SUVREMENO DOBA ILI NAJNOVIJE DOBA XX STOLJEE Apstraktan

SUVREMENO DOBA ILI NAJNOVIJE DOBA XX. STOLJEĆE Apstraktan govor bitna je značajka svih umjetnosti 20. st. Došlo je do napretka znanosti i tehnologije Umjetnici su skloni eksperimentu i istraživanju, istražuju i izgrađuju vlastite stilove. Tako da istovremeno postoje raznovrsni stilovi. U znanosti i umjetnosti traži se istina a ne ljepota. Pomiješali su se utjecaji kultura iz svih krajeva svijeta Cijeli planet postaje jedinstven umjetnički prostor

- film i snimljena glazba, temeljni izumi popularne kulture, nastali su u drugoj polovici 19. st. a procvjetali u 20. st. ( Thomas Alva Edison je izumio fonograf napravu za snimanje i reprodukciju zvukova, nekoliko godina kasnije Emile Berliner je izumio gramofon) � - snimanje zvuka učinilo je glazbu dostupnijom � U vrijeme njemog filma radnju je pratio pijanist improvizirajući glazbu poznatih melodija, koje prate radnju. Prvi zvučni film snimljen je 1928. , The Jazz Singer. Razvoj filmske glazbe počeo je pojavom tonskog filma. �

Svaki čovjek može nabaviti tonski zapis bilo koje skladbe – revolucija u gl. životu � - Do tada, glazbeni život obuhvaćao je samo živu glazbu kroz kućno muzuiciranje, posjete operi i koncertu � - Snimljenom glazbom upoznaje se glazba ranijih razdoblja � � - Neoklasicizam – glazbeni smjer u kom su skladatelji za uzor imali stilska obilježja bečkih klasičara. (Slušanje: S. Prokofijev: Klasična simfonija u D-duru, op. 25. ) � Tako možemo susresti i pojam neobarok – ističe stilska obilježja baroka. �

� Glazba se snima na različite nosaće zvuka � - Dnevna soba postaje koncertna dvorana � - Pomoću kompjutora i satelitske televizije cijeli planet postaje jedan jedinstven koncertni prostor � - Glazba je utjecala na različita područja društvenog života od mode do politike � - Popularna i zabavna glazba postaju najveći i najsloženiji svijetski biznis � - Glazbeni festivali postaju turistička atrakcija

� � - Glazbom mogu postati svi zvukovi: zvukovi koji nas okružuju, zvukovi tradicionalnih glazbala i elektronički (sintetski) proizvedeni zvukovi. Slušani primjer: John Cage: Četiri minute i tridesettri sekunde � � Partitura ove skladbe je prazna stranica na kojoj na početku svakog stavka piše Tišina. . Pijanista je sjedio za klavirom zatvorenog poklopca, a promjenu stavaka označavao je otvaranjem poklopca klavira. za vrijeme slušanja njegove skladbe publika je samo čula zvukove koji seu se dešavali u dvorani : kohanje, kašljanje, šaputanje itd.

PODJELA NA OZBILJNU I ZABAVNU GLAZBU. - Ozbiljna glazba traži pozornost i koncentraciju pri slušanju. Zbog disonantnog zvuka privlaći samo poseban krug slušatelja (konsonance – stabilni intervali koji zvuče ugodno; disonance – napete, zvuče iritirajuće i oštro , traže rješenje u konsonanci) - mali dio publike sluša ozbiljnu glazbu Zabavana glazba dio je svakodnevnih potreba čovjeka: opuštanje i uživanju bez napora, ne traži koncentraciju niti znanje. Zabavna glazba samo slijedi zakone ponude i potražnje tržišta. - U zabavnu glazbu pripadaju jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock. - Razvija se zabavna industrija koja nudi proizvode namijenjene slobodnom vremenu: filmska industrija, radio, sportska industrija itd. - Veći europski gradovi imaju bogat koncertni život i koncertnu publiku. - Festivali postaju dio glazbenog života 20. st - Rock je najpopularnija glazbena vrsta

EKSPERIMENTIRANJE - skladatelji - atonalitet – izbjegava eksperimentiraju sa se sve što podsjeća na ljestvicama, strukturom tonalitet: tonika i svi akorda, harmonijskim funkcionalni odnosima, ritmom, tonova metrikom, dinamikom i - disonance nemaju više drugim značajkama napetu harmonijsku glazbenog izraza. funkciju već postaju Skladatelji koriste zvukovna boja. prošireni tonalitet Slušni primjer: (politonalitet – upotreba I. Stravinski: Petruška više tonaliteta; bitonalitet – spajanje dva tonaliteta) 2. slika, Petruškina soba

RITAM I METAR � ritam i metar � - na raznovrsnost ritma utjecala je narodna glazba iz svih djelova svijeta, ritam jazza i motoričnost baroka. � - sinkopirani ritam � - uvođenje asimetrične mjere : izbjegavanje dvodobne, trodobne i četverodobne metrike

MINIMALIZAM � minimalizam � značenje riječi odnosi se na minimalne – male promjene glazbenih elemenata tijekom skladbe: melodija, ritam, dinamika, harmonija, boja zvuka. � Slušni primjer: Philip Glass, Einstain on the beach � Opening � December 25