljezi (70, 00 kn) Nositelj OPG-a mora podnijeti zahtjev za upis u Upisnik na propisanim obrascima te nakon samog upisa dobiva se Rješenje o upisu, a poljoprivredno gospodarstvo dobiva Matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG). Najvažnije za upis je posjed objekta za poljoprivrednu proizvodnju i zemljište i stoku. Zahtjev za upis podnosi se Uredu državne uprave prema mjestu prebivališta te je potrebno priložiti podatak o posjedu poljoprivrednog zemljišta ili posjedu stoke, ovisno o tome što upisujete kao djelatnost u OPG, zatim podatke o nositeljima i članovima OPG-a. Članovi OPG-a mogu biti punoljetni članovi istog kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi te se bave radom na gospodarstvu.

PRVI KORACI U OSNIVANJU OPGa Ukoliko ćete putem OPG-a ostvariti svoj redovni dohodak, odnosno ukoliko ćete biti zaposleni u OPG-u potrebno je: prijaviti se ustanovama odabrati knjigovodstveni servis otvoriti žiro-račun izraditi pečat) rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika , osobna iskaznica nositelja OPG-a , potvrda o OIB-u(.

DOKUMENTACIJA ZA OSNIVANJE OBRTA preslika osobne iskaznice dokaz da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano Zakonom dokaz o pravu korištenja prostora, kada je za obavljanje obrta potreban prostor za vezane obrte: dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli osobu, u punom radnom vremenu, koja udovoljava tom uvjetu ispuniti obrasce koje ćete dobiti u Uredu državne uprave izvršiti uplate za registriranje obrta i troškove izdavanja obrtnice

OSNIVANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA Stupanjem na snagu Pravilnika o načinu upisa u sudski registar (NN 22/12) omogućeno je elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću sa temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobilježničkog ili HITRO. HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Nakon što sud zaprimi elektroničku prijavu za osnivanje trgovačkog društva rok za donošenje odluke je 24 sata. Za prijave podnesene u papirnom obliku rok upisa u Sudski registar je 15 dana.

OSNIVANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA Odabir imena Prijavu za upis u Sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika. Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti. Nakon ovjera, javni bilježnik dokumentaciju prosljeđuje elektroničkim putem u HITRO. HR ured Prijavu za upis u Sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO. HR. Nakon izvršenih uplata, HITRO. HR kompletira Vaš predmet i prosljeđuje ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim putem ili predati papirnu dokumentaciju ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za elektroničku predaju. Ukoliko je dokumentacija koja je odaslana elektroničkim putem ispravna i potpuna, Trgovački sud u roku od 24 sata izvršava upis društva u Sudski registar te elektroničkim putem dostaviti u HITRO. HR ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u novoosnovane tvrtke. Kada se na Trgovački sud predaje dokumentacija u papirnom obliku, rok za upis društva u sudski registar je 15 dana te se Rješenje o osnivanju društva i Potvrda o OIB-u od stane ureda HITRO. HR podiže u papirnatom obliku na Trgovačkom sudu. U uredu HITRO. HR ispunjava se RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po NKD-u Državnog zavoda za statistiku (dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti).

OSNIVANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA Rješenje o upisu u Sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po NKD-u s upisanim matičnim brojem preuzima se na šalteru servisa HITRO. HR. Po preuzimanju dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva. Društvo, vlasnika društva i zaposlenike društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja Nakon upisa u Sudski registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a. Na uvid je potrebno dati Rješenje o upisu u Sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Uz navedenu dokumentaciju postoji mogućnost potrebe dostave dodatne dokumentacije na zahtjev službenika Porezne uprave.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE https: //www. youtube. com/watch? v=Qoqohmcc. TSc https: //www. youtube. com/watch? v=Eb. Vz. XSkkd 4 M

PROVJERA Koja je razlika između d. o. o. i j. d. o. o? . Tko je nadležan za trgovačka društva?

NEPROFITNE ORGANIZACIJE Neprofitne organizacije su udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. Važno je da su ti subjekti upisani u Registar neprofitnih organizacija. Neprofitna organizacija smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni statutom neprofitne organizacije, kao i one djelatnosti kojima se stječe prihod, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove, ili druge fizičke ili pravne osobe.

NEPROFITNE ORGANIZACIJE Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivač može biti i pravna osoba. Među osnivačima može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, uz prethodno ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo punoljetna, poslovno sposobna osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova. Osnivači udruge mogu biti i stranci i strane pravne osobe.

NEPROFITNE ORGANIZACIJE Za registraciju udruge stvarno je nadležna opća uprava, a zahtjev se podnosi uredu državne uprave pri jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem je području sjedište udruge, odnosno, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba ukoliko je sjedište udruge na području grada Zagreba. O upisu udruge u Registar udruga nadležni ured državne uprave donosi rješenje. O žalbama protiv odluka ovih ureda odlučuje Ministarstvo uprave Republike Hrvatske. Zahtjev za registraciju udruge podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu.

NEPROFITNE ORGANIZACIJE Za registraciju udruge uz zahtjev je potrebno priložiti: zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini statut udruge (2 primjerka) popis osnivača osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika/skrbnika za osnivača maloljetnu osobu s navršenih 14 godina života te punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova ovjerena izjava vezana uz naziv udruge, ako je potrebno Zahtjev za registraciju mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge u registar. U protivnom, zahtjev se odbacuje zaključkom protiv kojeg je dopuštena posebna žalba.

PITANJA? Gdje moraju biti upisane neprofitne organizacije kako bi potvrdile svoju pravnu osobnost?

HVALA NA PAŽNJI!