Suvremeni trendovi na tritu osiguranja Prof dr sc

“Suvremeni trendovi na tržištu osiguranja” Prof. dr. sc. Drago Jakovčević

Značaj i uloga društava za osiguranje za financijsko i gospodarsko okruženje Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: 1. (1) poboljšanje i pojednostavljenje artikuliranja investicijske potražnje, nadziranje i kontrolu investiranja, što sve skupa znači efikasnu alokaciju sredstava , 2. (2) mobiliziranje tradicionalnih i modernih oblika štednje (depoziti, doprinosi), 11/29/2020 2

Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: (3) sniženje troškova kapitala preko ekonomije obujma i specijalizacije, (4) uspostavu upravljanja rizicima i likvidnošću. (Haiss, Sumegi, 2006). 11/29/2020 3

Povezanost kretanja BDP, imovine banaka i osigurateljnih premija 450. 00 12. 00 10. 00 350. 00 300. 00 8. 00 250. 00 6. 00 200. 00 150. 00 4. 00 100. 00 2. 00 50. 00 2000. 2001. 2002. GDP (mlrd kn) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Ukupna imovina banaka (mlrd kn) 2008. 2009. 2010. Ukupne premije u mlrd kn GDP i imovina banaka u mlrd kn 400. 00 Ukupne premije (mlrd kn) 11/29/2020 4

Komplementarnost osiguranja i bankarstva � Bankoosiguranje je danas komplementarni zajednički proizvod osiguratelja i banaka � On je u užem smislu kanal za distribuciju životnog osiguranja preko banaka, dok u širem smislu predstavlja integraciju osigurateljnog i bankovnog tržišta s pozitivnim ekonomskim učincima za banke i osiguratelje. 11/29/2020 5

Tržišni udio bankoosiguranja u distribuciji životnih osiguranja na europskom tržištu od 1985. do 2006. godine (u %) 11/29/2020 6

Doprinos osigurateljnog sektora u kreditnom potencijalu bankarstva (u milijunima kn) 11/29/2020 7

Smjer veze između osigurateljnog sektora i gospodarstva (1) nema uzročnosti (2) rast realnog sektora potiče potražnju za osiguranjem (3) porast osigurateljnih premija inducira gospodarski rast 11/29/2020 8

Smjer veze između osigurateljnog sektora i gospodarstva (4) negativna uzročnost između rasta osiguranja i realnog sektora, primjerice, rastuće premije osiguranja potiču nesmotreno ponašanje (moralni hazard) s negativnim posljedicama na rast gospodarstva (5) postojanje međuzavisnosti. 11/29/2020 9

Transfer rizika i financijska stabilnost � Društva za osiguranje omogućavaju stabilnost ekonomskih ciklusa na mikro i makro razini � Na mikro razini, poduzeća i pojedinci ne moraju stvarati novčane pričuve u očekivanju rizičnih događaja i saniranju njihovih posljedica. � nacionalne potrošnje bez koje nema razvoja ekonomije i društva. 11/29/2020 10

� Na makro razini, osiguranje od rizika koji se javljaju na temelju posjedovanja stvari, obavljanja djelatnosti, uvoza i izvoza, prodaje, kupnje i posuđivanja kapitala kroz promptne likvidacije šteta omogućava povećanje nacionalne potrošnje 11/29/2020 11

Štete i osigurani gubici od posljedica svjetskih katastrofa za razdoblje 2009 -2010 11/29/2020 12

Utjecaj osigurateljnog sektora na financijsku stabilnost stanovništva i gospodarstva 11/29/2020 13

Determinante, oblici i alokacija štednje 14 � Keynsova doktrina počiva na teoremu o neproporcionalnom odnosu dohodaka i potrošnje. � Prema tome, dohodak koji raste brže od potrošnje u konačnici dovodi do bržeg rasta štednje u odnosu na potrošnju. (psihološki čimbenici) � Međutim, Modigliani zajedno s Brunbergom daje alternativno pojašnjenje. Njihova je temeljna hipoteza kako kućanstva teže ocjeni ekonomiziranja budućih troškova. . 11/29/2020 14

15 Prikaz teorije životnog ciklusa Na razini svakog pojedinca postoji životni ciklus kojeg determiniraju isključiva potrošnja u doba odrastanja i mirovine, te radni vijek ili doba djelomične potrošnje, odnosno štednje. 11/29/2020 15

Determinante, oblici i alokacija štednje -zaključno 16 � Jedinstveni životni ciklus rezultanta je individualnih ciklusa, a svaki ciklus bitno određen demografskom strukturom stanovništva, konkretnije, starosnom i spolnom strukturom. � Stopa globalne štednje je konstanta u vremenu. Pojedinci nastoje za cijelo vrijeme svoje radne aktivnosti održavati ritam štednje unatoč kontinuiranom rastu dohotka. � Konjunktura pridonosi porastu stope štednje kod mlađe generacije dok sustav doprinosa rezultira padom stope štednje. 11/29/2020 16

Alokacija i efekt supstitucije štednje u RH 11/29/2020 17

18 AKTUALNI TRENDOVI , STUPANJ RAZVOJA, MJERENJE EFIKASNOSTI I RIZIČNOSTI OSIGURATELJNE INDUSTRIJE ³ ³ ³ GLOBALIZACIJA JE TRANSFORMIRALA REALNI SEKTOR I FINANCIJSKE SUSTAVE NACIONALNIH EKONOMIJA FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA NA NAČELIMA EKONOMIJE OBUJMA PRIDONOSI INSTITUCIJSKOJ KONVERGENCIJI BANKARTSTVA I OSIGURANJA (KONGLOMERIZACIJA) PRITISAK RIZIČNOG OKRUŽENJA U GOSPODARSTVU TE POJAČANO PREUZIMANJE RIZIKA FINANCIJSKIH POSREDNIKA PRIMORAVA MEĐUNARODNE REGULATORE NA STANDARDIZACIJU I HARMONIZA CIJU PROPISA 11/29/2020 18

Utjecaj vanjskih čimbenika i rizika na poslovanje institucija 19

UTJECAJ KRIZE NA POSLOVANJE OSIGURATELJA U RH GODINA 2006. 2007. Indeks 07/06 2008. Indeks 08/07 2009. Indeks 09/08 2010. Indeks 10/09 ZARAČUNATA PREMIJA OSIGURANJA u tis kn ŽIVOT 2. 165. 061 2. 482. 743 114, 7 2. 545. 775 102, 5 2. 488. 675 97, 8 NEŽIVOT 6. 015. 094 6. 582. 189 109, 4 7. 134. 366 108, 4 6. 916. 790 97, 0 UKUPNO 8. 180. 155 9. 064. 932 110, 8 9. 680. 141 106, 8 9. 405. 465 97, 2 2. 419. 05 0 6. 777. 78 0 9. 196. 83 0 97, 2 98, 0 97, 8 LIKVIDIRANE ŠTETE u tis kn ŽIVOT NEŽIVOT UKUPNO 1. 032. 42 110, 9 2 3. 356. 66 3. 510. 062 3. 627. 034 103, 3 3. 909. 271 107, 8 3. 849. 595 98, 5 87, 2 2 4. 389. 08 3. 931. 110 4. 263. 106 108, 4 4. 591. 865 107, 7 4. 780. 848 104, 1 91, 8 3 421. 048 636. 072 151, 1 682. 594 107, 3 931. 253 136, 4 PROMJENA PRIČUVA ZA ŠTETE u tis kn ŽIVOT 5. 405 24. 640 455, 9 6. 483 26, 3 3. 090 47, 7 7. 685 248, 7 NEŽIVOT 229. 094 527. 673 230, 3 467. 133 88, 5 235. 683 50, 5 264. 510 112, 2 UKUPNO 234. 499 552. 313 235, 5 473. 616 85, 8 238. 773 50, 4 272. 195 114, 0 11/29/2020 20

IMOVINA ZA POKRIĆE MPOŽ u tis kn GODINA 2006. 1. OBVEZNICE 1. 1. DRŽAVNE (RH) 1. 2. DRŽAVNE STRANE 1. 3. KORPORATIVNE 1. 4. OSTALE 2. UDJELI U FONDOVIMA 2. 1. DOMAĆI 2. 2. STRANI 3. DIONICE 3. 1. DOMAĆE KOTACIJE 3. 2. STRANE KOTACIJE 4. DEPOZITI U BANKAMA 5. OSTALO 4. 455. 977 4. 283. 355 0 44. 573 128. 048 611. 205 580. 737 30. 468 129. 505 1. 087. 557 Struktur a 2006. 64% 9% 2% 16% 695. 408 10% 6. 979. 651 100% (ZAJMOVI, NEKRETNINE, SREDSTVA NA POSLOVNOM RAČUNU, + U 2009. ULAGANJA KOJA NISU PREDVIĐENA ZO) UKUPNO STRUKTUR A 2010. 5. 320. 388 6. 403. 928 7. 803. 527 8. 989. 248 77% 4. 997. 959 5. 925. 766 7. 337. 853 8. 512. 403 44. 431 116. 011 173. 218 188. 948 157. 920 210. 557 267. 780 264. 702 120. 078 151. 595 24. 676 23. 195 798. 419 410. 261 546. 187 608. 804 5% 751. 724 365. 399 485. 912 572. 501 46. 695 44. 863 60. 275 36. 303 226. 233 171. 835 226. 439 147. 133 1% 226. 233 171. 825 209. 637 144. 537 0 10 16. 802 2. 596 1. 515. 112 1. 899. 066 1. 583. 327 1. 237. 992 11% 2007. 2008. 2009. 2010. 542. 466 525. 867 569. 585 732. 752 8. 402. 617 9. 410. 958 10. 729. 065 11. 715. 928 11/29/2020 6% 100% 21

IMOVINA ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA u tis kn GODINA 1. OBVEZNICE 1. 1. DRŽAVNE (RH) 1. 2. DRŽAVNE STRANE 1. 3. KORPORATIVNE 1. 4. OSTALE 2. UDJELI U FONDOVIMA 2. 1. DOMAĆI 2. 2. STRANI Struktura Struktura 2007. 2008. 2009. 2010. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 1. 369. 791 20% 1. 532. 337 19% 1. 335. 707 18% 1. 782. 453 25% 2. 432. 862 34% 2006. 1. 185. 107 1. 291. 067 16% 1. 112. 145 15% 1. 505. 801 21% 2. 189. 300 31% 0 0 0% 144. 751 217. 617 3% 206. 555 3% 274. 313 4% 239. 410 3% 717. 825 10% 922. 080 11% 407. 296 6% 542. 884 8% 511. 264 7% 715. 306 909. 625 11% 397. 889 5% 509. 598 7% 509. 544 7% 11% 1. 481. 127 18% 865. 342 12% 749. 957 10% 458. 504 6% 1. 481. 127 18% 865. 342 12% 738. 548 10% 457. 349 6% 0 0% 11. 410 0% 1. 155 0% 18% 1. 461. 004 18% 1. 488. 487 20% 1. 093. 680 15% 1. 160. 730 16% 41% 2. 704. 842 33% 3. 180. 299 44% 3. 021. 137 42% 2. 602. 821 36% 100% 8. 101. 391 100% 7. 277. 132 100% 7. 190. 112 100% 7. 166. 181 100% 39. 934 2. 519 3. DIONICE 757. 226 3. 1. DOMAĆE 754. 032 KOTACIJE 3. 2. STRANE 3. 194 KOTACIJE 4. DEPOZITI U 1. 262. 708 BANKAMA 5. OSTALO (ZAJMOVI, 2. 851. 232 NEKRETNINE, SREDSTVA NA POSLOVNOM RAČUNU) UKUPNO 6. 958. 781 23. 653 12. 455 0% 0% 17. 007 9. 407 0% 0% 2. 339 0% 33. 287 0% 11/29/2020 4. 152 1. 719 0% 0% 22

Investicije, prihodi i prinosi osigurateljnog sektora u RH, u (000)kn ULAGANJA Imovina za pokriće tehničke pričuve Imovina za pokriće matemađtičke pričuve Ukupna ulaganja PRIHODI Prihodi od ulaganja matematičke pričuve Prihodi od ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali prihodi od ulaganja Ukupni prihodi od ulaganja TROŠKOVI Troškovi ulaganja matematičke pričuve 2006. Prirast 07/06 2007. 6. 958. 781 6. 979. 651 13. 938. 432 8. 101. 391 8. 402. 617 16. 504. 008 - 633. 225 - 625. 621 - 111. 783 1. 370. 629 - 146. 624 Troškovi ulaganja ostalih tehničkih pričuva - 104. 962 Ostali troškovi ulaganja Ukupni troškovi ulaganja Prinos od ulaganja matematičke pričuve Prinos od ulaganja tehničkih pričuva - 32. 823 284. 409 5, 79% 6, 43% Prirast 08/07 8. 152. 780 1% 9. 443. 493 12% 17. 596. 274 7% 2008. 16% 20% 18% n/a 639. 416 392. 847 n/a n/a n/a 105. 135 1. 137. 398 381. 422 233. 944 n/a n/a 74. 339 689. 705 11/29/2020 1% -37% -6% -17% 160% 123% 126% 143% 2, 73% 1, 95% 23

Investicije, prihodi i prinosi osigurateljnog sektora u RH, u (000)kn 2009. Prirast 09/08 2010. Prirast 10/09 ULAGANJA Imovina za pokriće tehničke pričuve 7. 190. 112 -11, 81% 7. 166. 181 -0, 33% Imovina za pokriće matemađtičke pričuve Ukupna ulaganja PRIHODI 10. 729. 065 11. 715. 928 17. 919. 177 13, 61% 1, 84% 18. 882. 109 9, 20% 5, 37% Prihodi od ulaganja matematičke pričuve 682. 896 6, 80% 816. 850 19, 62% Prihodi od ulaganja ostalih tehničkih pričuva 611. 251 55, 60% 56, 73% 28, 27% -48, 26% 428. 269 -29, 94% -4, 22% -3, 84% -45, 28% Ostali prihodi od ulaganja Ukupni prihodi od ulaganja TROŠKOVI Troškovi ulaganja matematičke pričuve Troškovi ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali troškovi ulaganja Ukupni troškovi ulaganja Prinos od ulaganja matematičke pričuve Prinos od ulaganja tehničkih pričuva 164. 775 1. 458. 922 197. 359 194. 790 109. 909 502. 058 4, 53% 5, 79% 157. 822 1. 402. 941 107. 994 180. 930 -16, 74% 47, 85% -27, 21% 107. 795 396. 719 6, 05% 3, 45% 11/29/2020 -7, 12% -1, 92% -20, 98% 24

25 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 SISTEMSKI FINANCIJSKI RIZIK 1. Diversifikacija postupno stabilizira portfelje, sistemski rizik je još uvijek velik-nije kraj dužničkim krizama 2. Mogu li dokazana ranjivost(kolaps) financijskih sektora USA, UK i deficiti tekućih računa srednjo-istočnih europskih zemalja biti jamac daljnjeg rasta europske ekonomije ? 3. Može li snažan rast potrošnje u Aziji (Kina s rastom od 8 % BDP 2011) održati globalni rast 4. Promjene na financijskim tržištima u posljednje dvije dekade decentralizirale su i atomizirale rizik između privatnog i javnog sektora i tržišta, unaprijeđena je funkcija “upravljanja rizicima” ali postavlja se krucijalno pitanje : TKO JE VLASNIK GLOBALNIH RIZIKA U KRIZI? 11/29/2020 25

Osiguratelji i resoiguratelji spram sistemskog rizika(“Why insurers differ from banks”) � Osiguranja se financiraju unaprijed naplaćenim premijama što im omogućava čvrsto upravljanje novčanim tijekom bez zahtijeva za veleprodajnim financiranjem ; � Police osiguranja su dugoročni ugovori, s kontroliranim odljevima, pa su osiguratelji stabilizatori financijskog sustava; � Tijekom testiranja financijske krize , osiguratelji održavaju relativno fiksne kapacitete , volumen poslovanja i cijene 11/29/2020 26

27 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (2) SIGURNOST OPSKRBE HRANOM � KRAJEM 2011 CIJENE HRANE SU NA NAJVIŠOJ, A REZERVE NA NAJNIŽOJ RAZINI U ZADNJIH 25 GODINA � PROBLEMI KOJI NISU RJEŠENI: 1. RAST POPULACIJE I PROMJENA NAČINA ŽIVOTA, 2. BIO-ENERGIJA I KLIMATSKE PROMJENE, 3. GLAD U NAJSIROMAŠNIJIM ZEMLJAMA 11/29/2020 27

28 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (3) RANJIVOST U LANCU PONUDE � TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA I TEHNIČKE INOVACIJE UZ UKIDANJE TRGOVINSKIH BARIJERA SNAŽNO SU RAZVILE MEĐUNARODNI I MEĐUREGIONALNI PROMET � UPRAVO TA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA MOGU ZNAČAJNO POVEĆATI RIZIKE I RANJIVOST SUSTAVA OPSKRBE 11/29/2020 28

29 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (4) ENERGIJA � RASPOLOŽIVOST I DOSTATNOST ENERGETSKIH IZVORA KLJUČNE SU DETERMINANTE GLOBALNOG RAZVOJA � DO 2030 OČEKUJE SE 37% PORAST POTRAŽNJE ZA NAFTNIM DERIVATIMA LI IZGLEDA ZA STABILIZACIU CIJENA NAFTNIH DERIVATA ? 11/29/2020 29

USPOREDBA INSTITUCIONALNE STRUKTURE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA U SVIJETU 11/29/2020 30 30

31 Relativna važnost institucija osiguranja RH u odnosu na ostale financijske posrednike (milijuni kuna, %) FINANCIJSKA INSTITUCIJA Banke Stambene štedionice Otvoreni investicijski fondovi Zatvoreni investicijski fondovi 2006. aktiva udio 304. 600 77, 62% 2007. aktiva udio 2008. aktiva 2009. udio aktiva 344. 998 74, 92% 370. 093 78, 27% 378. 370 udio 76, 94% 6. 371 1, 62% 6. 543 1, 42% 6. 956 1, 47% 6. 738 1, 37% 16. 039 4, 09% 30. 056 6, 53% 9. 890 2, 09% 12. 034 2, 45% 2. 443 0, 62% 3. 682 0, 80% 1. 900 0, 17% 1. 800 0, 37% Obvezni mirovinski fondovi Dobrovoljni mirovinski fondovi 15. 919 4, 06% 21. 002 4, 56% 22. 591 4, 78% 29. 300 5, 96% 397 0, 10% 693 0, 15% 799 0, 17% 1. 144 0, 23% Osiguratelji 19. 663 5, 01% 23. 245 5, 05% 26. 590 5, 62% 28. 805 5, 86% Društva za leasing 26. 969 6, 87% 30. 298 6, 58% 35. 100 7, 42% 33. 600 6, 83% 392. 401 100, 00% 460. 517 100, 00% 472. 819 100, 00% 491. 791 100, 00% UKUPNO 11/29/2020 31 11/29/2020

Tržište osiguranja u svijetu u 2009. godini 32 � Ukupni globalni premijski prihod iznosi 4 338 964 milijuna USD � Životno (57%) osiguranje: 2 420 072 milijuna USD � Neživotno (43%) osiguranje: 1 818 893 milijuna USD 11/29/2020 32 11/29/2020

Mobilizirana štednja u sustav osiguranja imovine i osoba tijekom 2010. godine (uzorak zemalja svijeta) 33 PENETRACIJA 11/29/2020 33 11/29/2020

34 Ukupno zaračunate premije u 2009. u mil. USD Rang Ukupno Udio svjetskog Životno osiguranje Neživotno osiguranje SAD 1 1. 139. 746 28, 03% 492. 345 647. 401 Japan 2 505. 956 12, 44% 399. 100 106. 856 Velika Britanija 3 309. 241 7, 61% 217. 681 91. 560 Francuska 4 283. 007 6, 96% 194. 077 88. 993 Njemačka 5 238. 366 5, 86% 111. 775 126. 591 Poljska 30 16. 286 0, 40% 8. 289 7. 997 Češka 39 7. 328 0, 18% 3. 102 4. 226 Madžarska 47 3. 986 0, 10% 2. 029 1. 957 Slovenija 50 2. 895 0, 07% 879 2. 016 Hrvatska 55 1. 781 0, 04% 471 1. 310 Srbija 71 792 0, 02% 108 684 Zemlja 11/29/2020 34 11/29/2020

35 Gustoća osiguranja: premije per capita u 2009. u USD Rang Životna Neživotna Ukupna premija 10. 1. 602, 6 2. 107, 3 3. 710, 0 Japan 9. 3. 138, 7 840, 4 3. 979, 0 Brazil 49. 127, 9 123, 8 251, 7 Slovenija 28. 431, 1 988, 8 1. 420, 0 5. 3527, 6 1. 051, 2 4. 578, 8 Njemačka 16. 1. 359, 7 1. 518, 7 2. 878, 4 Francuska 7. 2. 979, 8 1. 289, 4 4. 269, 1 20. 1. 878, 3 850, 8 2. 729, 1 Švicarska 2. 3. 405, 6 2. 852, 1 6. 257, 6 Nizozemska 1. 2. 046, 1 4. 508, 5 6. 554, 6 43. 106, 2 295, 3 401, 5 - 341, 2 253, 9 SAD Ujedinjeno Kraljevstvo Italija Hrvatska Svijet 11/29/2020 595, 1 35 11/29/2020

Udio ukupno zaračunate premije u BDP-u za 2009. Zemlja GDP (mlrd $) Ukupna premija (mil. $) Udio 47 1. 195 2, 5% 187 7. 328 3, 9% Hrvatska 62 1. 781 2, 9% Mađarska 127 3. 986 3, 1% Poljska 429 16. 286 3, 8% Rumunjska 164 2. 898 1, 8% Slovačka 90 2. 794 3, 1% Slovenija 48 2. 895 6, 0% Bugarska Češka 11/29/2020 36 36 11/29/2020

Rast premije osiguranja života u 2009. godini iznad dugoročnog prosjeka 11/29/2020 37 37

Rast premije neživotih osiguranja u 2009. godini ispod dugoročnog prosjeka, osim za novo industrijalizirane Azijske ekonomije i rastuća tržišta 11/29/2020 38 38

HRVATSKA INDUSTRIJA OSIGURANJA 39 Zaračunata bruto premija u razdoblju 2000. -2010. godine (u 000 kn) 2010 2009 2008 2007 2006 2, 419, 050 6, 777, 780 2, 488, 975 6, 922, 661 2, 545, 775 2003 2002 2001 2000 8, 180, 154 5, 454, 304 5, 057, 446 1, 349, 981 4, 717, 061 1, 152, 383 4, 426, 424 925, 179 9, 064, 932 6, 015, 093 1, 859, 769 1, 569, 421 9, 686, 102 6, 582, 189 2, 165, 061 2004 9, 411, 336 7, 140, 327 2, 482, 743 2005 9, 196, 830 4, 173, 518 7, 350, 074 6, 626, 867 6, 067, 042 5, 578, 807 5, 098, 697 osiguranja Neživotna osiguranja 759, 178 Životna 3, 771, 438 4, 530, 617 Izvor: HANFA Ukupno 11/29/2020 39 11/29/2020

Indeksi rasta ukupno zaračunate bruto premije u Hrvatskoj 40 12, 000 10, 000 8, 000 6, 000 106. 85% 97. 16% 110. 68% 97. 72% 9, 686, 102 111. 43% 9, 411, 336 110. 91% 9, 196, 830 109. 23% 9, 064, 932 108. 75% 8, 190, 498 7, 350, 074 6, 626, 867 4, 000 6, 067, 042 5, 578, 807 2, 000 5, 098, 697 109. 42% - Izvor: HANFA 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 11/29/2020 40 11/29/2020

41 INDEKSI RASTA ŽIVOTNIH PREMIJA 3, 000 102. 54% 114. 09% 2, 500, 000 117. 01% 2, 000 118. 50% 116. 26% 1, 500, 000 1, 000 500, 000 - 117. 15% 124. 56% 2, 176, 177 1, 859, 769 97. 76% 97. 20% 2, 545, 775 2, 488, 675 2, 482, 743 2, 419, 050 1, 569, 421 1, 349, 981 1, 152, 383 925, 179 2001 Izvor: HANFA 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 11/29/2020 2010 41 11/29/2020

42 INDEKSI RASTA NEŽIVOTNIH PREMIJA 8, 000 109. 44% 108. 48% 96. 95% 7, 000 6, 000 5, 000 4, 000 106. 06% 106. 57% 107. 22% 110. 27% 107. 85% 97. 91% 7, 140, 327 6, 922, 661 6, 582, 189 6, 777, 780 6, 014, 321 5, 454, 304 5, 057, 446 3, 000 4, 717, 061 4, 426, 424 4, 173, 518 2, 000 1, 000 - 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 11/29/2020 2010 42

43 Slabija razvijenost strukture portfelja ! 2009. godina Hrvatska 26. 00% 74. 00% Švicarska 54. 40% Ujedinjeno Kraljevstvo 45. 60% 70. 40% Japan 29. 60% 78. 90% SAD 21. 10% 43. 20% EU 27 56. 80% 63. 91% Češka 36. 09% 42. 30% 57. 70% Mađarska 50. 90% 49. 10% Poljska 50. 90% 49. 10% Slovenija Rusija 30. 40% 69. 60% 1. 60% Brazil Kina Svjetski prosjek 0. 00% 98. 40% 50. 80% 67. 00% 57. 30% 49. 20% 33. 00% 42. 70% Životna 40. 00% Neživotna 10. 00% 20. 00% 30. 00% 50. 00% 60. 00% 70. 00% 80. 00% 90. 00% 100. 00% 11/29/2020 43 11/29/2020

44 Struktura zaračunate bruto premije u Hrvatskoj u razdoblju 2000. -2010. godine 2010 26. 30% 73. 70% 2009 26. 44% 73. 56% 2008 26. 28% 73. 72% 2007 27. 39% 72. 61% 2006 26. 57% 73. 43% 2005 25. 30% 74. 70% 2004 23. 68% 76. 32% 2003 22. 25% 77. 75% 2002 20. 66% 79. 34% 2001 18. 15% 81. 85% 2000 16. 76% 83. 24% 0. 00% Izvor: HANFA 20. 00% Životna 40. 00% Neživotna 60. 00% 80. 00% 11/29/2020 100. 00% 44 11/29/2020

45 Struktura premije po skupinama osiguranja u 2009. godini 21. 06% 31. 05% Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila Životno osiguranje Osiguranje cestovnih vozila Ostala osiguranja imovine Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranje od nezgode Ostalo (manje od 3%) 5. 81% 6. 22% 8. 22% 22. 77% 10. 67% Izvor: HANFA; Godišnje izvješće 2008. 11/29/2020 45 11/29/2020

46 Premija po stanovniku (u kunama) 2009. 2008. 582 2007. 559 2006. 490 2005 427 2004 353 2003 304 2002 259 2001 2000 208 2, 234 1, 624 1, 636 1, 484 1, 354 1, 229 2, 218 2, 043 1, 844 1, 656 1, 139 1, 492 1, 062 1, 366 996 1, 256 941 1, 149 173 8611, 034 Životna osiguranja Neživotna osiguranja Izvor: HANFA Ukupno 11/29/2020 46 11/29/2020

47 Udio premije u BDP-u (%) 2. 97 2. 47 0. 5 2000 3. 08 2. 52 3. 11 2. 47 3. 14 2. 44 3. 21 3. 3 Izvor: HANFA 3. 2 2. 9 2. 44 2. 38 2. 5 neživotna osiguranja 2003 2004 2005 2. 4 2. 1 0. 9 0. 830000001 0. 760000003 0. 700000001 0. 640000003 0. 56 2001 ukupno 2002 3. 3 0. 9 0. 8 životna 2006 osiguranja 2007 2008 11/29/2020 0. 8 2009 47 11/29/2020

48 Udio većinskog domaćeg i stranog kapitala po skupinama osiguranja u ukupnom temeljnom kapitalu društava za osiguranje i reosiguranje na dan 31. 12. 2008. godine Skupine osiguranja Udjel većinskog vlasništva rezidenata Udjel većinskog vlasništva nerezidenata Ukupno 5, 0% 6, 7% 11, 8 neživot 14, 8% 3, 5% 18, 2% složeno 25, 6% 36, 9% 62, 4% 7, 5% 0, 1% 7, 6% 52, 9% 47, 1% 100, 0% život reosiguranje UKUPNO Izvor: HANFA 11/29/2020 48

49 11/29/2020

Relativni udio katastrofa po kategorijama tijekom 2010. godine 2010. : 43 475 mil USA $ 303 573 ljudskih žrtava 2009. : 26 270 mil USA $ 14 916 ljudskih žrtava 11/29/2020 Prirodne katastrofe Poplave Oluje Potresi Suše, požari Tuča Ostalo Katastrofe nastale krivnjom čovjeka Požari, eksplozije Avionske katastrofe Pomorske katastrofe Željezničke katastrofe Nesreće u rudnicima Ostalo Udio u ukupnim ukupnom osiguranim broju šteta gubitcima 54, 90% 91, 70% 22, 69% 14, 70% 20, 72% 46, 29% 4, 27% 29, 77% 2, 96% 0, 0001% 3, 28% 0, 009% 0, 98% 0, 94% 45, 10% 8, 90% 5, 30% 8, 90% 2, 30% 5, 90% 13, 80% 8, 30% 2, 40% 2, 50% 2, 90% 0, 30% 0, 20% 0, 00% 50

Prikaz financijske itermedijacije društava za osiguranje RIZICI 51 RIZICI FINANCIJSKIH TRŽIŠTA PRIBAVE 11/29/2020 51 11/29/2020

Determinante, oblici i alokacija štednje(1) 52 � Ciklus alokacije štednje po obujmu i ročnosti determiniran je primarno likvidnosnim i razvojnim potrebama deficitarnih sektora. � U strukturi deficitarnih sektora u pravilu dominiraju države i gospodarski subjekti � Sektor stanovništva je glavni nositelj štednje čime se nameće kao najvažniji potencijal za financiranje razvojnih potreba svakog društva. 11/29/2020 52

53 Distribucija depozita i kredita hrvatskih banaka 30. 6. 2010. Distribucija depozita 30. 6. 2010. Distribucija kredita Državne jedinice 1, 8% 9, 6% Financijske institucije 6, 6% 2, 4% Trgovačka društva 16, 4% 40, 3% Neprofitne institucije 1, 2% 0, 26% Stanovništvo 56, 3% 46, 81% Nerezidenti 17, 7% 0, 63 % UKUPNO 100, 00% Svota (mil kn) 264. 800, 00 53 11/29/2020

Determinante, oblici i alokacija štednje (2) 54 � Promjena u investicijskom ponašanju sektora stanovništva može se smatrati jednim od ključnih uzroka diversifikacije financijskih odnosa i uspostave nove - policentrične konfiguracije financijskog tržišta � Kupnja mirovinskih shema, raznih polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima, dionica , predstavlja nove modalitete štednje � Razvija se “kultura rizika” i opada rizična averzija 11/29/2020 54

Determinante, oblici i alokacija štednje (3) 55 � Keynsova doktrina počiva na teoremu o neproporcionalnom odnosu dohodaka i potrošnje. � Prema tome, dohodak koji raste brže od potrošnje u konačnici dovodi do bržeg rasta štednje u odnosu na potrošnju. (psihološki čimbenici) � Međutim, Modigliani zajedno s Brunbergom daje alternativno pojašnjenje. Njihova je temeljna hipoteza kako kućanstva teže ocjeni ekonomiziranja budućih troškova. . 11/29/2020 55

56 Prikaz teorije životnog ciklusa Na razini svakog pojedinca postoji životni ciklus kojeg determiniraju isključiva potrošnja u doba odrastanja i mirovine, te radni vijek ili doba djelomične potrošnje, odnosno štednje. 11/29/2020 56

Determinante, oblici i alokacija štednje -zaključno 57 � Jedinstveni životni ciklus rezultanta je individualnih ciklusa, a svaki ciklus bitno određen demografskom strukturom stanovništva, konkretnije, starosnom i spolnom strukturom. � Stopa globalne štednje je konstanta u vremenu. Pojedinci nastoje za cijelo vrijeme svoje radne aktivnosti održavati ritam štednje unatoč kontinuiranom rastu dohotka. � Konjunktura pridonosi porastu stope štednje kod mlađe generacije dok sustav doprinosa rezultira padom stope štednje. 11/29/2020 57

MJERENJE KONKURENTNOSTI I EFIKASNOSTI OSIGURATELJNE INDUSTRIJE 58 �“BENCHMARKING” (NIVELACIJA), TEHNIKA USPOREDBE S DRUGIMA U INDUSTRIJI SVE VIŠE POTISKUJE DRUGE METODE I KONCEPCIJE U POSLOVNOJ STRATEGIJI �METODOLOGIJA EFIKASNE GRANICE TEMELJI SE NA “BENCHMARKINGU” �“EFIKASNA GRANICA” MJERI PERFORMANCE RELATIVNO PREMA “NAJBOLJOJ PRAKSI” KOJU PRIMJENJUJU KOMPANIJE NA TRŽIŠTIMA OSIGURANJA 11/29/2020 58

59 EFIKASNA GRANICA EFIKASNE GRANICE SE MOGU PRIMIJENITI U MJERENJU USPJEŠNOSTI: 1. PRIMJENE TEHNOLOGIJE – TEHNIČKA EFIKASNOST 2. DOSEZANJA OPTIMALNE VELIČINEEFIKASNOST VELIČINE 3. MINIMIZIRANJA TROŠKOVA-TROŠKOVNA EFIKASNOST 4. MAKSIMIRANJA PRIHODA –PRIHODOVNA EFIKASNOST 5. MAKSIMIRANJE PROFITA-PROFITNA EFIKASNOST 11/29/2020 59

60 EFIKASNA GRANICA � 1. 2. 3. 4. 5. KOMPANIJA(OSIGURATELJ) KOJI SE ŽELI POZICIONIRATI U ODNOSU NA NAJBOLJKE U BRANŠI, ODNOSNO NA OSIGURATELJA KOJI POSLUJE S “PUNOM EFIKASNOŠĆU” MORA ODABRATI SVOJU KONKURENTNU SKUPINU (PEER GROUP) UZIMAJUĆI SLJEDEĆE DETERMINANTE Veličinu tvrtke – premija, aktiva, uposleni Udio životnih/neživotnih u ukupnim osiguranjima Dominantan proizvod portfelja Organizacijska struktura (međunarodni, nacionalni, regionalni) Prodajni kanali 11/29/2020 60

METODOLOGIJE GRANIČNIH EFIKASNOSTI – tehnička efikasnost 61 TEHNIČKA / TROŠKOVNA EFIKASNOST = GRANIČNI INPUT = 0 a = ( 0; 1) STVARNI INPUT Ob Y= output= prihod X = input = trošak Granična vrijednost je najbolji učinak s obzirom na trenutno primijenjenu tehnologiju ! Potpuna efikasnost = 1 Neefikasne tvrtke < 1 11/29/2020 61

62 TEHNIČKA EFIKASNOST I EFIKASNOST VELIČINE � � 1. 2. Osiguratelj koji je dosegnuo konstantan prinos prema veličini (CRS-constant return to scale) posluje potpuno efikasno Osiguratelji koji nisu dosegnuli CRS posluju varijabilno spram veličini (VRS) i to : Rastućim prinosom spram veličine (IRS) Opadajućim prinosom spram veličine (DRS) 11/29/2020 62

63 ČISTA TEHNIČKA I EFIKASNOST VELIČINE Vc= Konstantni prinos/veličina Vv= promjenjivi prinos / veličina Potpuna efikasnost =1 TEHNIČKA EFIKASNOST = ČISTA T. EF. x EF. VEL = Ob X Oa = Oa Oc Ob Oc TVRTKA Xi. Yi je tehnički i Po veličini neefikasna 11/29/2020 63

64 KAKO DOSEGNUTI PUNU EFIKASNOST? �OSIGURATELJ S RANGOM “IRS” MOŽE POVEĆATI EFIKASNOST POVEĆAVAJUĆI SVOJU VELIČINU �OSIGURATELJ S RANGOM “DRS” MOŽE POVEĆATI SVOJU EFIKASNOST SMANJENJEM VELIČINE �OSIGURATELJ S RANGOM “CRS” POSLUJE IDEALNO, JER OPTIMIZIRA ODNOS INPUTA I OUTPUTA (NIJE NI PREVELIK NI PREMALI) 11/29/2020 64

65 CIJENE USLUGA “OUTPUT”(2) Cijena svakog osigurateljnog proizvoda(outputa) 4 INPUTA : (1) PLAĆE, (2)PROVIZIJE, (3)OGLAŠAVANJE, PRAVNI I PUTNI TROŠKOVI (4) FINANCIJSKI KAPITAL 11/29/2020 65

Mjerenje cijene financijskog kapitala u industriji osiguranja 66 �Problem mjerenja kod nekotirajućih društava za osiguranje �Empirijski pristup troškova kapitala za kotirajuća društva 11/29/2020 66

67 Troškovi financijskog kapitala hrvatskih osiguratelja 600000 500000 20. 24% 47. 24% 24. 81% -3. 74% 16. 78% 5. 29% 400000 300000 200000 100000 30. 9. 20 10. 9 20 0 8 20 0 7 20 0 6 5 20 0 -100000 20 0 4 0 Kapital i pričuve-vlastiti kapital 11/29/2020 67

PRINOSI NA ŠTEDNU KOMPONENTU PREMIJE 68 �Mješovito osiguranje je osiguranje za slučaj prerane smrti i doživljenja, �Atraktivnost ovog oblika životnog osiguranja proizlazi iz osiguranja rizika prerane smrti i beneficija koje osiguranik može ostvariti ako nadživi ugovoreni rok �Premija se obračunski raščlanjuje na riziko i štednu komponentu Dva važna koncepta na kojima se temelji utvrđivanje premija životnih osiguranja su: sadašnja vrijednost i tablice smrtnosti 11/29/2020 68

69 Struktura bruto premije OŽ BP = NP +1/K +p. P +c. P, gdje je ◦ BP = godišnja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote, ◦ NP = neto premija koja je izračunana primjenom tablice smrtnosti, ◦ 1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji, ◦ p. P = udio akvizicijskih troškova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto premiji, ◦ c. P= upravni troškovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti, a plaćaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja , 11/29/2020 Prof. dr. sc. Drago Jakovčević 11/29/2020 69 69

35 -to godišnja muška osoba osigurava za doživljenje 40. godine života 70 Vjerojatnost da 35 -to godišnja osoba doživi 40 -tu godinu života je 93. 937/95. 270 odnosno 0, 986008. KOLIKA JE UKUPNA PREMIJA ZA OSIGURANU SVOTU OD 10 000 eura ? 11/29/2020 70

71 LINTONOV PRINOS � KOMPLEKSAN IZRAČUN KOJI ZAHTJEVA IZDVAJANJE PREMIJE NA “ŠTEDNI RAČUN” (TOME PRETHODI ODUZIMANJE DIJELA PREMIJE ZA OSIGURATELJNU ZAŠTITU TEKUĆE GODINE UMANJENU ZA ISPLATE DIVIDENDI ) � PROSJEČNA STOPA GODIŠNJEG PRINOSA RAČUNA SE PRIMJENOM SLOŽENOG KAMATNOG RAČUNA KOJI ĆE ŠTEDNI DEPOZIT IZJEDNAČITI S ZAJAMČENOM ISPLATOM UGOVORENE SVOTE 11/29/2020 71

72 ISTRAŽIVANJE 1997. NA UZORKU OD 109 AMERIČKIH POLICA MJ. ŽIV. OSIG FEDERACIJA AMERIČKIH POTROŠAČA PREPORUČILA JE POTROŠAČIMA DA NE KUPUJU TAKVE POLICE AKO IH NE ŽELE DRŽATI BAREM 20 GODINA !!! 11/29/2020 72

73 ARTRIBUTI NORMALNE DISTRIBUCIJE 11/29/2020 73

74 ANALIZA SLUČAJA “PROGNOZA REZULTATA OSIGURATELJA” � Društvo za osiguranje za sljedeću poslovnu godinu razrađuje scenarije ostvarenja dobiti prije oporezivanja u pet varijanti. Primjenjujući načela zakona vjerojatnosti potrebno je utvrditi parametre diskretne distribucije vjerojatnosti � Diskretna distribucija vjerojatnosti dobiti prije oporezivanja obuhvaća pet mogućih razina ostvarenja dobiti i pet različitih vjerojatnosti za svaku razinu. Svaka vjerojatnost iskazuje se u relativnom omjeru, a ukupan broj svih vjerojatnosti jednak je broju 1. 11/29/2020 74

Diskretna distribucija vjerojatnosti ishoda (dobiti prije oporezivanja) Ishod Dobit prije oporezivanja (% od ukupnog prihoda) Vjerojatnost - 5, 85 0, 10 0 0, 15 10, 26 0, 40 14, 35 0, 30 20, 00 0, 05 11/29/2020 75 75

Očekivana vrijednost slučajne varijable Ishod Dobit prije oporezivanja (% od ukupnog prihoda) 1 Vjerojatnost 2 Ishod X Vjerojatnost (stupac 1 X stupac 2) 3 - 0, 055 0, 10 -0, 005 0 0, 15 0, 000 0, 10 0, 40 0, 040 0, 14 0, 30 0, 042 0, 20 0, 05 0, 010 Očekivana vrijednost ∑ = 0, 087=8, 7% 11/29/2020 76 76

Izračun varijance 77 Kvadrirana devijacija od očekivane vrijednosti Vjerojatnost X kvadriraa devijacija Ishod Vjerojatnost Ishod X Vjerojatnost 1 2 3 (1 x 2) 4 5 (4 x 2) -0, 05 0, 1 -0, 005 (-0, 05 -0, 087)2= 0, 018769 0, 0018769 0 0, 15 0, 000 0, 007569 0, 00113535 0, 1 0, 4 0, 040 0, 002209 0, 0008836 0, 14 0, 3 0, 042 0, 0022025 0, 0006075 0, 2 0, 05 0, 010 0, 005929 0, 00029645 Očekivana vrijednost 0, 087 Varijanca 0, 0047998 11/29/2020 77

78 Vjerojatnosti ishoda između očekivanih vrijednosti i standardnih devijacija od očekivanih vrijednosti Očekivana Dobit p. o. = 8, 7% = 0, 06928 = 6, 928%. STDEV 11/29/2020 78

79 ISPITNE TEME ZA PREZENTIRANJE 1. 2. 3. 4. 5. 6. UGROŽENOST INDUSTRIJE OSIGURANJA U RH GLOBALNOM KRIZOM STRUKTURNI PROBLEMI OSIGURATELJNE INDUSTRIJE U RH TRŽIŠTE OSIGURANJA AUTOODGOVORNOSTI NAKON LIBERALIZACIJENA KOMPARATIVNI PREGLED AKTUALNIH TRENDOVA NA TRŽIŠTIMA OSIGURANJA EU I RH PROBLEMI EFIKASNOSTI NEŽIVOTNIH OSIGURANJA U RH PROBLEMI EFIKASNOSTI ŽIVOTNIH OSIGURANJA U RH 11/29/2020 79

ISPITNE TEME ZA PREZENTIRANJE(2) 7. 8. 9. 10. 11. MJERENJE I OCJENA EFIKASNOSTI POSLOVANJA OSIGURATELJA KONKURENTNOST ŽIVOTNIH OSIGURANJA SPRAM DRUGIH OBLIKA ULAGANJA ŠTEDNJE U SVIJETU, EU I RH ANALIZA KANALA DISTRIBUCIJE OSIGURANJA U RH TRŽIŠTE REOSIGURANJA, RH I EU ANALIZA SLUČAJA (KONKRETAN HRVATSKI OSIGURATELJ) 80